Kada smo došli do tačke u kojoj je ljudska aktivnost postala glavni pokretač uništavanja naše planete?
Predindustrijski period
Kaže se da je koncept održivosti nastao tokom industrijske revolucije. Istina je da su emisije CO2 i stakleničkih plinova bile daleko niže prije te ere. Uticaj čovjeka na klimu bio je manji u poređenju s današnjim ali je zagađenje zraka i vode bilo uobičajeno u Evropi u to vrijeme, a krčenje šuma dovelo je do ekoloških katastrofa. Stoga, prediundustrijska era nije bila besprijekorna za okoliš.
Emisije CO2 tokom vremena, po regijama – 1750. -2021. (publikacija „Naš svijet u podacima“)
Industrijska revolucija
Kako se čovječanstvo tranformisalo, napredak je došao s nejednakom raspodjelom bogatstva, eksploatacijom sirovina na globalnom nivou, te rastućim emisijama stakleničkih plinova. Do 1804. godine, svijet je imao oko milijardu ljudi. U 19. vijeku se počelo više raspravljati o uticajima industrijalizacije na okoliš i društvo. Zabrinuti građani formirali su ekološke grupe, uglavnom za očuvanje divljih životinja, poput Sierra Cluba 1892. godine koji i danas postoji. Objavljivane su publikacije koje su raspravljale o onome što bismo danas nazvali održivim razvojem.
Spomjenje utjecaja na buduće generacije u novinama iz 1912. godine.
Nagli porast održivosti 1970-ih
Kako je 20. vijek odmicao, tako se povećavao ljudski uticaj na okolinu i emisije u atmosferi. Tokom 1950-ih, ekološke grupe upozoravale su na posljedice korištenja plastike, hemikalija, sintetike, pesticida i fosilnih goriva. Istovremeno, svijet se suočio sa značajnim ekološkim problemima te postao svjestan koliko je situacija alarmantna kada je u Londonu 1952. godine oko 12.000 ljudi umrlo od posljedica zagađenosti zraka. Zabrinutost za okoliš postala je alarmantna za prosječnog građanina, podstičući strah da bi ekonomski rast mogao ugroziti opstanak ljudi i planete.
Prvi Dan planete Zemlje (22.04.1970.) prije 50 godina pojavio se na naslovnoj strani Timesa
Godine 1972. održivost je prvi put korištena u sličnom kontekstu kao i danas, u vezi s budućnošću čovječanstva. Ove godine održana je prva konferencija UN-a o ljudskom okolišu, na kojoj su žrtve ekoloških katastrofa ispričale svoje priče kako bi privukle pažnju političara.
Posljednjih 50 godina održivost je globalna briga
Izvještaj “Naša zajednička budućnost” Komisije UN-a objavljen je 1987. godine koji definiše jednu od najcjenjenijih definicija u pokretu održivosti, te termin održivi razvoj: „Održivi razvoj je razvoj koji zadovoljava potrebe sadašnjosti bez ugrožavanja sposobnosti budućih generacija da zadovolje vlastite potrebe.“
Sredinom osamdesetih godina prvi put se spominje i greenwashing. Termin je skovao Jay Westerveld u eseju iz 1986. godine u kojem se ispituju sumnjive prakse hotelske industrije. Preciznije, tendencije hotela da mole goste da ponovo koriste peškire kako bi pomogli okolišu, u nedostatku bilo kakvih drugih ekološki prihvatljivih mjera s njihove strane.
Tokom devedestih godina održivost je postala uobičajen termin i u svijetu politike. Prvi sastanak COP-a održan je u Berlinu, u martu 1995. godine. Zatim je 1997. godine UNFCCC predložio prvi sporazum za zemlje o ograničenju emisija stakleničkih plinova – Kjoto protokol. Nažalost, nije ispunio ciljeve i emisije stakleničkih plinova su se povećale umjesto smanjile.
Danas je održivost hitna
U 2015. godini, gotovo svaka zemlja je potpisala Pariški sporazum, pravno obavezujući nasljednik Kjoto protokola, kako bi pokušala ograničiti globalno zagrijavanje na 1,5°C. Održivost je eksplodirala u digitalnom dobu, do te mjere da postoji mnoštvo informacija o ovoj temi. Riječ „održivost“ je dostigla rekordne nivou u 2020. godini u odnosu na broj puta koliko je spomenuta u godišnjim i kvartalnim izvještajima, te prezentacijama investitora.
Ono što je jasno jeste da su ljudi bili “neodrživi” od davnina, a danas su negativni uticaji na našu klimu veći nego ikad. Naučnici, akademici i pojedinci su kroz historiju pokušavali privući pažnju na ovu temu, ali nisu imali jak uticaj koji je bio potreban. I dalje smo optimistični da nije kasno za stvarnu promjenu.
Izvor: https://thesustainableagency.com/blog/the-history-of-sustainability/
