Svakih nekoliko godina, nova generacija se pridružuje tržištu rada te sa sobom donosi vlastiti skup kvaliteta, osobina i vrijednosti. Na primjer, prilikom traženja posla, Baby Boomeri su tražili sigurnost i stabilnost, Generacija X je tražila ravnotežu između poslovnog i privatnog života te profesionalni napredak, a Milenijalci i Generacija Z traže sve – od etičkog poslovanja kompanije do pristojne ravnoteže između poslovnog i privatnog života.
Danas veliki dio radne snage čine Baby Boomeri (19%), Generacija X (35,5%) i Milenijalci (39,4%). Do 2030. godine, Generacija Z (rođeni između 1995. i 2012. godine) će činiti oko 30% radne snage. Njihove svježe ideje o radu i tehnologiji već sada utiču na naša radna okruženja. Generacija Z cijeni fleksibilnost u odnosu na krute kancelarijske norme i tradicionalnu korporativnu kulturu.
Motivacije u timovima su često povezane sa životnom fazom i razvojem. Na primjer, zaposlenici sa malom djecom prioritet daju porodici, oni tek zaposleni su možda željni druženja sa kolegicama i kolegama nakon radnog vremena, dok iskusni zaposlenik pred penziju možda više preferira aktivnosti kojima ostavlja iza sebe trajno nasljeđe za generacije koje dolaze na to radno mjesto. Prepoznavanje ovih ključnih razlika kompanijama može pomoći da efikasnije upravljaju, komuniciraju sa svojim timovima, te kreiraju radno mjesto gdje svi žele ili nastoje dati svoj maksimum.
Svrha, mentorstvo, emocionalna inteligencija
Moderno liderstvo također zahtijeva dublje razumijevanje onoga što motiviše zaposlenice i zaposlenike. U eri u kojoj su sporedni poslovi i višestruki izvori prihoda uobičajeni, sama plata nije dovoljna da inspiriše lojalnost. Istraživanje na američkom tržištu ukazuje na to da gotovo polovina milenijalaca i generacije Z ima drugi izvor prihoda. Lideri trebaju ponuditi svrhu i mentorstvo ovim generacijama, a razvoj emocionalne inteligencije i liderskih vještina je ključan za zadovoljavanje potreba današnje moderne radne snage.
Kako pristupiti generaciji Z
- Svijest o mentalnom zdravlju: Gen Z želi poboljšan pristup uslugama mentalnog zdravlja i empatično liderstvo. Kompanije moraju uspostaviti kulturu rada bez stigme i integrisati mentalno zdravlje u cijelo poslovanje putem programa koji brinu o ljudima i poštuju njihovo lično i profesionalno blagostanje.
- Raznolikost i inkluzija: nedostatak raznolikosti i inkluzije može otežati privlačenje i zadržavanje Gen Z. Implementacija DEI programa, uz spol, rasu i seksualnu orijentaciju, je signal razumijevanja i posvećenosti radnoj snazi nove generacije.
- Rast: Gen Z traži prilike za rast i napredovanje u svojim poslovima zbog potrebe za finansijskom sigurnošću, poduzetničkim mentalitetom i takmičarskim duhom. Aktivno traže smjernice od pouzdanog šefa, te mogućnosti obuke i razvoja.
- Poboljšana komunikacija: 51% Gen Z preferira razgovor s prijateljima, porodicom i kolegama licem u lice, a ne putem poruka. Kompanije mogu njegovati ovaj mentalitet preferiranjem video poziva u odnosu na telefonske pozive, uspostavljanje komunikacije kroz druženja, davanje povratnih informacija putem sedmičnih sastanaka sa menadžerima.
- Odgovornost prema okolišu, održivosti i društvenoj odgovornosti: Gen Z je motivisana da napravi promjenu i traži zaposlenje u organizacijama za koje vjeruju da dijele slične vrijednosti kao i njihove.
- Jednaka plata: Prema Handshake Network Trends, 62% studenata reklo je da bi se vjerovatnije prijavili za posao u firmi koja je posvećena jednakoj plati.
Moderni pristup radu koji zagovara Generacija Z je prilika za rast i prilagođavanje. Razumijevanjem njihovih motivacija, prihvatanjem generacijskih razlika i razvojem vlastitog stila vođenja, kompanija može kreirati radno mjesto koje je inkluzivno, efikasno i spremno za budućnost.
