Bilo da se radi o velikim korporacijama ili manjim kompanijama, cijeli korporacijski svijet prolazi kroz brze i velike promjene u načinu razmišljanja i djelovanju u segmentu održivosti. Neke kompanije su pioniri, nastupaju kao lideri i poduzimaju inicijative, dok neke jednostavno drže korak sa promjenama usklađujući svoje poslovanje sa novim propisima (EU Taksonomija) i industrijskim normama. U svakom slučaju, sve kompanije će prije ili kasnije morati usvojiti, uspostaviti i implementirati ESG način rada kako bi bile konkurentne kako na području Evropske unije tako i na području Bosne i Hercegovine. Od kompanija se očekuje da imaju akcioni plan da odgovore na kritična pitanja sa kojima se današnji svijet suočava posebno u dijelu zaštite okoliša.
Mjerenje utjecaja na održivost
Mnoge kompanije u svijetu tek počinju svoj put održivosti te primjenu prvih koraka i definisanje pojmova u kontekstu mjerenja utjecaja održivosti. Sve veći broj preduzeća poduzima ESG procjenu materijalnosti koja popisuje najznačajnija pitanja koja kompanija treba riješiti a glavne kategorije su izračun emisije stakleničkih plinova i potrošnja energije.
Naravno, svaka industrija treba da odredi svoje prioritete i aktivnosti kojim može doprinijeti smanjenju CO2. Mapiranje ESG i prioriteta održivosti je ključno. Naprimjer, zbrinjavanje otpada je puno veći problem za farmaceutsku ili rudarsku kompaniju od teleoperatera ili pozivnog centra.
Kompanija Adidas je odličan primjer kako se veliki biznis može promijeniti i preuzeti odgovornost za svoju ulogu u problemu plastike i obećati da će iskoristiti svoj utjecaj za pozitivan utjecaj. Gigant sportske odjeće pokrenuo je Strategiju tri petlje koja se sastoji od tri međusobno povezane inicijative. Prva petlja uključuje recikliranje plastičnog otpada, druga uključuje dizajniranje cipela koje se mogu prepraviti, a treća petlja se fokusira na regeneraciju, gdje Adidas nastoji koristiti biorazgradive materijale koji će se prirodno raspasti u svojoj okolini.
Okviri protokola o stakleničkim plinovima
Kompanije trebaju biti upoznate s okvirima Protokola o stakleničkim plinovima, koji standardizuju način izvještavanja o emisijama stakleničkih plinova i njihovom upravljanju. Prvi vrlo korisan i neophodan korak jeste da se nauči šta znače emisije opsega 1, 2 i 3 kako bi spoznali koje su prioritetne aktivnosti unutar kompanije koje se trebaju poduzeti.
Cirkularna ekonomija
Sve veći broj kompanija i potrošača je zainteresovan za produženje životnog ciklusa proizvoda putem modela cikularne ekonomije. To podrazumijeva inoviranje dizajna proizvoda i često redefinisanje strategije kompanije te izbora dobavljača u smislu praćenja cijelog procesa.
Kao primjer kompanije koja je napravila korak ka cirkularnoj ekonomiji je i švedski maloprodajni konglomerat IKEA koji se obavezao za program povrata, kružne usluge i ulaganje u održive materijale. Program Buy-Back omogućava kupcima IKEA-e da vrate svoj namještaj kako bi se prenamijenio ili reciklirao, pomažući u promicanju cirkularne ekonomije. Kompanija takođe omogućava kupcima da iznajmljuju predmete ili kupuju renoviran namještaj kako bi promovisali ponovnu upotrebu proizvoda i ohrabrili kupce da praktikuju održive navike kupovine. Konačno, mnogi proizvodi su napravljeni od drveta sa FSC certifikatom i reciklirane plastike kako bi se smanjio uticaj kompanije.
Prilagođavanje klimi
„Biti zeleniji“, „zeleno poslovanje“, „zeleni krediti“ su izrazi koji se često danas mogu čuti kada kompanije govore o svojoj brizi o okolišu i prilagođavanju klimatskim promjenama. Međutim, da bi kompanije svoja poslovanja prilagodili klimi te doprinjeli smanjenju CO2, potrebno je uraditi analizu postojećeg stanja ne samo unutar kompanije već i cijelog lanca – od kupaca do dobavljača te njihovog uticaja na okoliš. Trebamo biti svjesni da povećan broj šumskih požara, sve češći uragani, velike suše i poplave, direktno pogađaju poslovne procese svih kompanija na svijetu te mijenjaju osnovne modele rizika. S tim u vezi, kompanije će morati razviti proces modeliranja rizika koji u obzir uzima klimatske promjene te ih povezati sa kontinuitetom poslovanja i planovima oporavka od prirodnih katastrofa.
Disney je odlučan da ostvari nultu neto direktnu emisiju stakleničkih plinova u svim svojim objektima. Ova kompanija radi na smanjenju indirektne emisije stakleničkih plinova kroz smanjenje potrošnje električne energije. Disney takođe ima politiku nultog otpada što znači da ne postoji ništa što bi završilo na deponijama. Ovaj gigant također koristi tehnologiju koja štedi vodu i radi na smanjenju otiska proizvodnje i distribucije svojih proizvoda.
Jednake mogućnosti za sve zaposlenike
Rješavanje pristrasnosti na radnom mjestu i stvaranje boljih strategija za raznolikost, jednakost i inkluziju (DEI – Diversity, Equality, Inclusion) postalo je ključni fokus za mnoge organizacije. Međutim, nekoliko kompanija može iskreno tvrditi da su se pozabavile nejednakošću, a većina organizacija treba da radi još više kako bi svima pružila iste prilike. Od kompanija se očekuje da implementiraju programe radne snage koji balansiraju rodnu i rasnu raznolikost kako bi uključili osobe s invaliditetom i druge grupe koje bi se mogle suočiti s izazovima u tradicionalnom procesu zapošljavanja. Takvi programi također moraju uključiti obuku i podršku kako bi se novim zaposlenima pružio odgovarajući početak za uspjeh na poslu.
Od svog osnivanja 1927. godine, Marriott International je dao prioritet DEI-u, sa posvećenom osnovom izgrađenom na dobrobiti njegovih saradnika, uz prihvaćanje individualnih razlika. DEI je dio je strateških ciljeva poslovanja ove grupacije te identifikuje tri stuba dobrobiti zaposlenika: osjećati se dobro u vezi sa sobom, na radnom mjestu i ulozi kompanije u društvu.
Odgovorna umjetna inteligencija
Trenutno se u svijetu vodi velika debata po pitanju odgovornosti korištenja umjetne inteligencije (AI). AI donosi poslovne prilike bez presedana, ali i iznimnu odgovornost. Njen direktan utjecaj na živote ljudi pokrenuo je značajna pitanja oko etike umjetne inteligencije, upravljanja podacima, povjerenja i zakonitosti. Kako se sve više kompanija okreće umjetnoj inteligenciji za automatizaciju procesa, stepen do kojeg algoritmi mogu uzrokovati štetu poslovanju raste brzo.
Iako je korištenje umjetne inteligencije neminovno u budućem poslovanju kompanija, regulatori i potrošači sve više pozivaju na odgovornu i transparentnu umjetnu inteligenciju. Treba biti svjestan da odgovorno korištenje umjetne inteligencije predstavlja praksu razvoja i primjene AI s dobrom namjerom da se osnaže zaposlenici i kompanije, kupci i društvo.
