S dolaskom jeseni i zime, Sarajevo se suočava sa problemom zagađenog zraka i nerijetko se nalazi na listi najzagađenijih gradova na svijetu. Prije više od 60 godina, grad London je uspio prevladati slične izazove sa kojima se Sarajevo nažalost i danas bori.
U pedesetim godinama 20. vijeka, London se suočavao s ozbiljnim problemom zagađenja zraka, poznatijim kao "Veliki smog". Ovo zagađenje je bilo rezultat kombinacije industrijskih emisija, sagorijevanja uglja u kućanstvima i specifičnih vremenskih uslova koji su pogoršali situaciju, stvarajući gustu smogom prekrivenu maglu.
Situacija je postala kritična 05.12.1952. kada je gusti smog prekrio grad na pet dana, uzrokujući smrt oko 4.000 ljudi u toku nekoliko dana. Procjenjuje se da je ukupno oko 12.000 ljudi preminulo zbog posljedica zagađenja zraka u narednim mjesecima.
Nije bilo ugroženo samo zdravlje ljudi, već je za tih pet dana stradao i veliki broj ptica koje su u letu udarale u različite objekte. Također, toliko životinja se gušilo da su uzgajivači stoke sami pravili gas-maske od vreća umočenih u viski u pokušaju da ih zaštite.
Suočeni s katastrofalnim posljedicama po zdravlje stanovnika, britanska vlada je odlučila poduzeti odlučne korake. Godine 1956. donesen je Zakon o čistom zraku (Clean Air Act) koji je zabranio korištenje uglja u određenim urbanim područjima te promovisao prelazak na čišća goriva kao što su naftni plin i električna energija. Zakon je također potaknuo industriju da pređe na tehnologije s manjim emisijama i uveo finansijske poticaje za domaćinstva i industrijska postrojenja da smanje ovisnost o uglju.
Osim regulative, London je započeo masovne kampanje edukacije javnosti o važnosti čistog zraka, ističući povezanost između kvalitete zraka i zdravlja stanovnika. Uvođenje kontrola na dimnjake, prelazak na centralno grijanje, te razvoj zelenih površina bili su ključni koraci u smanjenju zagađenja.
Još jedna kriza sa smogom se dogodila 1962. godine. Rezultati uvedenih promjena su bili postupni ali se Zakon o čistom zraku općenito smatra velikom pobjedom u historiji zaštite okoliša. Koncentracije štetnih čestica u zraku značajno su opale, a slučajevi respiratornih bolesti su se smanjili.
Poduzete mjere za smanjenje zagađenja zraka u Londonu su prvobitno naišle na otpor među određenim grupama građana i kompanija. Međutim, dugoročne koristi za javno zdravlje i kvalitet života u gradu su prevagnule nad početnim poteškoćama u implementaciji navedenih mjera.
Edukacija, subvencije i podizanje svijesti bili su ključni faktori u postepenom prihvatanju i uspješnoj implementaciji novih politika.
Ovaj primjer pokazuje da je moguće smanjiti zagađenje zraka i poboljšati kvalitet života kroz kombinaciju regulacije, tehnoloških inovacija, kolektivne odgovornosti i obrazovanja javnosti.
Ako su rješenja bila moguća prije više od pola stoljeća, i to bez današnjih naprednih tehnologija i svijesti o ESG standardima, onda je sigurno da i Sarajevo danas može postići značajan napredak u rješavanju ovog problema uz poduzimanje odlučnih i konkretnih mjera.
Međunarodni dan čistog zraka za plavo nebo (International Day of Clean Air for Blue Skies) obilježava se svake godine 7. septembra. Generalna skupština Ujedinjenih naroda je odluku za obilježavanje ovog dana donijela 2019. godine sa ciljem da se ukaže na činjenicu koliko je čist zrak važan za zdravlje i svakodnevni život ljudi, dok je onečišćenje zraka najveći pojedinačni ekološki rizik za ljudsko zdravlje i jedan od glavnih uzroka smrti i bolesti.
