- AI (umjetna inteligencija) je sposobnost uređaja da oponaša ljudske aktivnosti poput zaključivanja, učenja ili planiranja. Umjetna inteligencija može, na primjer, biti softver poput virtualnog asistenta, softver za analizu slika, tražilice, sistema prepoznavanja lica ili govora, te umjetna inteligencija koja se primjenjuje kod bespilotnih letjelica i slično. Sistemi umjetne inteligencije danas se uveliko koriste i u medicini za dijagnosticiranje različitih bolesti.
- Biodizajn je nova grana dizajna koja umjesto tradicionalnih materijala poput drveta, metala i plastike koristi tj. „sarađuje“ sa jednoćelijskim organizmima (poput bakterija i algi) kako bi se stvorio nov materijal. Ovaj materijal se zove biomaterijal, što znači da je biorazgradiv, zdrav za okolinu i obogaćuje zemlju vitaminima i mineralima tokom razgradnje. Ova vrsta dizajna nastala je kao odgovor na plastično zagađenje i otpad koji proizvode različite industrije.
Biomasa je obnovljivi izvor energije biološkog porijekla a uključuje ogrjevno drvo, grane i drvni otpad iz šumarstva, piljevinu, koru i drvni ostatak iz drvne industrije, slamu, kukuruzovinu, stabljike suncokreta, košpice višanja, kore od jabuka, životinjski izmet i ostatke iz stočarstva, komunalni otpad. Biomasa predstavlja dio zatvorenog ugljičnog kruga. Ugljik/karbon iz atmosfere se pohranjuje u biljkama, prilikom spaljivanja ugljik se ponovno oslobađa u atmosferu kao CO2 te dok god se zasadi onoliko drveća koliko se spali biomase ovaj oblik dobivanja energije nema značajnog utjecaja na okolinu.
- Biorazgradivost je sposobnost komponenti da se razgrade unutar okoliša djelovanjem mikroorganizama kao što su bakterije, gljivice i drugi živi organizmi. Većina stvari će se prirodno razgraditi tokom vremena (biorazgradivo), ali neke se ne razgrađuju u prirodnom okruženju i uzrokuju štetu (nije biorazgradivo).
- Bioraznolikost je raznolikost života na Zemlji. Obuhvaća raznolikost na mnogim razinama, naprimjer, veliki broj vrsta biljaka i životinja, genetsku raznolikost unutar i između tih vrsta i različitih bioma i ekosistema uključujući prašumu, tundru i pustinju uz mikroskopske organizme, uključujući bakterije, viruse i gljive.
Biomimicry – održivi proizvodi dizajnirani da oponašaju prirodu – kao što je korištenje perja u zimskim kaputima i poplunima ili uzimanje inspiracije iz termitnjaka za izgradnju energetski učinkovitih ureda, kao što je Eastgate Building u Zimbabveu.
Bluewashing se koristi za svaku vrstu oglašavanja ili marketinga u kojem se javnost obmanjuje i uvjerava da su proizvodi ili programi kompanije društveno i ekonomski odgovorni. Termin bluewashing je prvi put korišten za označavanje kompanija koje su potpisale Globalni dogovor Ujedinjenih naroda i njegove principe, ali nisu izvršile nikakve stvarne reforme politike. Pozivajući se na boju zastave Ujedinjenih nacija, bluewashing se koristi u kontekstu kada neke kompanije učesnice koriste Globalni dogovor kako bi poboljšale percepciju javnosti o svojim vrijednostima, društvenim programima i praksama upravljanja bez uvođenja stvarnih promjena ili reformi. Još jedan primjer bluewashhing je korištenje dezinformacija kako bi se potrošači zavarali da misle da je kompanija digitalno etična i sigurnija nego što zaista jest. Ovu vrstu bluewashing često postižu kompanije koje iznose nejasne ili nepotkrijepljene tvrdnje o privatnosti i sigurnosti svojih podataka ili tvrdnje o sigurnosti i sigurnosti umjetne inteligencije.
- CCS – Carbon Capture and Storage je proces “hvatanja” karbon dioksida koji se oslobađa uslijed industrijskih procesa i izgaranja fosilnih goriva prije nego što se ispusti u atmosferu. Zarobljeni karbon/ugljik transportuje se s mjesta proizvodnje putem brodova, tankera i cjevovoda i pohranjuje duboko pod zemljom u geološkim formacijama.
- Carbon black/industrijska čađ je crni, visokotehnološki industrijski materijal koji se koristi širom svijeta. Carbon Black se sastoji od +95% ugljika i proizvodi se postupkom sagorijevanja.
- CO2 – karbon dioksid je prirodni hemijski spoj dva atoma kisika spojenih sa jednim atomom ugljika kovalentnom vezom. U standardnim uslovima temperature i pritiska je u gasovitom stanju. Biljke, alge i cijanobakterije ga koriste u procesu fotosinteze (u prisustvu vode djelovanjem sunčeve svjetlosti) za proizvodnju ugljikohidrata. Karbon-dioksid u prirodi nastaje sagorijevanjem uglja ili ugljikovodika, fermentacijom šećera u alkoholnim pićima kao i disanjem svih živih organizama. Emituju ga vulkani, gejziri i vreli izvori vode. Karbon dioksid je važan staklenički gas, koji zagrijava površinu Zemlje tako što smanjuje i onemogućava radijaciju toplote u svemir. Atmosferski karbon dioksid je osnovni izvor karbona za život na Zemlji, a njegova koncentracija u Zemljinoj atmosferi prije industrijske revolucije bila je regulisana fotosintetičkim organizmima. Međutim, od industrijske revolucije do danas brzo je porasla koncentracija CO2 u atmosferi zbog sagorijevanja karbonskih (fosilnih) goriva (uglja, nafte i prirodnog gasa). Posljedica povećanja koncentracije CO2 u atmosferi je globalno zatopljenje te antropogene klimatske promjene. Karbon dioksid je najveći izvor zakiseljavanja okeana pošto on pri rastvaranju u vodi proizvodi karbonsku kiselinu koja je slaba kiselina te njena ionizacija u vodi je nekompletna.
- Carbon Management/upravljanje karbonom je proces mjerenja, evaluacije i upravljanja emisijama karbona proizvedenim direktno i/ili indirektno iz poslovnih aktivnosti organizacije. Upravljanje karbonom odnosi se na poduzimanje koraka za smanjenje emisija unutar kompanije i širenje kroz lanac opskrbe.
- Carbon neutral/ karbon neutralan znači uravnotežiti emisije karbon dioksida ispuštene u atmosferu kroz svakodnevne poslovne aktivnosti s količinom apsorbiranom ili uklonjenom iz atmosfere.
- Carbon offsetting/nadoknada ugljika je način kompenzacije za emisije karbona/ugljika u poslovanju finansiranjem ekvivalentnih ušteda karbon dioksida negdje drugo. To je aktivnost koja sprječava, smanjuje ili uklanja emisije karbona. Sadnja drveća i projekti obnovljivih izvora energije primjeri su kompenzacije karbona.
- Ciljevi održivog razvoja (SDG – Sustainable Development Goals) Agenda za održivi razvoj 2030., koju su usvojile sve države članice Ujedinjenih naroda 2015. godine, pruža zajednički plan za mir i prosperitet za ljude i planetu, sada i u budućnosti. U njenom središtu je 17 ciljeva održivog razvoja (SDG) ili globalnih ciljeva, koji predstavljaju nacrt za postizanje bolje i održivije budućnosti za sve.
- Cirkularna ekonomija je održivi ekonomski model u kojem se proizvodi i materijali ponovno koriste ili recikliraju kako bi se smanjilo zagađenje i otpad.
COP26 – 26. UN-ova konferencija stranaka o klimatskim promjenama (COP26) koja je održana u Glasgovu u Ujedinjenom Kraljevstvu između 31.10. i 13.11.2021. Samit COP26 okupio je zemlje kako bi ubrzale radnje prema ciljevima Pariškog sporazuma o klimi i Okvirne konvencije UN-a o klimi Promjena (UNFCCC). COP26 raspravljao je o cilju osiguravanja globalne Net Zero do 2050. i da se povećanje globalne temperature ograniči do 1,5 stepeni Celzijusa, koliko naučnici smatraju da je potrebno, kako bi se izbjegle opasne posljedice zagrijavanja planete.
CSDDD (Corporate Social Due Dilligence Directive) Direktiva o dubinskoj analizi održivosti kompanija, usvojena u aprilu 2024. godine. Cilj direktive jeste održivo i odgovorno korporativno ponašanje u globalnim lancima dobavljača. Od kompanija se zahtijeva da identificiraju, spriječe, ublaže i preuzmu odgovornost za negativne utjecaje svojih aktivnosti na ljudska prava i okoliš. Direktiva će se početi primjenjivati 2027. godine.
- CSR/ DOP – Corporate Social Responsibility/Društveno odgovorno poslovanje koncept je u kojem kompanije integrišu socijalna i ekološka pitanja u svoje poslovanje i interakciju s interesnim skupinama. DOP se općenito shvaća kao način na koji kompanija postiže ravnotežu između ekonomskih, ekoloških i društvenih imperativa (Triple-Bottom-Line), dok se u isto vrijeme bavi očekivanjima dioničara i ostalih interesnih grupa/ stakeholders.
- Digitalni pasoš proizvoda je elektronski dokumenat koji pruža ključne informacije o proizvodu. Namijenjen je potrošačima, proizvođačima, servisnim centrima i kompanijama koje se bave reciklažom kako bi se omogućila transparentnost tokom cijelog životnog ciklusa proizvoda.
- Deforestacija/ krčenje šuma – trajno uklanjanje drveća kako bi se napravilo mjesta za nešto osim šume. To može uključivati krčenje zemlje za poljoprivredu ili stoku, korištenje drveta za gorivo, izgradnju ili proizvodnju. Svjetski lideri obećali su da će prekinuti krčenje šuma do 2030. na COP26.
- Degradacija zemljišta je proces pogoršanja kvalitativnih osobina zemljišta potrebnih za rast biljaka. Prirodni klimatski procesi i uticaj čovjeka kontinuirano utiču ne promjene kvaliteta zemljišta.
- Dekarbonizacija – uklanjanje ili smanjenje emisija karbona u atmosferu kako bi se smanjio karbonski otisak kompanije i utjecaj na klimu. Ovo je proces kojim kompanije mogu postići neto nultu vrijednost kroz smanjenje, uklanjanje i kompenzaciju emisija karbona.
- Dezertifikacija – proces pogoršanja kvalitete tla u relativno sušnim područjima aridne i poluaridne klime. Ovo pogoršanje kvalitete tla uzrokuje širenje odnosno nastajanje pustinja ili uvjeta sličnih pustinjskim. Prije napredovanja pustinje najčešće se u području uz pustinju odvija proces širenja stepe. Ranija raznolikost biljnog pokrova se gubi, rastu još samo vrste trave s vrlo skromnim zahtjevima.
- Društvena kompanija – biznis sa jasnom društvenom ili ekološkom svrhom, čija se dobit ponovo ulaže u ispunjavanje misije kompanije. Cilj ovih kompanija jeste da se bave društvenim problemima, osnaže zajednice ili poboljšaju životnu sredinu.
- Drvo iz održivih izvora je drvo koje dolazi iz šuma ili plantaža koje se upravljaju na način da se osigurava dugoročna ekološka ravnoteža i održivost. Održivi izvori podrazumijevaju praksu odgovornog upravljanja šumama kako bi se smanjio negativan utjecaj na okoliš, očuvala bioraznolikost i osigurala mogućnost regeneracije šuma za buduće generacije.
- Efekat staklenika – zagrijavanje Zemljine površine i najniži atmosferski nivo uzrokovani stakleničkim plinovima. Gasovi staklene bašte zadržavaju sunčevu toplotu u atmosferi, što doprinosi globalnom zagrijavanju Zemlje.
EFRAG – European Financial Reporting Advisory Group/ Evropska savjetodavna grupa za finansijsko izvještavanje – je udruženje osnovano 2001. godine uz podršku Evropske komisije koje služi javnom interesu, oblikuje izvještavanje EU te pruža tehničke savjete Evropskoj komisiji. Aktivnosti EFRAG-a organizovane su u dva smjera: stub finansijskog izveštavanja i stub izveštavanja o održivosti u dijelu pripreme nacrta Evropskih standarda izveštavanja o održivosti.
E-identitet – digitalni identitet uz digitalni potpis, kao elektronski oblik vjerodostojnosti, omogućuje potvrdu identiteta korisnika i cjelovitosti dokumenata, čime se osigurava sigurna razmjena podataka putem interneta. Ovaj sistem nije samo praktičan, već štedi vrijeme i resurse, eliminiše potrebu za fizičkim potpisivanjem dokumenata i time omogućuje bržu i učinkovitiju komunikaciju.
- Ekološki dizajn proizvoda podrazumijeva integraciju aspekata okolišne održivosti u karakteristike proizvoda i procese koji se odvijaju u cijelom lancu vrijednosti proizvoda
- Ekološki otisak je mjera koliko je površine biološki produktivnog zemljišta i vode potrebno pojedincu, populaciji ili djelatnosti da proizvede sve resurse koje troši i da apsorbuje otpad koji stvara, koristeći tehnologiju i prakse upravljanja resursima. Ekološki otisak se obično mjeri u globalnim hektarima (gha).
Ekološki uzgojena hrana je ona koja tokom uzgoja, proizvodnje, tvorničke obrade i skladištenja nije podvrgnuta tretiranju sintetičkim pesticidima i herbicidima, kao ni drugim umjetnim hemijskim sredstvima. Ekološka hrana ne sadrži genetski modificirane sirovine, a cilj joj je održivi sistem poljoprivrede.
Eko moda označava pravac koji je pokrenula modna industrija kao bi ponudila eko-prihvatljive opcije odjeće i obuće a mnoge kompanije u modnoj industriji su počele ulagati u nove tehnike prerađivanja vlakana prirodnog porijekla.
Ekoproizvod je proizvod s 95 posto ili više ekoloških sastojaka. Preostalih pet posto ostavlja se za slučaj onečišćenja iz atmosfere, poput kiselih kiša ili pesticida donesenih vjetrom sa obližnjeg imanja i slično.
- Ekosistem – Zajednica živih organizama u sprezi sa neživim komponentama njihovog okruženja (kao što su vazduh, voda, minerali, zemljište) koji deluju kao sistem.
- Električna vozila (EV) se pokreću elektromotorom koristeći električnu energiju pohranjenu u akumulatoru ili drugim uređajima za pohranu energije. Prednosti električnih vozila su značajno smanjenje onečišćenja zraka, smanjenje emisije stakleničkih plinova te manju ovisnost od nafti.
- Emisije stakleničkih plinova (GHG) – su plinovi u zemljinoj atmosferi koji zadržavaju toplinu. Emisije GHG doprinose efektu staklene bašte, doprinoseći klimatskim promjenama. To uključuje ugljični dioksid (CO2), metan (CH4), dušikov oksid (N2O), hidrofluorougljike (HFC), perfluorougljike (PFC), sumpor heksafluorid (SF6).
- EMS – Environmental Management System/ Sistem upravljanja zaštitom životne sredine je skup procesa i praksi koji omogućavaju organizaciji da smanji uticaj na životnu sredinu i poveća svoju operativnu efikasnost. ISO 14001 je međunarodni standard za EMS.
Energija biomase uključuje biogoriva kao što su etanol i biodizel, drvo i drveni otpad, biogas sa deponija i komunalni čvrsti otpad. Kao i solarna energija, biomasa je fleksibilan izvor energije koji se koristi kao gorivo za vozila, grijanje i električnu energiju. Međutim, kritičari etanola na bazi kukuruza kažu da ova energija podržava iste štetne poljoprivredne prakse koje su dovele do toksičnog cvjetanja algi.
- ESG –Environmental, Social, Governence/ Okolišni, društveni upravljački aspekt – su skup ekoloških, društvenih standarda i standarda upravljanja za kriterijume poslovanja kompanije koje koriste mnogi investitori. ESG predstavlja rizike i prilike koje će uticati na sposobnost kompanije da stvara dugoročnu vrijednost, uključujući klimatske promjene, oskudicu resursa, raznolikost i inkluziju, zdravlje i sigurnost, sigurnost podataka, raznolikost odbora, plate izvršnih direktora i poresku transparentnost.
ESRS – European Sustainability Reporting Standards/ Evropski standardi izvještavanja o održivosti fokusiraju se na perspektivu „dvostruke materijalnosti“ te nalažu da su kompanije dužne da izvještavaju o svom uticaju na ljude i životnu sredinu te na koji način društvena i ekološka pitanja stvaraju finansijske rizike i mogućnosti za kompanije.
- Etička umjetna inteligencija (AI) odnosi se na primjenu moralnih načela i vrijednosti u razvoju i upravljanju AI sistemima. Cilj ove inicijative jste osigurati da AI tehnologija bude korištena na način koji poštuje ljudska prava, pravičnost i odgovornost.
- Etičko ulaganje je krovni izraz za pristupe investiranju koji uzimaju u obzir vrijednosti kao i povrat. Pojam također pokriva pitanja uključujući, ali ne ograničavajući se na, klimatske promjene, radnička prava, rodnu ravnopravnost, oružje, duhan i kockanje prilikom odabira kompanija i druge imovine. To je princip odabira investicija, kao što su preduzeća, na osnovu njihovih društvenih ili održivih akreditiva.
- Evropski zeleni plan paket je inicijativa u području politika kojim se želi osigurati zelena tranzicija EU-a, pri čemu je krajnji cilj postići klimatsku neutralnost do 2050.
Njime se podržava transformacija EU-a u pravedno i prosperitetno društvo sa konkurentnom privredom. U njemu se ističe da je potreban sveobuhvatan i međusektorski pristup u kojem sva relevantna područja politike doprinose krajnjem klimatskom cilju. Paket obuhvata inicijative iz područja klime, okoliša, energetike, prometa, industrije, poljoprivrede i održivog finansiranja.
- Fairtrade je sistem certifikacije koji ima za cilj da osigura da je skup standarda ispunjen u proizvodnji i snadbijevanju proizvoda ili sastojka. Za poljoprivrednike i radnike, fairtrade znači radnička prava, sigurnije uslove rada, zakonom propisano radno vrijeme i pravedniju platu.
- Fosilna goriva se proizvode od biljaka i životinja koje se raspadaju. Fosilna goriva nalaze se u Zemljinoj kori i sadrže ugljik i vodonik, koji se mogu sagorijevati za dobijanje energije. Ugalj, nafta i prirodni plin su primjeri fosilnih goriva. Ugalj je materijal koji se obično nalazi u naslagama sedimentnih stijena gdje su stijene, mrtve biljne i životinjske tvari nagomilane u slojevima. Više od 50 posto težine komada uglja mora biti od fosilnih biljaka. Nafta se izvorno nalazi kao čvrsti materijal između slojeva sedimentnih stijena, poput škriljaca. Ovaj materijal se zagrijava kako bi se dobilo gusto ulje koje se može koristiti za proizvodnju benzina. Prirodni plin se obično nalazi u džepovima iznad naftnih naslaga. Može se naći i u slojevima sedimentnih stijena koji ne sadrže naftu. Prirodni gas se prvenstveno sastoji od metana. Spaljivanjem fosilnih goriva oslobađa se ugljik u atmosferu, što doprinosi globalnom zagrijavanju.
FSC – Forest Stewardship Council (Vijeće za nadzor šuma) je nezavisno međunarodno tijelo koje organizacijama daje dozvolu za izdavanje FSC certifikata. FSC je osnovan 1993. godine uz podršku ekoloških nevladinih udruženja kao što su World Wildlife Fund, Friends of the Earth i Greenpeace. FSC certifikacija znači da se šumom upravlja prema strogim ekološkim, socijalnim i ekonomskim standardima. Cilj FSC-a je promovisanje odgovornog upravljanja svjetskim šumama.
Geotermalna energija se dobija iz unutrašnje toplote Zemlje. U velikim razmjerima, podzemni rezervoari pare i tople vode mogu se izvlačiti kroz bunare. Geotermalna energija je uvijek dostupna, ali ima nuspojave kao što je miris pokvarenih jaja koji može pratiti oslobođeni sumporovodik.
- Globalno zatopljenje – dugotrajno zagrijavanje i promjena klimatskog sistema Zemlje, prvenstveno zbog ljudskih aktivnosti. Od 1800-ih, ljudske aktivnosti dovele su do povećanja globalnog zagrijavanja, u početku zbog industrijske revolucije do današnjeg globalnog razvoja.
- Greenwashing – kada kompanija obmanjuje zainteresovane strane da vjeruju da su održiva ili etička organizacija ili promovišu održive i etičke prakse kao odvraćanje pažnje od negativnih uticaja na životnu sredinu. Brendiranje nečega kao ekološki prihvatljivog, zelenog ili održivog kada to nije slučaj dovodi potrošače u zabludu da misle da pomažu planeti odabirom tih proizvoda.
- GRI standardi (Global Reporting Initiative) su forma nefinansijskog izvještavanja koji predstavljaju najbolju svjetsku praksu i predstavljaju temelj za izvještavanje koje se već zahtjeva ili će se zahtjevati od kompanija. Ovi standardi su rezultat dijaloga brojnih interesnih grupa (stakeholders) i javnosti kako bi se zadovoljile potrebe donositelja odluka, investitora i generalno tržišta. Postoje tri seta modula koja obuhvataju: ekonomsko područje objave čine standardi GRI 200, okolišno područje objave čine standardi GRI 300 i društveno područje objave čine standardi GRI 400.
- Hibridna vozila su vozila koja za pokretanje koriste dva ili više izvora energije. Najčešći spoj je električna energija (elektromotor) i benzin ili dizel (benzinski ili dizelski motor).
- Hlorofluorougljici (Freoni) s hemijskom formulom CFCs plinske su tvari koje oštećuju ozonski sloj i uzrokuju stanjivanje ozonskog sloja u stratosferi, povećavaju ozonsku rupu te dovode do pojačanog ultraljubičastog zračenja.
Impact investing /Uticajno investiranje je pristup investiranju koji ima za cilj ostvariti pozitivan društveni ili ekološki utjecaj, uz ostvarenje finansijskog povrata. U osnovi, radi se o ulaganjima u kompanije, projekte ili fondove koji nastoje rješavati društvene ili okolišne probleme na način koji generiše povrat investitorima. Za razliku od tradicionalnih investicija koje su fokusirane isključivo na finansijski povrat, impact investing se fokusira i na mjerljive, pozitivne rezultate za društvo ili okoliš. To može uključivati ulaganja u oblasti kao što su obnovljivi izvori energije, obrazovanje, pristup zdravstvenoj brizi, rješenja za siromaštvo ili održivu poljoprivredu. Impact investing je privlačan investitorima koji žele povezati svoje finansijske ciljeve s vlastitim vrijednostima i koji vjeruju da ulaganja mogu pomoći u rješavanju globalnih izazova kao što su klimatske promjene, siromaštvo i nejednakost.
- ISSB (International Sustainability Standards Board) – Međunarodni odbor za standarde održivosti
Karbonske emisije – kada fosilna goriva kao što su nafta, plin i ugalj izgaraju, oslobađaju se emisije karbon dioksida u atmosferu uzrokujući zagrijavanje planete, što utječe na našu klimu i ekosisteme. Budući da je karbon/ugljik staklenički plin, pomaže zadržati toplinu u atmosferi i uzrokuje zagrijavanje zemlje, što dovodi do globalnog zatopljenja i klimatskih promjena. Oslobađanje emisija ugljika štetno je za prirodni okoliš. Emisije ugljika i drugi staklenički plinovi oslobađaju se zbog ljudskih aktivnosti.
Karbon neutralan –kompanije, procesi i proizvodi postaju karbon neutralni kada izračunaju svoje emisije CO2 i kompenziraju ono što su proizveli kroz projekte kompenzacije karbona. Nadoknađivanje emisija CO2, pored smanjenja, važan je korak u holističkoj klimatskoj akciji. Karbon neutralan nije isto što i carbon-free (bez karbona). Proizvodi, usluge ili kompanije bez CO2 su one koji ne stvaraju nikakve emisije karbona tokom procesa proizvodnje, nabavke ili operativnog procesa. Ovo se mora odnositi na cijeli lanac opskrbe, uključujući sve sirovine, logistiku i ambalažu. Još uvijek ne postoje primjeri carbon-free proizvodnje.
Karbonski otisak – mjeri ukupne emisije stakleničkih plinova koje je direktno i/ili indirektno uzrokovala osoba, kompanija, organizacija ili životni ciklus proizvoda. To je ukupna emisija karbona koju emituju aktivnosti poput korištenja energije (grijanje i električna energija), otpad, voda, transport i lanac dobavljača. Karbonski otisak izražava se kao ekvivalent karbon dioksida (CO2e).
- Klimatske promjene odnose se na dugoročne promjene globalnih srednjih temperatura i vremenskih obrazaca. Ove promjene mogu biti prirodne (kao što su varijacije u solarnom ciklusu) ili uzrokovane ljudskim aktivnostima (antropogeni učinci). Od 1800-ih, ljudske su aktivnosti bile glavni pokretač klimatskih promjena, prvenstveno zbog izgaranja fosilnih goriva kao što su ugalj, nafta i plin.
- Metan (CH4) je plin s efektom staklenika. Atmosfera Zemlje prirodno sadrži malu količinu ovog plina koji je bezbojan i bez mirisa. CH4 prirodno nastaje u močvarama i vlažnim područjima. Goveda i ostali preživači također proizvode puno metana. Koristi se za grijanje. Priroda ima mehanizme za prirodnu razgradnju metana. Međutim, čovjek svojim djelovanjem narušava prirodni poredak. Na primjer, metan se oslobađa i pri vađenju uglja ili prilikom transporta prirodnog plina. Ako na plinovodu nastane rupa uglavnom izlazi metan. Metan vrlo jako utječe na efekt staklenika, puno jače od CO2. Iako se brže razgrađuje u atmosferi (potrebno je oko 12 godina, dok je CO2 potrebno 120 godina), CH4 apsorbira više topline te naučnici pretpostavljaju da je metan oko 25 puta jači od CO2.
- Mikroplastika (čvrste plastične čestice manje od 5 mm) je široko rasprostranjen i prodoran zagađivač okoliša, prisutan u zraku, vodi i tlu.
- Naučno zasnovani ciljevi obezbjeđuju jasno definisan put za kompanije da smanje emisije gasova staklene bašte (GHG), pomažući u sprečavanju najgorih uticaja klimatskih promjena i poslovnog rasta koji je spreman za budućnost. Ciljevi se smatraju ‘naučnima’ ako su u skladu s onim što najnovija nauka o klimi smatra potrebnim za postizanje ciljeva Pariškog sporazuma – ograničavanje globalnog zagrijavanja na znatno ispod 2°C i nastojanja da se ograniči zagrijavanje na 1,5°C.
- Neto nula odnosi se na ukupnu ravnotežu između količine proizvedenih emisija stakleničkih plinova i količine uklonjene iz atmosfere. Neto nula je dostignuta kada iznos koji dodamo nije veći od iznosa koji smo oduzeli. Neto nulti cilj zahtijeva duboko smanjenje emisija iz poslovnih organizacija.
- Nula karbona znači da se iz proizvoda ili usluge ne proizvode emisije ugljika. To znači da se ugljik uopće ne ispušta. Na primjer, izvori energije poput sunca i vjetra ne stvaraju emisije ugljika kada se koriste za proizvodnju električne energije, stoga ove izvore nazivamo nultim karbonom/ugljikom.
- Nula otpada podrazumijeva očuvanje prirodnih resursa kroz racionalnu i odgovornu proizvodnju, potrošnju, ponovnu upotrebu i oporavak proizvoda, uključujući ambalažu i upotrebu materijala bez spaljivanja ili ispuštanja u vodu, zemlju ili zrak. Nulti otpad smanjuje opasnost za okoliš i zdravlje ljudi.
Obnovljiva energija je oblik energije koji se generiše iz izvora koji ne troše i koji se prirodno obnavljaju. Obnovljiva energija, koja se često naziva i čista energija, dolazi iz prirodnih izvora ili procesa. Na primjer, solarna energija iz sunca je obnovljiva. Drugi najpopularniji obnovljivi izvori energije su vjetar, hidro, geotermalna energija i biomasa. Energija dobijena iz obnovljivih izvora smanjuje oslanjanje na fosilna goriva i na taj način smanjuje atmosferske emisije ugljika.
Od kolijevke do kolijevke/ Cradle to Cradle je koncept koji po uzoru na prirodu i harmoniju ekosistema pokušava potpuno eliminisati otpad. Ovaj sistem podržava filozofiju da nikakav materijal neće biti otpad na kraju ciklusa, odnosno promoviše se dizajn proizvoda u kojem se sastavni materijali mogu koristiti za drugi proizvod gdje uvijek postoji zatvorena petlja. Cilj je osigurati doprinos, boljitak i blagostanje svakoj zajednici.
Održivost se zasniva na principu da sve što nam je potrebno za opstanak zavisi direktno ili indirektno od prirodnog ekosistema. Održivost je upravljanje i zaštita Zemlje i njenih prirodnih resursa za podršku sadašnjim i budućim generacijama. To je ravnoteža društva, ekonomije i životne sredine na holistički način. Održivost se često smatra dugoročnim ciljem, dok se održivi razvoj odnosi na mnoge procese i puteve za postizanje ovog cilja.
Održivi lanac snabdijevanja odnosi se na napore kompanija da razmotre ekološki i društveni uticaj putovanja svojih proizvoda kroz lanac snabdijevanja, od izvora sirovina do proizvodnje, skladištenja, isporuke. Postoji rastuća potreba za integracijom praksi održivosti u upravljanje lancem snabdijevanja.
Offset credit (kredit za kompenzaciju emisija) je trgovački instrument koji predstavlja smanjenje, uklanjanje ili izbjegavanje emisija stakleničkih plinova ostvareno putem specifičnih projekata ili aktivnosti, poput pošumljavanja, obnovljivih izvora energije ili energetske efikasnosti. Jedan offset kredit obično odgovara smanjenju emisije od jedne tone ekvivalenta ugljen-dioksida (CO₂e). Ovi krediti se koriste za kompenzaciju emisija koje kompanije, pojedinci ili organizacije ne mogu izbjeći u svojim poslovnim procesima, omogućujući im postizanje ciljeva u smanjenju emisija i postizanju ugljične neutralnosti.
- Opsezi emisija gasova – kategorisani su u tri opsega (Opseg 1, Opseg 2 i Opseg 3) prema međunarodnom Protokolu o emisijama stakleničkih gasova (GHG).
- Opseg 1: direktne emisije se javljaju iz izvora koji su u vlasništvu ili pod kontrolom kompanije, na primjer, emisije povezane sa sagorijevanjem goriva, službenim vozilima, i slično.
- Opseg 2: indirektne emisije iz proizvodnje kupljene električne energije, toplote ili pare koju troši kompanija. Emisije iz opsega 2 se fizički javljaju u objektu u kojem se proizvodi električna energija.
- Opseg 3: indirektne emisije kao posljedica aktivnosti kompanije, ali se javljaju iz izvora koji nisu u vlasništvu ili pod kontrolom kompanije. Neki primjeri Opseg 3 su kupljena roba i usluge, poslovna putovanja, putovanja zaposlenika na posao, odlaganje otpada, korištenje prodanih proizvoda i transport i distribucija.
- Opseg 4: izbjegnute emisije do kojih dolazi izvan životnog ciklusa proizvoda ili lanca vrijednosti, ali kao izravan rezultat korištenja tog proizvoda/usluge.
- Organski proizvod znači odsustvo hemikalija i supstanci koje je napravio čovjek u proizvodima koji potiču od biljaka ili životinja.
- Pariški sporazum o klimatskim promjenama je klimatski sporazum potpisan na 21. zasjedanju Konferencije stranaka (COP21) Okvirne konvencije UN-a o promjeni klime (UNFCCC) u Parizu 2015. godine. Glavni cilj sporazuma je ograničavanje globalnog zatopljenja na temperature znatno ispod 2 stepena Celzijusa, osiguravanje opskrbe hranom, jačanje kapaciteta država da se bore s posljedicama klimatske promjene, razvoj novih „zelenih“ tehnologija, te pomaganje ekonomski slabije razvijenim članicama u ostvarenju svojih nacionalnih planova o smanjenju emisija.
Policiklični aromatični ugljovodonici (PAH) su grupa od preko stotinu jedinjenja koja se sastoje samo od ugljenika i vodonika u obliku aromatičnih prstenova. PAH su sastavni dio životne sredine. Sa samo malo izuzetaka, PAH nisu namjerno proizvedeni, ali oni su dio niza industrijskih proizvoda kao što su dizel i asfalt. U prirodi se stvaraju sagorijevanjem bilo kog organskog materijala (u saobraćaju, energetici, industriji, dimu cigareta itd). Osoba može biti izložena PAH udisanjem, gutanjem i kontaktom sa kožom. Izloženost vodi do iritacije kože i očiju. PAH dovodi do oštećenja bubrega i jetre. Mnogi PAH se klasifikuju kao kancerogene materije (uzrokuju rak pluća, ili rak digestivnog trakta ili kože). Kod životinja, uočeni su negativni efekti na reprodukciju i razvoj potomstva.
Poljoprivreda doprinosi emisiji stakleničkih plinova zbog krčenja zemljišta za uzgoj usjeva ili za ispašu stoke. Stočno gnojivo i fermentacija djeluju kao izvori emisija metana i dušikovog oksida – a sve to doprinosi učinku staklenika. Poljoprivreda doprinosi emisiji stakleničkih plinova zbog krčenja zemljišta za uzgoj usjeva ili za ispašu stoke
- Postojani organski zagađivači su toksične hemikalije koje se sporo razgrađuju. Nakon otpuštanja se jako dugo zadržavaju u okolišu, te se nakupljaju u prehrambenom lancu i živim organizmima. Ove hemikalije se mogu prenositi vodom, zrakom, pomoću životinjske migracije, daleko od mjesta na kojem su prvobitno korištene ili proizvedene. Mogu se prenositi s generacije na generaciju. Prisutne su u hrani, zraku, bojama, lakovima, sapunima, vodootpornom tekstilu, namještaju, plastici, elektronskoj opremi, pesticidima.
Pošumljavanje uključuje sadnju sjemena drveća ili sadnica drveća na područjima gdje je postojala izvorna šuma.
- Protokol o stakleničkim plinovima (GHG Protocol) osigurava najraširenije svjetske računovodstvene standarde stakleničkih plinova. Standardi su dizajnirani da obezbijede okvir za preduzeća, vlade i druge subjekte za mjerenje i izvještavanje o svojim emisijama gasova staklene bašte na načine koji podržavaju njihove misije i ciljeve.
- Prirodni kapital su svjetske zalihe prirodnih dobara koje uključuju geologiju, tlo, zrak, vodu i sva živa bića. Prirodni kapital je svaka zaliha ili tok energije i materijala koji proizvodi dobra i usluge. Uključuje resurse kao što su obnovljivi i neobnovljivi materijali, neutraliziraju ili recikliraju otpad i procese kao što je regulacija klime.
- Prirodni resursi su sirovine koje nije stvorio čovjek, koji se mogu eksploatisati i prerađivati za proizvodnju i potrošnju. Oni su podložni kvantitativnom iscrpljivanju ljudskom upotrebom. Primjeri uključuju minerale, energiju, tlo, vodu i biološke resurse.
- Recikliranje je proces prikupljanja, oporavka, obrade i dodavanja vrijednosti materijalima koji se obično bacaju kao otpad ili smeće pretvarajući ih u korisne nove proizvode.
- Renewable Energy Certificates/Obnovljivi energetski certifikati su nematerijalni, trgovački dokazi da je određena količina električne energije proizvedena iz obnovljivih izvora i puštena u distribucijski sistem. Ovi certifikati omogućavaju praćenje, trgovanje i dokazivanje upotrebe obnovljive energije, podržavajući tako održivu proizvodnju energije i omogućavajući korisnicima da zadovolje svoje energetske ciljeve ili obaveze.
SASB – Sustainability Accounting Standards Board/ Odbor za računovodstvene standarde održivosti – standardi omogućavaju organizacijama da objavljuju informacije koje se zasnivanju na rizicima i prilikama vezanim za održivost a koje mogu imati uticaj na pristup finansijama ili troškove kapitala u kratkoročnom, srednjem ili dugoročnom periodu. Ovi standardi identifikuju pitanja koja se odnose na održivost u 77 industrija.
- “Spremni za 55%” – Sistem EU-a za trgovanje emisijama (ETS EU-a) glavni je alat EU-a za smanjenje emisija stakleničkih plinova. Reforma sistema dio je paketa „Spremni za 55 %”, koji se sastoji od niza prijedloga za reviziju i ažuriranje EU zakonodavstva u području klime, energetike i prometa. Njima će se doprinijeti klimatskim ciljevima EU-a u pogledu smanjenja neto emisija stakleničkih plinova za najmanje 55 % do 2030. i postizanja klimatske neutralnosti do 2050.
Stakeholders (interesne grupe) su svi učesnici projekta ili kompanije koji na bilo koji način utječu na kompaniju ili projekat ili na koje ta kompanija ili projekat utječu. Na primjer, interesne grupe kompanije mogu biti zaposlenici, dioničari, klijenti, mediji, regulatorna tijela, vlasnici kompanije.
Staklenički plinovi su plinovi koji uzrokuju efekat staklenika u atmosferi odnosno zadržavaju sunčevu toplinu i onemogućavaju da se vrati u svemir, čime se stvara efekat staklenika koji održava temperaturu na planeti. Staklenički plinovi mogu biti vodena para, karbon dioksid i metan. Svi staklenički plinovi otežavaju izlazak dugovalnog toplinskog zračenja iz atmosfere planete a ovaj učinak je odgovoran za održavanje života na planeti Zemlji koja bi bez njega bila u prosjeku hladnija 36 stepeni Celzijusa nego što je sada. Iako su staklenički plinovi prirodno prisutni u atmosferi, povećanjem ljudske aktivnosti efekat staklenika u atmosferi se pojačava te dolazi do ekstremnih klimatskih promjena poput toplinskih valova i poplava.
- Taksonomija EU je klasifikacijski alat koji daje informacije koje su to investicije i aktivnosti održive i koji pomaže investitorima da ulažu u okolišno prihvatljive ekonomske aktivnosti. EU Taksonomija je set kriterija uspješnosti u doprinošenju šest okolišnih ciljeva (čl.9 Uredbe o taksonomiji 2020/852). Osnovni dokumenti EU Taksonomije: Uredba 2020/852 o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja i izmjeni Uredbe (EU) 2019/2088 (Uredba o EU taksonomiji). Više na linku
TCFD (Task Force on Climate-Related Financial Disclosures) – Radna grupa za objavljivanje informacija povezanih s klimatskim promjenama
- Triple bottom line je poslovni koncept koji sugeriše da bi se kompanije trebale posvetiti mjerenju svog ekološkog i društvenog uticaja uz finansijske rezultate. Trostruki rezultat nudi okvir za implementaciju ekonomske, socijalne i ekološke održivosti na integrisan način. Može se podijeliti na ‘tri P’: profit, ljudi (people) i planeta.
- Uklanjanje ugljika podrazumijeva aktivnosti kojima se ugljen dioksid iz atmosfere uklanja i trajno pohranjuje. Postoji nekoliko načina na koje se to može postići:
- Trajno skladištenje (ugljik se hvata izravno u zraku i pohranjuje u stabilnom obliku)
- Sekvestracija ugljika (aktivnosti kojima se poboljšava hvatanje ugljika u tlu i vegetaciji te sprječava ispuštanje ugljika iz njih, npr. obnova šuma, upravljanje tlom i močvarnim zemljištima)
- Skladištenje ugljika u proizvodima (npr. ugljik pohranjen u stablima skladišti se u drvenim konstrukcijama)
UNEP – United Nations Environment Programme/Program Ujedinjenih nacija za životnu sredinu – je vodeće globalno tijelo čija misija je da informiše i omogući nacijama i narodima da poboljšaju svoj kvalitet života bez ugrožavanja kvaliteta života budućih generacija. Više od 50 godina UNEP je radio s vladama, civilnim društvom, privatnim sektorom i subjektima UN-a na rješavanju najhitnijih ekoloških izazova čovječanstva – od obnove ozonskog omotača do promovisanja zelene, inkluzivne ekonomije.
UN Global Compact (UNGC) je vodeća svjetska inicijativa za korporativnu održivost, pokrenuta od strane Ujedinjenih nacija 2000. godine. Okupivši kompanije, organizacije i vlade širom svijeta, UNGC nastoji stvoriti održivo globalno tržište promovisanjem odgovorne poslovne prakse. Inicijativa se temelji na deset principa, koji obuhvataju oblasti ljudskih prava, rada, zaštite okoliša i borbe protiv korupcije. UNGC podržava ciljeve održivog razvoja (SDGs), pružajući kompanijama smjernice kako da doprinesu njihovom ostvarenju. Više od 20.000 kompanija i 3.800 neprofitnih organizacija u 160 zemalja je prihvatilo obaveze UN-ovog Global Compacta. Potpisnici inicijative su kompanije iz različitih sektora od građevinarstva do financijskih usluga, usluga podrške, IT kompanija, energetike i sl.
- Upravljanje energijom – proces praćenja i optimizacije potrošnje energije radi očuvanja njene upotrebe. Upravljanje energijom je sredstvo za kontrolu i smanjenje potrošnje energije, na primjer u zgradama. ISO 50001 pruža okvir zahtjeva koji pomažu organizacijama da implementiraju sistem upravljanja energijom.
- Vozila sa unutrašnjim sagorijevanjem su vozila koja kao gorivo koriste dizel, benzin ili gas. Imaju ugrađene motore kod kojih se sagorijevanje goriva (obično fosilnih goriva) odvija u komori za sagorijevanje. U ovoj komori se hemijska energija goriva pretvara u mehaničku energiju. U cilindru motora izgara gorivo pomiješano sa zrakom. Motori s unutrašnjim sagorijevanjem trebaju gorivo (najčešće tekuće) i zrak. Zbog male specifične potrošnje goriva motori s unutrašnjim sagorijevanjem imaju mali spremnik goriva, pa služe u prvom redu za pogon vozila na kopnu, moru i u zraku, za poljoprivredne i građevinske strojeve.
Zagađenje je unošenje štetnih materija u životnu sredinu. Zagađenje može biti prirodno kao što je pepeo od vulkanskih erupcija ili umjetno, kao što su kanalizacija i smeće iz tvornica, izduvni gasovi automobila ili pesticidi. Zagađivači mogu negativno utjecati na kvalitet zraka, vode i tla.
Zaštita podataka je proces kojim se osigurava zaštita podataka od oštećenja prilikom prenosa i pristupu računarima. U Bosni i Hercegovini djeluje Agencija za zaštitu ličnih podataka koja je samostalna upravna organizacija čija nadležnost i djelokrug poslova su propisani Zakonom o zaštiti ličnih podataka (“Službeni glasnik BiH” broj: 49/06, 76/11 i 89/11).
Zelena infrastruktura su zelene površine koje su djelimično ili potpuno prekrivene travom, drvećem, grmljem ili drugom vegetacijom. Zelene površine se koriste u estetske, rekreativne ili ekološke svrhe. U urbanim sredinama, zelene površine mogu pomoći u smanjenju uticaja klimatskih promjena, kao što je smanjenje efekta urbanog toplotnog ostrva. Preduzeća mogu podržati zelene površine ili kroz njihovu integraciju u postojeće poslovne lokacije, finansiranje razvoja zelenih površina u zajednici ili kroz dizajniranje novih poslovnih objekata.
Zeleno finansiranje znači investiranje u energetsku efikasnost, obnovljive izvore energije, te druge aktivnosti koje imaju pozitivan efekat na čovjekovu okolinu (na primer, ugradnja solarnih panela, zaštita vode, zraka, zemljišta, upravljanje otpadom).
Zeleno poslovanje je poslovanje sa minimalnim negativnim uticajem na životnu sredinu. Ako sve organizacije pokušaju da postanu zelenije, održavanje njihovog poslovanja će biti održivije, otpornije i konkurentnije. Međutim, zeleno poslovanje ne znači nužno održivo i može biti greenwashing.
Zelene obveznice su finansijski instrument koji služi za finansiranje ekološki i društveno odgovornih projekata.