Događaji kao što su Konferencija UN-a o biodiverzitetu (COP16) i Konferencija UN-a o klimatskim promjenama (COP29) naglasili su hitnost transformativne akcije, dok su nedavni izbori u SAD-u nagovijestili potencijalne promjene u globalnom klimatskom vodstvu. U tom kontekstu, organizacije se moraju prilagoditi promjenjivim očekivanjima i predvidjeti nove trendove koji će definisati budućnost održivog poslovanja.
Saradnja između industrija, vlada i civilnog društva bit će od ključna u rješavanju višestrukih izazova. Inovativna partnerstva pokazuju potrebu za sinhronizovanim naporima za rješavanje klimatskih promjena, gubitka biodiverziteta, dezertifikaciju, poremećaje lanca snadbjevanja i prisilne migracije. Globalna priroda ovih transformacija zahtijeva rješenja koja prevazilaze regionalne i sektorske granice.
Održivost više nije samo konkurentska prednost, to je temelj za trajni uticaj u eri definisanoj brzim promjena i složenim izazovima. Stručnjaci nezavisnog akademskog instituta – IMD – su identifikovali trendove održivosti koji će pokretati poslovne prioritete i transformaciju u 2025. godini.
Od fragmentacije do sazrijevanja (Julia Binder, profesorica održivih inovacija i poslovne transformacije)
Održivost u 2025. godini će biti definisana strateškim zaokretom: kompanije napuštaju fragmentirane i izolovane inicijative održivosti u korist skaliranja transformativnih rješenja s velikim utjecajem. Ovaj trend odražava širu spoznaju da površno integrisani napori za održivost nisu dovoljni za postizanje konkurentske prednosti ili suočavanje sa globalnim izazovima. Međutim, povećanje održivosti ostaje izazovan poduhvat. Mnoge inicijative se bore da prevaziđu pilot faze zbog finansijskih, operativnih ili regulatornih prepreka. Ipak, 2025. godina bi trebala označiti prekretnicu. Lideri u industriji kao što su Siemens i Decathlon su na čelu, fokusirajući se na skaliranje kružnih poslovnih modela koji usklađuju profitabilnost sa uticajem na životnu sredinu. Ovaj pristup signalizira pomak s eksperimentiranja na izvršenje u cijeloj kompaniji. Pomak ka rastućim skalabilnim inicijativama održivosti se sve više prepoznaje kao suštinski važan za buduću konkurentnost. Istraživanje McKinsey & Company naglašava da vodeće multinacionalne kompanije usvajaju strateške pristupe kako bi ugradili održivost u svoj portfelj.
Promjena paradigme u korporativnom izvještavanju (Sara Ratti, istraživačica, i Florian Hoos, profesor održivosti i ESG računovodstva)
Sa CSRD i CSDDD direktivama, te Međunarodnim standardima finansijskog izvještavanja (IFRS) – standardom S1 za materijalne rizike održivosti i standardom S2 za rizike povezane s klimom – ulazimo u eru obaveznih planova tranzicije koji će biti izvještaji o klimatskim promjenama. Ovi planovi zahtijevaju detaljne i naučno zasnovane mape puta za više od 20 godina koje povezuju namjere kompanije za smanjenje emisija s dugoročnim ciljevima ublažavanja klimatskih promjena definisanim Pariškim sporazumom. Jednostavno rečeno: ako vaša kompanija ne objasni vjerodostojno kako doprinosi ograničavanju globalnog zagrijavanja na 1,5°C, suočavate se s povećanim finansijskim, tržišnim i pravnim rizicima. Kompanije svih veličina moraju odgovoriti na osnovna pitanja kao što su: kako vaša kompanija planira smanjiti svoj ugljični otisak Scope 1-3 kako bi se uskladila sa scenarijem od 1,5°C? Koje su tehnološke i operativne poluge planirane za dekarbonizaciju poslovanja i aktivnosti Vaše kompanije? Koliko ulažete u plan tranzicije?
Potražnja za zelenim talentima će nadmašiti ponudu (Natalia Olynec, direktorica za održivost)
Nikada nije bilo bolje vrijeme za karijere u oblasti održivosti. Posebno u Evropi, promjene propisa i energetska tranzicija pokreću veću potražnju za ovim kadrom. Potražnja za zaposlenima sa “zelenim” vještinama u Evropi rasla je u prosjeku 5% godišnje od 2021. do 2024. godine (LinkedIn izvještaj Green Talents). Prednjače Velika Britanija (13%), Irska (12,4%), Norveška (11,6%) i Švicarska(11,5%). Globalno, Portugal (+71,3%), Ujedinjeno Kraljevstvo (+46%), Kostarika (+40%) i Singapur (+27,1%) zabilježili su najintenzivnije stope rasta od 2023. do 2024. godine.
“Fond” kadra sa “zelenim” vještinama mora se barem udvostručiti do 2050., što će dovesti do porasta obuka i edukacija. Najveću koncentraciju zelenih talenata imaju Švicarska (21,8%), Austrija (21,4%), Finska (20,7%) i Njemačka (20,7%). Ove uloge se mogu naći ne samo u odjelima za održivost, već i u tradicionalnijim funkcijama kao što su finansije, operacije i nabavke. Tražene zelene vještine uključuju zagađenje i prevenciju otpada, proizvodnju obnovljive energije, održivo finansiranje, reviziju okoliša, politiku zaštite okoliša, održivu nabavku i istraživanje.
Izvor: https://www.imd.org/ibyimd/2025-trends/sustainability-trends-businesses-must-watch-in-2025/
