U 2019. godini, manje od četvrtine banaka eurozone uradilo je procjene uticaja globalnog zagrijavanja i gubitka bioraznolikosti na svoj profil rizika. Od tada do danas došlo je do značajnog napretka u pogledu procjene i integrisanja ove vrste rizika u poslovne modele banaka. Naime, zaključno sa 2024. godinom, preko 90% banaka eurozone sada se smatra značajno izloženima klimatskim i okolišnim rizicima u odnosu na 50% u 2021. godini.
Evropska centralna banka (ECB) izdala je obavezujuće odluke i potencijalne novčane kazne bankama u eurozoni koje ne ispune rokove za implementaciju okolišnih i klimatskih rizika u svoje strategije, upravljanje i planiranje kapitala.
Ipak, dobre prakse banaka često su ograničene na uski podskup izloženosti ili geografskih područja. Na primjer, mnoge banke se bave tranzicijskim rizicima u vrednovanju kolaterala, ali zanemaruju fizičke rizike poput poplava ili toplinskih valova. Slično tome, klimatski i okolišni rizici bolje su integrisani u kreditni rizik nego u operativni ili tržišni rizik.
Nadzorna očekivanja i kazne
Iako su sve banke sada uključile klimatski rizik u svoje okvire za testiranje otpornosti na stres – što je porast u odnosu na 41% u 2022. – praznine i dalje postoje. Mnoge banke još uvijek ne uzimaju u obzir sve značajne pokretače rizika, a rizici povezani s prirodom uglavnom ostaju neriješeni. Prema podacima ECB, tri četvrtine banaka eurozone još uvijek ne pokrivaju sve značajne pokretače rizika povezane s klimom i prirodom u svojim ICAAP-ovima (Proces interne procjene adekvatnosti kapitala koji finansijske institucije koriste za procjenu vlastite adekvatnosti kapitala i održavanje kapitala iznad minimalnih regulatornih zahtjeva). Samo trećina banaka u potpunosti integriše rizike povezane s klimom u kapitalne planove.
Rastući fizički rizici i sistemske implikacije
ECB naglašava hitnost djelovanja navodeći ubrzane klimatske utjecaje. Eskalacija globalnih temperatura na kraju bi mogla učiniti tržišta osiguranja neodrživim, predstavljajući sistemski rizik koji prijeti samim temeljima finansijskog sektora. Izvještaj Swiss Re sigma predviđa godišnji porast osiguranih gubitaka od prirodnih katastrofa od 5-7%.
ECB poziva na pažljivo kalibriranje u pojednostavljenju okvira EU za izvještavanje o održivim finansijama te upozorava da bi isključivanje prevelikog broja kompanija iz Direktive o izvještavanju o korporativnoj održivosti (CSRD) moglo ugroziti dostupnost ključnih podataka. ECB podržava uključivanje srednje velikih kompanija (500–1000 zaposlenika) pod pravila obaveznog objavljivanja podataka.
Tokom 2025.–2026. godine, ECB planira neformalne dijaloge s bankama radi procjene napretka i izazova, a formalne procjene su planirane u 2027. godini. Dodatno, ECB će u drugoj polovini 2025. godine objaviti ažurirani priručnik dobrih praksi, nadograđujući se na uvide iz prethodnih stres testova za klimu. Suočeni sa sistemskim klimatskim i prirodnim rizicima, samo otporne banke mogu finansirati zelenu, digitalnu tranziciju koja je potrebna za zaštitu današnjeg načina života.
Izvor informacija: https://esgnews.com/banks-making-strong-progress-on-climate-and-nature-risk-management-ecb/
