Bosna i Hercegovina kao i ostatak svijeta se suočava sa brzo rastućim izazovima održivog razvoja, uključujući zagađenje okoliša, nekontrolisano korištenje prirodnih resursa i posljedice klimatskih promjena. Iako BiH još uvijek nema formalno usvojenu taksonomiju za održive aktivnosti, postoji niz međunarodnih i bilateralnih sporazuma, strateških okvira i planova na nacionalnom nivou kojima se BiH obavezuje na reforme i sprovođenje održivih aktivnosti.
Šta je dogovoreno i potpisano do sada?
- U septembru 2015. godine, BiH je, zajedno sa 192 države članice Ujedinjenih nacija, usvojila Agendu 2030. Jedan od koraka implementacije Agende je bilo usvajanje Okvira saradnje BiH i Ujedinjenih nacija 2021–2025. Ovaj okvir usvojen je od strane Vijeća ministara BiH i potvrđen od Predsjedništva BiH. Definiše četiri prioriteta:
- održivi, otporni i inkluzivni rast/ kvalitetno, dostupno i inkluzivno obrazovanje/ zdravstvo i socijalna zaštita/ uprava i vladavina prava sa ljudima u fokusu/ angažovanje građana i zajednice za društvenu koheziju koja zahtjeva strateški pristup i angažovanje više aktera.
- Usvajanjem Zelene agende za Zapadni Balkan 2020. godine, BiH se potpisivanjem Sofijske deklaracije obavezala na sprovođenje mjera usmjerenih ka postizanju klimatske neutralnosti do 2050. godine. Zelena agenda promoviše prelazak na održivu ekonomiju kroz pet ključnih oblasti:
- dekarbonizacija (klimatske promjene, energetika i transport)/ cirkularna ekonomija (efikasnije korištenje resursa)/ smanjenje zagađenja zraka, vode i tla/ razvoj održivih ruralnih područja/ očuvanje biodiverziteta kroz zaštitu i obnovu ekosistema.
- Kreiran je i usvojen Okvir za realizaciju Ciljeva održivog razvoja u BiH koji služi kao vodič za strateško planiranje na svim nivoima vlasti u BiH, s ciljem postizanja održivog razvoja do 2030. godine.
- BiH je aktivno uključena u globalne napore za zaštitu ozonskog omotača kroz implementaciju Montrealskog protokola. Ozonska jedinica, koja je smještena u Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, radi na koordinaciji i implementaciji aktivnosti koje su usmjerene na ispunjavanje međunarodnih obaveza u ovoj oblasti.
Navedeni sporazumi i inicijative oslikavaju put kojim će se BiH “kretati” prilikom usvajanja vlastite taksonomije. Trenutni fokus kada govorimo o kriterijima i klasifikaciji održivih aktivnosti jeste usvajanje EU mjera i principa.
Evropski Zeleni dogovor
Kako bi pokušala odgovoriti na sve prisutnije izazove, Evropska unija je donijela Evropski zeleni dogovor (European Green Deal) u decembru 2019. godine koji predstavlja sveobuhvatnu strategiju za transformaciju evropske ekonomije ka održivom modelu koji štiti okoliš, povećava energetsku efikasnost i smanjuje negativne posljedice klimatskih promjena. Glavni cilj Evropskog zelenog dogovora je postizanje klimatske neutralnosti do 2050. godine. Klimatska neutralnost znači da će Evropska unija postići neto nulte emisije stakleničkih gasova, odnosno da će se količina emitovanih gasova sa efektom staklene bašte izjednačiti s količinom koja se apsorbuje kroz prirodne ponore ugljika, poput šuma i tla. Cilj je temeljen na naučnim dokazima koji upozoravaju da je globalno zagrijavanje iznad 1,5°C u odnosu na predindustrijski period izuzetno opasno za prirodu i čovječanstvo.
