Kompanije su pod sve većim pritiskom da pokažu da poduzimaju mjere za otkrivanje, suzbijanje i ispravljanje nedostataka u primjeni ljudskih prava kroz svoje poslovanje i lance dobavljača. Kao rezultat toga, mnogi razmišljaju da li bi trebali usvojiti namjenske politike ljudskih prava kako bi ispunili regulatorna očekivanja i očekivanja interesnih grupa. Segment ljudskih prava potpada pod “S” dio ESG-a. Velikim organizacijama može biti izazov da prouče sve ESG podatke u više jurisdikcija kako bi na zadovoljavajući način pratile, upravljale i izvještavale o poštivanju ljudskih prava.
Nove EU direktive sa fokusom na ljudska prava
Prema Direktivi EU o izvještavanju o korporativnoj održivosti (CSRD), skoro 12.000 velikih kompanija koje ispunjavaju zakonski prag morat će objaviti informacije vezane za okoliš, društvene rizike, tretman zaposlenih, ljudska prava i borbi protiv korupcije i mita. Direktiva EU o dužnoj pažnji za održivo poslovanje (CSDDD) usvojena u junu 2024. godine izvršit će dodatni pritisak na kompanije u dijelu poštivanja ljudskih prava. Uredba će staviti direktnu odgovornost na uprave da osiguraju usklađenost, te će omogućiti regulatorima da nametnu novčane sankcije do 5% ukupnog prometa kompanije. Uredba će se primjenjivati i na kompanije koje nisu članice EU, a koje posluju u Evropi ako imaju više od 1000 zaposlenih i promet od 450 miliona eura ili više.
Neke evropske zemlje takođe imaju svoje zakonodavstvo u vezi sa obavezama kompanija da izvještavaju o rizicima vezanim za ljudska prava. Britanski Zakon o modernom ropstvu iz 2015. zahtijeva od kompanija da dostave izjavu o tome jesu li procijenile da li bi moglo biti potencijalnih slučajeva ropstva u njihovom poslovanju i lancu dobavljača. Francuski zakon na ovu temu primorava velike kompanije da uspostave plan za provjeru, mapiranje i sprječavanje mogućih zloupotreba u svojim lancima dobavljača. Njemački Zakon o korporativnoj dužnoj pažnji u lancima snabdijevanja definiše pravila za kompanije da spriječe kršenja ljudskih prava (ovi zakoni će se u narednom periodu uskladiti sa CSDDD).
Situacija u BiH u dijelu poštivanja ljudskih prava u privredi
Ustanovljeni rizici za ljudska prava u privredi se odnose najviše na diskiminaciju i rodnu nejednakost. „Prema podacima iz augusta 2024. u BiH je bilo zaposleno 847.865, a od toga je 383.360 žena (45,21%), dok je prema podacima iz septembra u potrazi za zaposlenjem 192.067 žena ili 59,15% svih osoba koje se nalaze na evidencijama nezaposlenih. Prema istraživanju iz 2020. godine udio članova upravnih odbora najvećih kompanija na berzi u BiH u 2020. godinie su bili muškarci sa 83% i žene sa samo 17%. Ovi podaci nam ukazuju da imamo određene probleme u pogledu postizanja rodne ravnopravnosti. Ona se ogleda često na razgovorima za posao, gdje žene bivaju izložene pitanjima o bračnom statusu, djeci i porodičnom planiranju. Ovakva pitanja predstavljaju rodno zasnovanu diskriminaciju, jer utiču na odlučivanje o sposobnosti kandidatkinje da izvršava radne zadatake, a koje se ne temelji na kvalifikacijama i stručnom iskustvu“, izjavila je Aida Trožić, ekspertica za ljudska prava i direktorica kompanije TANA21.
Transparentna komunikacija u kompanijama
Kako bi se osiguralo da kompanije prijavljuju slučajeve kršenja ljudskih prava i tretiraju ih na odgovarajući način, moraju imati uspostavljene otvorene i transparentne linije komunikacije. Za razliku od drugih oblasti zakona, sa jasnim regulatornim smjernicama i strogim standardima, korporativno poštivanje ljudskih prava može biti kompleksnije za praćenje. Na primjer, ako dobavljač prekrši standard ljudskih prava, kompanija može prekinuti poslovanje sa tim dobavljačem. Međutim, regulatori sve više očekuju od kompanija da u okviru svojih ESG aktivnosti rade sa takvim dobavljačima na rješavanju tog problema, te na osvještavanju i edukaciji na temu zaštite ljudskih prava u kompanijama.
