Primarni izvori energije u većini država u svijetu su još uvijek ugalj, nafta i prirodni gas. Ova tri neobnovljiva izvora energije nastali su od ostataka biljaka i životinja koje su živjele prije nekoliko miliona godina.
Naime, ostaci tih biljaka i životinja su se taložili na dno okeana i na tlo a vremenom je te ostatke prekrio sloj blata, mulja i pijeska. U tim uslovima su se razvijale ogromne temperature i veliki pritisci što je bio idealan uslov za pretvaranje ostataka biljaka i životinja u fosilna goriva. Kako se ostaci biljnih i životinjskih organizama jednim imenom nazivaju fosilima, ovako nastala goriva nazivamo fosilna goriva. U neobnovljive izvore energije ubraja se i uran koji se koristi kao gorivo u nuklearnim elektranama.
Jednom kad se ovi izvori potroše, više se ne mogu nadomjestiti a njihovim izgaranjem nastaju staklenički plinovi koji negativno utiču na globalne klimatske promjene. Emisije CO2 i drugih stakleničkih plinova dovode do globalnog zagrijavanja te pojave kiselih kiša, smoga, pojave bolesti poput raka i drugih teških oboljenja, promjena u nivou mora, uragana, topljenja glečera, suša i požara.
Prelazak na obnovljive izvore energije
Iako je promjena na obnovljive resurse (vjetar, voda, sunce) ključan potez za našu budućnost, pronalaženje dodatnih načina za očuvanje naših neobnovljivih resursa jednako je važno.
Prema podacima iz prve polovine 2023. godine, u EU električna energija proizvedena iz uglja pala je za 23%, a gas za 13%, u poređenju sa istim periodom godinu dana ranije. Istovremeno, solarna proizvodnja porasla je za 13%, a snaga vjetra za 5%. To je omogućilo 17 zemalja EU da proizvedu rekordne udjele energije iz obnovljivih izvora. Grčka i Rumunija su po prvi put prešle 50% obnovljivih izvora energije, dok su Danska i Portugal premašile 75% obnovljivih izvora energije.
Pad oslanjanja na fosilna goriva uglavnom je uzrokovan padom potražnje za električnom energijom usljed visokih cijena plina i struje. EU će morati ubrzati primjenu energije s niskim udjelom ugljika kako bi se prilagodila potražnji te ispunila postavljene klimatske ciljeve – smanjenje emisija stakleničkih gasova (GHG) za 55% do 2030. godine.
