Da bi čovječanstvo išlo naprijed te ostvarivalo ekonomski rast i konkurentnost, neophodna je ogromna količina energije. Kako bi se zadovoljili zahtjevi za energijom te istovremeno obezbijedila stabilnost za buduće generacije, svijet se okreće obnovljivim izvorima energije. Obnovljivi izvori energije su na vrhu liste promjena koje svijet može sprovesti da spriječi najgore posljedice porasta temperatura obzirom da ovi izvori ne emituju CO2 i stakleničke plinove koji doprinose globalnom zagrijavanju.
Dodatno, ovaj sektor otvara radna mjesta, čini električne mreže otpornijima, proširuje pristup energiji u zemljama u razvoju, te smanjuje račune za energiju. U posljednjih 150 godina, ljudi su se uveliko oslanjali na fosilna goriva za proizvodnju energije, koja su ugrađena u gotovo sve što radimo. Kao rezultat toga, gasovi staklene bašte koji se oslobađaju sagorijevanjem tih goriva dostigli su istorijski visoke nivoe.
Ali obnovljiv ne znači nužno i održiv.
Vrste obnovljivih izvora energije
HIDROENERGIJA je najveći svjetski izvor obnovljive energije, a Kina, Brazil, Kanada, SAD i Rusija su vodeći proizvođači hidroenergije. Dok je hidroenergija teoretski čist izvor energije koji se obnavlja kišom i snijegom, ona ima nekoliko nedostataka. Velike brane mogu poremetiti riječne ekosisteme i okolne zajednice, štetiti divljim životinjama i raseljavati stanovnike. Proizvodnja hidroenergije je osjetljiva na nakupljanje mulja, što može ugroziti kapacitet i oštetiti opremu. Suša također može uzrokovati probleme. Čak i hidroenergija nosi svoje probleme s emisijama, jer raspadajući organski materijal u rezervoarima oslobađa metan. Brane nisu jedini način da se voda koristi za energiju. Morski energetski projekti trenutno proizvode oko 500 megavata energije (manje od 1% svih obnovljivih izvora) ali potencijal je daleko veći.
Korištenje VJETRA kao izvora energije počelo je prije više od 7.000 godina. Vjetroturbine proizvode električnu energiju širom svijeta, a Kina, SAD i Njemačka su vodeći proizvođači ove vrste energije. Dok većina energije vjetra dolazi iz kopnenih turbina, pojavljuju se i projekti na moru, a najviše ih ima u Velikoj Britaniji i Njemačkoj. Problem s vjetroturbinama je to što one predstavljaju opasnost za ptice, ubijajući stotine hiljada godišnje, ne toliko kao zbog sudara već zbog gubitka staništa.
SOLARNA ENERGIJA danas preoblikuje energetska tržišta širom svijeta. Kina, Japan i SAD predvode ovu transformaciju. Iako solarna energija još uvijek ima puno prostora za napredak, već se koristi globalno za proizvodnju tople vode, grijanje i hlađenje.
ENERGIJA BIOMASE uključuje biogoriva kao što su etanol i biodizel, drvo i drveni otpad, biogas sa deponija i komunalni čvrsti otpad. Kao i solarna energija, biomasa je fleksibilan izvor energije koji se koristi kao gorivo za vozila, grijanje i električnu energiju. Međutim, kritičari etanola na bazi kukuruza kažu da ova energija podržava iste štetne poljoprivredne prakse koje su dovele do toksičnog cvjetanja algi.
GEOTERMALNA ENERGIJA se dobija iz unutrašnje toplote Zemlje. U velikim razmjerima, podzemni rezervoari pare i tople vode mogu se izvlačiti kroz bunare. Geotermalna energija je uvijek dostupna, ali ima nuspojave kao što je miris pokvarenih jaja koji može pratiti oslobođeni sumporovodik.
Sudeći prema dostupnim podacima o obnovljivim izvorima energije čini se da su sunce i vjetar najoptimalniji obnovljivi izvori za dugoročnu održivost naše planete.
