Izmijenjeni Evropski zakon o klimi, koji postavlja pravno obavezujući cilj za 2040. godinu od 90% neto smanjenja emisija stakleničkih plinova (u poređenju s nivoima iz 1990. godine), formalno je usvojen od strane Vijeća EU 5. marta 2026. godine, a stupio je na snagu 7. aprila 2026. godine. Ovaj zakon uspostavlja cilj od 90% kako bi se osiguralo da EU dostigne klimatsku neutralnost do 2050. godine.
Fleksibilnost za države članice
Revidirani zakon o klimi uvodi fleksibilnost u načinu na koji se cilj za 2040. godinu može ostvariti. Od 2036. godine, do pet procentnih poena smanjenja neto emisija (dva procentna poena više nego što je predložila Komisija) može doći iz visokokvalitetnih međunarodnih kredita za ugljik iz partnerskih zemalja. Zastupnici Evropskog parlamenta uključili su zaštitne mjere kako bi se spriječilo finansiranje projekata koji su suprotni strateškim interesima EU.
Tekst također uključuje mogućnost korištenja domaćih trajnih uklanjanja ugljika za kompenzaciju teško smanjivih emisija u okviru ETS-a, kao i povećanu fleksibilnost unutar i između sektora i instrumenata.
Pregled cilja za 2040. godinu
Komisija će svake dvije godine procijeniti napredak prema cilju, uzimajući u obzir najnovije naučne podatke, tehnološki razvoj i stanje industrijske konkurentnosti EU. Također će razmotriti trendove cijena energije i njihove posljedice i za preduzeća i za domaćinstva te procijeniti status neto uklanjanja na nivou EU u poređenju s onim što je potrebno za postizanje cilja za 2040. godinu. Nakon pregleda, Komisija može predložiti izmjenu zakona EU o klimi, što bi moglo uključivati izmjenu cilja za 2040. godinu ili poduzimanje dodatnih mjera za jačanje pratećeg okvira – na primjer, radi zaštite konkurentnosti, prosperiteta i društvenog jedinstva EU.
Pozadina
Evropski zakon o klimi ima za cilj postizanje klimatske neutralnosti do 2050. godine te je pravno obavezujući za sve države članice EU. Ovaj zakon je prvobitno definisao pravno obavezujući cilj za EU da smanji neto emisije stakleničkih plinova za najmanje 55% do 2030. godine, u poređenju s nivoima iz 1990. godine.
Povezan članak: Kako Bosna i Hercegovina doprinosi klimatskoj neutralnosti
