Evropska komisija je prošle sedmice saopštila da će predložiti strožija pravila kako bi se obuzdao priliv jeftine plastike koja ugrožava ciljeve EU u oblasti cirkularne ekonomije. Ovaj potez dolazi u trenutku kada evropski sektor recikliranja plastike prolazi kroz svoju najtežu godinu u istoriji. Industrijska grupa Plastics Recyclers Europe kaže da je EU izgubila više kapaciteta za recikliranje u 2025. godini nego u bilo kojoj prethodnoj godini, zatvaranjem postrojenja u zemljama uključujući Holandiju, dok se reciklažne kompanije bore sa jeftinim uvozom i apsorbuju konstantno visoke cijene energije.
Pritisak jeftinog uvoza i pogrešno označene plastike
Najveća briga je rastuća količina „djevičanske“ plastike koja ulazi na tržište EU, a istovremeno se deklarira kao reciklirani materijal. Djevičanska ili prvobitna plastika je nova, nekorištena plastika, proizvedena direktno iz nafte ili prirodnog plina, bez prethodnih procesa recikliranja, što znači da zadržava originalne, neizmijenjene mehaničke i kemijske karakteristike materijala. Ova plastika se prodaje po nižoj cijeni od reciklirane plastike, posebno kada su cijene nafte niske.
Evropske reciklažne kompanije kažu da pogrešno označavanje daje uvoznom materijalu nepravednu prednost u troškovima i smanjuje potražnju za istinski recikliranim proizvodima proizvedenim unutar EU. Kako se domaći pogoni suočavaju s rastućim operativnim troškovima, posebno cijenama električne energije, razlika u cijenama se dodatno povećala.
Planirana nova dokumentacija i carinski kodovi
Kako bi se riješili ovi pritisci, Komisija je saopštila da će u prvoj polovini 2026. godine predložiti zakonske promjene koje bi zahtijevale strožiju dokumentaciju za uvoz reciklirane plastike. Cilj je poboljšati dosljednost i osigurati da materijal koji ulazi na tržište EU ispunjava ekološke zahtjeve. Zvaničnici kažu da bi to omogućilo vlastima da preciznije prate trgovinske tokove i identifikuju nepravilnosti u uvoznim deklaracijama.
Pored papirologije, Brisel planira pojačati nadzor nad postrojenjima za recikliranje koja snabdijevaju tržište EU. Mjere koje se razmatraju uključuju revizije EU postrojenja za recikliranje, uključujući i ona koja se nalaze izvan Evrope, i proširenu podršku laboratorijama za provođenje provjera da li su uvezene pošiljke reciklirane plastike autentične.
Nadzor i moguće trgovinske mjere
Radna grupa EU za nadzor uvoza pratit će uvoz plastike tokom 2026. godine, prikupljajući podatke koji bi mogli uticati na buduće političke odluke. Brisel je saopštio da će procijeniti da li su trgovinske mjere neophodne, ostavljajući otvorenom mogućnost dodatnih carina ili ograničenja ako uvoz nastavi štetiti evropskim proizvođačima.
EU je već preduzela mjere u jednom segmentu tržišta. Na snazi su antidampinške carine na kineski polietilen tereftalat, ili PET, plastiku, koja se obično koristi u bocama. Brisel je zaključio da se uvoz prodaje po cijenama toliko niskim da su proizvođači iz EU bili prisiljeni prodavati s gubitkom kako bi ostali konkurentni.
Politički pritisak država članica
Šest država članica EU, uključujući Francusku, Španiju i Holandiju, u novembru 2025. godine su formalno zatražile od Komisije da preduzme dodatne mjere protiv uvoza reciklirane plastike niskog kvaliteta. Tvrde da ulazak materijala po znatno sniženim cijenama u EU destabilizuje tržište i potkopava domaće kapacitete za recikliranje. Integritet tržišta, provođenje zakona i trgovinska politika postaju ključni za tranziciju Evrope u oblasti plastike. Bez strožih kontrola, EU rizikuje smanjenje svoje industrije recikliranja baš kada se pravila cirkularne ekonomije pooštravaju te kada se očekuje porast potražnje za provjerenim recikliranim materijalima.
Izvor: https://esgnews.com/
