Globalna temperatura je već skoro dvije godine za 1,5°C viša od predindustrijskog prosjeka. Razlog tome je, u velikoj mjeri, rekordno visok nivo emisija stakleničkih plinova zbog sagorijevanja fosilnih goriva i krčenja šuma. Krajem 2015. godine, države su se Pariškim sporazumom složile da pokušaju zadržati zagrijavanje znatno ispod 2°C, a idealno na 1,5°C.
Šta znači povećanje globalne temperature za 2.7°C?
Podaci o zagrijavaju zemlje razlog su zašto su klimatske promjene u fokusu održivosti i održivog poslovanja. U poređenju sa prosječnom temperaturom iz druge polovine 19. vijeka, koju naučnici nazivaju predindustrijskom osnovom klime, Zemlja je na putu da bude 2,7°C toplija do 2100. godine, a prema godišnjem izvještaju vodećih stručnjaka za nauku o Zemljinom sistemu, objavljenom u oktobru 2024. godine.
Rast globalne temperature znači 30% manje prinosa usjeva, poremećaje prehrambenih lanaca, inflaciju, nestašicu osnovnih proizvoda, ekstremne vremenske događaje i uništenje imovine, rast razine mora za +1m te uništenje imovine i obalnih privreda. Ovaj scenarij stavlja 4 milijarde ljudi u direktnu opasnost. Nije jasno da li bi civilizacija mogla preživjeti klimatske uslove poput ovih, koji su radikalno neprijateljskiji od svega što su naši preci iskusili. U 2023. godini, 41% svjetskih emisija CO₂ povezanih s energijom dolazilo je iz uglja, uglavnom za proizvodnju električne energije. Oko 32% dolazilo je od sagorijevanja nafte u cestovnim vozilima, a 21% od prirodnog plina koji se koristi za grijanje zgrada i industrijske procese. Iako obnovljivi izvori energije poput vjetra i sunca bilježe značajan rast, upotreba fosilnih goriva i dalje je 14 puta veća.
Dodatno, krčenje šuma koje su prirodni ponori ugljika te rastuće temperature i ekstremni vremenski uslovi isušuju i spaljuju staništa koja skladište ugljik, poput močvara i tresetišta. Morski led se topi te na taj način okean apsorbira još više topline koju zarobljava sve deblji sloj stakleničkog plina. Koliko će se planeta zagrijavati u ovom stoljeću zavisi od nas: obnovljivi izvori energije, energetska efikasnost i druge mjere mijenjaju pravila igre.
Podaci iz 2023. godine (emisije CO2 ekvivalent) su sljedeći:
- Najveći zagađivači: Kina 13.97 milijardi tona, SAD 5.89 milijardi tona, Indija 4.2 milijardi tona, Brazil 2.38 milijardi tona
- Neke evropske zemlje: BiH 26.79 miliona tona, Hrvatska 21.2 miliona tona, Srbija 45.89 miliona tona, Slovenija 16.49 miliona tona, Austrija 67.95 miliona tona, Njemačka 670.6 miliona tona, Švedska 70.23 miliona tona
Da li je postignut napredak?
EU tvrdi da su njene emisije pale za 8,3% u 2023. godini u poređenju sa 2022. godinom. Neto emisije Evrope sada su 37% ispod nivoa iz 1990. godine. EU ostaje na putu da ostvari svoj cilj smanjenja emisija za najmanje 55% do 2030. godine.
Emisije Australije pale su za 0,6% prošle godine. Zemlja je sada 28,2% ispod nivoa iz juna 2005. godine, što je osnovna granica postavljena Pariškim sporazumom o smanjenju od 43% do 2030. godine. U SAD-u, emisije su i dalje ispod nivoa prije pandemije i ostaju oko 20% ispod nivoa iz 2005. godine. Od 2004. godine, emisije u SAD-u imaju trend pada.
Kina, najveći svjetski emiter, konačno smanjuje svoje emisije. Ogroman rast obnovljivih izvora energije doveo je do prvog zabilježenog pada emisija, uprkos rastućoj potražnji za električnom energijom. Kina proizvodi gotovo trećinu (31%) svjetskih emisija ugljika povezanih s energijom. Smanjenje koje Kina napravi imat će veliki globalni učinak.
Uprkos svakodnevnim negativnim vijestima, „voz dekarbonizacije je krenuo sa stanice“. U 2024. godini, obnovljivi izvori energije činili su više od 90% rasta proizvodnje električne energije u svijetu. Električna vozila postala su cjenovno konkurentna, toplotne pumpe se brzo razvijaju, a solarna energija bilježi uzlazni trend.
Što prije zaustavimo pogoršanje klimatskih promjena, to će se prije spriječiti vremenske katastrofe, glad i smrt. Smanjenje svake desetinke stepena Celzijusa je bitno. Što brže napravimo promjenu, to će naša budućnost i budućnost naše djece biti bolja.
Izvor informacija: www.theconversation.com, www.ourworldindata.org/greenhouse-gas-emissions
