Prava djece su univerzalna i trajna. Svaka generacija predstavlja priliku za izgradnju temelja novog i boljeg svijeta koji je prilagođen potrebama djece. Dječja prava štite sve osobe mlađe od 18 godina, osiguravajući im ono što im je potrebno i što smiju činiti. Svako dijete ima pravo na obrazovanje, zdravstvenu njegu, hranu, igru, zaštitu, sigurnost i još mnogo toga. Ta prava omogućuju svakom djetetu priliku da ostvari svoj puni potencijal.
Generalna skupština Ujedinjenih naroda usvojila je Konvenciju o pravima djeteta u novembru 1989. godine, međunarodni dokument kojim se priznaju prava djece u cijelom svijetu. Konvenciju je potpisalo 196 država, čime je postala najbrže i najšire prihvaćen sporazum na području ljudskih prava u historiji. Konvencija je pravni akt koji ima snagu zakona, obavezuje na pridržavanje definisanih odrebi te uključuje pravo nadziranja primjene u državama koje su je prihvatile i ratificirale.
Ipak, danas su milionima djece širom svijeta uskraćena ova prava, posebno djeci koja žive u teškim uslovima – poput djece na ulici, u institucijama ili u situacijama migracije te u područjima zahvaćenim ratovima. Djeca zbog svoje osjetljive razvojne faze teže podnose i dublje trpe posljedice siromaštva, nasilja, nejednakosti i isključenosti.
Frapantne su brojke na svjetskom nivou. Ujedinjeni narodi potvrdili su više od 315.000 teških kršenja prava djece u područjima zahvaćenim sukobima između 2005. i 2022. godine. Ovo su samo slučajevi koji su provjereni što znači da je pravi broj kršenja sasvim sigurno puno veći. 400 miliona djece – ili u prosijeku 1 dijete od svakih 5 – živi u zonama sukoba ili bježi iz njih. Mnogi su ranjeni, ubijeni ili seksualno zlostavljani, a neku od njih obučavaju za priključivanje oružanim grupama.
SDG 16.2: Zaštita djece od zlostavljanja, iskorištavanja, trgovine i nasilja
Dječija prava su i dio UN Plana održivog razvoja do 2030., a ciljevi održivog razvoja (SDGs) ključna su prilika za ostvarivanje njihovih prava u svim zemljama. Ostvarivanje prava djece dopiranjem do onih koji najviše zaostaju preduslov je za sveukupno postizanje Agende 2030. Iako su Ciljevi održivog razvoja UN-a (SDG) fokusirani na održivi razvoj, oni su neraskidivo povezani s ljudskim pravima općenito, a posebno s pravima djece. Na djecu utječu svi ciljevi održivog razvoja, bilo da se radi o siromaštvu (Cilj 1), gladi (Cilj 2), zdravlju (Cilj 3), obrazovanju (Cilj 4), rodnoj ravnopravnosti (Cilj 5), klimatskim promjenama (Cilj 13) ili nasilju nad djeca (Cilj 16.2).
Međutim, tamo gdje se spominju ljudska prava u okviru ovih ciljeva, čini se da se ona koriste kao retorički izraz, a ne da se primjenjuju kao pravno obvezujući. Održivi razvoj se ne može postići bez stvarne i sveobuhvatne zaštite ljudskih prava. Uprkos radu koji je do sada uložen u ostvarenje održivog razvoja, a uzimajući u obzir prethodno navedene brojke kršenja prava djece, ispunjenje ciljeva održivog razvoja danas predstavlja ogroman izazov za zagovornike ljudskih prava.
