Evropska unija posljednjih godina intenzivno razvija regulatorni okvir za izvještavanje o održivosti. I dok je fokus uglavnom bio na velikim korporacijama, mala i srednja preduzeća su se sve češće suočavala sa zahtjevima za popunjavanjem ESG upitnika od strane banaka i poslovnih partnera, bez jasnog okvira koji bi ih usmjeravao ili štitio. Međutim, to bi se uskoro moglo promijeniti.
U maju 2026. godine Evropska komisija objavila je nacrt dobrovoljnog standarda izvještavanja o održivosti za kompanije koje nisu obveznici CSRD direktive. Ovaj okvir predstavlja nastavak razvoja evropskog sistema ESG izvještavanja, s ciljem da se kompanijama koje nisu obavezne na formalno izvještavanje omogući jednostavniji okvir za izvještavanje.
Prema prijedlogu izmjena koje donosi Omnibus paket, fokus obaveznog izvještavanja dodatno se usmjerava prema najvećim kompanijama, posebno onima sa više od 1.000 zaposlenih. Istovremeno, veliki broj kompanija ostaje izvan formalne obaveze izvještavanja, ali i dalje pod indirektnim pritiskom ESG zahtjeva. Upravo njima namijenjen je dobrovoljni standard izvještavanja.
Dobrovoljni standard obuhvata širok spektar kompanija, od mikro i malih preduzeća do većih kompanija koje nisu obveznici CSRD direktive. Cilj nije stvaranje dodatnog administrativnog opterećenja, nego uspostavljanje jasnog, proporcionalnog i tržišno prepoznatog okvira za ESG izvještavanje.
Zašto je važan dobrovoljni standard izvještavanja i za bh. kompanije?
Formalno, CSRD i dobrovoljni ESG standardi nisu dio zakonodavstva Bosne i Hercegovine. Međutim, tržišna realnost pokazuje da evropski ESG zahtjevi već imaju direktan uticaj na domaće kompanije.
Banke. Većina komercijalnih banaka u BiH dio je evropskih bankarskih grupacija. Te institucije same podliježu ESG i CSRD zahtjevima, zbog čega sve češće uključuju ESG kriterije u procjenu kreditnog rizika i uslove finansiranja. ESG podaci postaju važan dio razgovora o investicijama, kreditima i dugoročnom poslovanju.
Poslovni partneri. Kompanije iz EU koje podliježu CSRD-u moraju izvještavati i o svom lancu vrijednosti. To znači da će od svojih dobavljača i partnera, uključujući kompanije iz BiH, tražiti ili već traže određene ESG informacije bez obzira na to gdje su registrovani.
Izvoznici. Kompanije koje izvoze na tržište EU već su indirektno izložene ESG zahtjevima kroz tendersku dokumentaciju, procedure nabavke, zahtjeve kupaca i različite upitnike vezane za održivost.
Što je kompanija više integrisana u evropske lance vrijednosti, to je veća izloženost ESG zahtjevima čak i bez formalne zakonske obaveze.
Ključna zaštita za mala i srednja preduzeća
Jedan od najvažnijih elemenata novog dobrovoljnog standarda nije samo okvir za izvještavanje, nego i zaštita kompanija unutar lanca vrijednosti kroz koncept poznat kao „value chain cap“ odnosno ograničenje zahtjeva prema dobavljačima.
Danas se u praksi često dešava da velike kompanije od svojih dobavljača traže veoma širok spektar ESG podataka, bez jasno definisanih granica. Mala i srednja preduzeća često nemaju kapacitete da ispune takve zahtjeve, ali ih ipak prihvataju kako ne bi ugrozila poslovni odnos.
Prema trenutnom prijedlogu dobrovoljnog standarda, kompanije koje su obveznici CSRD-a ne bi smjele tražiti više podataka od kompanija sa manje od 1.000 zaposlenih nego što je definisano dobrovoljnim standardom. Time bi se prvi put uspostavio proporcionalan okvir koji manjim kompanijama pruža određeni nivo zaštite i predvidivosti u dijelu ESG zahtjeva unutar lanca vrijednosti.
Vremenski okvir
Omnibus I paket stupio je na snagu 18. marta 2026. godine. Time je započeo regulatorni proces donošenja dobrovoljnog standarda izvještavanja. Javne konsultacije o nacrtu standarda otvorene su do 3. juna 2026. godine, nakon čega se očekuje njegovo formalno usvajanje tokom 2026. godine.
Prema trenutnim planovima, primjena zaštitnih mehanizama povezanih s lancem vrijednosti mogla bi početi od finansijske 2027. godine, odnosno za podatke koji bi se prikupljali tokom 2027. i objavljivali početkom 2028. godine.
Zaključak
Dobrovoljni ESG standard nije samo još jedna administrativna obaveza. Za mnoge kompanije on može predstavljati alat za pripremu na tržišne promjene, jednostavniju komunikaciju s bankama i partnerima te jasniji okvir za odgovaranje na ESG zahtjeve koji već postaju dio svakodnevnog poslovanja.
Za kompanije u Bosni i Hercegovini koje sarađuju s evropskim partnerima, pitanje više nije hoće li ESG zahtjevi doći nego koliko će spremno dočekati njihovu punu primjenu.
Napomena: Informacije navedene u tekstu zasnovane su na trenutno dostupnim prijedlozima, nacrtima i javno objavljenim informacijama Evropske komisije i EFRAG-a u vezi s CSRD regulativom, Omnibus paketom i dobrovoljnim ESG standardima. Kako je regulatorni proces još uvijek u toku, moguće su izmjene prije konačnog usvajanja i stupanja na snagu pojedinih pravila i standarda. Tekst je informativnog karaktera i ne predstavlja pravni ili regulatorni savjet.
