U Sarajevu povećana količina prikupljene ambalaže za reciklažu

U periodu od 2022. do 2025. godine u Kantonu Sarajevo je značajno povećana količina prikupljene ambalaže (boca, kartona, stakla, limenki) namijenjena za reciklažu, podaci su kantonalnog komunalnog preduzeća “Rad”.

Ta količina je 2022. godine iznosila 559 tona dok je 2024. iznosila 995 tona, što je povećanje za gotovo 80 posto u dvije godine. Tokom prošle godine prikupljene su 802 tone, što je za 43 posto više u odnosu na 2022., ali manje u odnosu na 2024.

Iz Vlade KS saopćili su da je to postignuto proširenjem mreže spremnika za reciklažu, edukacijom građana i nizom drugih mjera.

U proteklom periodu proslijeđeno je 2.519 komada starih uređaja (televizora, računara, kućanskih aparata) za, kako su naglasili, sigurno zbrinjavanje i reciklažu, što je više od 27 tona elektronskog otpada. Prikupljeno je i više od 28 tona istrošenih guma, koje su umjesto na deponiji završile u Tvornici cementa Kakanj, gdje se koriste kao gorivo.

Kroz evropski projekat GREEN-TEX, u saradnji sa Sarajevskom regionalnom razvojnom agencijom (SERDA), postavljeno je 10 novih pametnih kontejnera za staru odjeću i tekstil. “Rad” je ove godine potpisao sporazum o saradnji s komunalnim preduzećem iz njemačkog Hildesheima, u okviru projekta Njemačkog društva za međunarodnu saradnju (GIZ) za zelenu tranziciju u Bosni i Hercegovini.

Izrađena je i nova analiza sastava otpada u Kantonu, koja će poslužiti kao, kako su naveli iz Vlade KS, osnova za dalji razvoj sistema reciklaže. U Evropskoj uniji 12. augusta 2026. stupa na snagu novi zakon o ambalaži. Tim zakonom je propisano da hoteli i ugostiteljski objekti više neće moći stavljati na stolove plastične kesice kečapa, umaka, šećera ili soli, odnosno morat će ih zamijeniti višekratnim dozatorima.

“Iza svake tone ambalaže, koja je završila u reciklaži, stoji nečija odluka da je baci u pravi kontejner. Sada prikupljamo četiri puta više stakla nego 2022., a plastičnih boca pet puta više. To se ne dešava samo od sebe, dešava se jer imamo ljude na terenu, jer radimo s djecom u školama i jer se polako, ali sigurno budi svijest građana. Ponosan sam na tim koji to svakodnevno radi”, naveo je direktor “Rada” Emir Dobrača.

Prema podacima Evropske komisije, gotovo 40 posto plastike u EU odnosi se na ambalažu, a ambalaža čini gotovo polovinu morskog otpada. Cilj je do 2040. godine smanjiti količinu ambalažnog otpada po stanovniku za 15 posto. Bosna i Hercegovina još nije članica EU, ali Kanton Sarajevo, kako su ocijenili iz kantonalne vlade, prati taj smjer i gradi sistem koji će biti spreman za buduće zahtjeve.

Više o novom Zakonu o ambalaži moći ćete pročitati u našem narednom tekstu.