Nakon maratonskih pregovora, ministri zaštite okoliša Evropske unije postigli su dogovor o smanjenju emisija stakleničkih plinova za 90% do 2040. godine, u poređenju s nivoima iz 1990. godine. Sporazum, postignut 05.11.2025. godine, predstavlja ključnu prekretnicu između postojećeg cilja EU za 2030. godinu, koji predviđa smanjenje od 55%, i pravno obavezujućeg cilja neto nulte emisije do 2050. godine.
Fleksibilnost i politički kompromis
Prema odobrenom okviru, državama članicama će biti dozvoljeno da ispune do 5% svojih obaveza smanjenja emisija kupovinom stranih ugljičnih kredita. EU se također složila da istraži mogućnost odobravanja dodatnih 5% putem međunarodnih kredita u budućim revizijama. Ove odredbe bi mogle smanjiti zahtjev za smanjenje domaćih emisija na oko 85%.
Međutim, stručnjaci za klimatsku politiku i naučni savjetnici upozorili su da proširenje upotrebe kompenzacija slabi integritet cilja. Tvrde da to može dovesti do odgađanja strukturnih promjena potrebnih za dekarbonizaciju evropskih energetskih, transportnih i industrijskih sistema.
Upravljanje i finansijske implikacije
Cilj za 2040. godinu zahtijevat će sveobuhvatne promjene u evropskim regulatornim i investicijskim okvirima. Oblikovat će arhitekturu klimatske politike nakon 2030. godine, uključujući buduće reforme Sistema trgovine emisijama (ETS), uklanjanje ugljika i subvencije za čistu energiju.
Za kompanije i investitore ovaj cilj pojačava očekivanja integriranijeg tržišta ugljika i ubrzanog uvođenja tehnologija s niskim udjelom ugljika u teškoj industriji, transportu i energetskim sistemima.
Međutim, uključivanje fleksibilnosti ugljičnih kredita također vodi ka novoj neizvjesnosti. To povezuje dio evropskih klimatskih ciljeva sa globalnim tržištima kompenzacija, izlažući kompanije i investitore pitanjima kreditnog kvaliteta i transparentnosti. Odluka bi mogla uticati na buduću dinamiku trgovanja na međunarodnim tržištima ugljika i oblikovati potražnju za verifikovanim kompenzacijama iz zemalja u razvoju.
Globalno, odluka EU utjecat će na način na koji druge velike ekonomije postavljaju vlastite puteve do 2040. godine. Ipak, ublažavanje evropskog cilja naglašava političke i ekonomske napore održavanja visokih klimatskih ambicija usred inflacije, zabrinutosti za energetsku sigurnost i industrijske konkurencije. EU ostaje lider koji je i dalje posvećen dubokoj dekarbonizaciji – iako sada hoda po tanjoj liniji između ambicije i pragmatizma. Naredna decenija će odrediti hoće li fleksibilnost jačati kredibilitet Evrope kao klimatskog aktera.
Izvor informacija: https://esgnews.com/eu-climate-ministers-approve-2040-target-of-90-emissions-cut/
