Biodiverzitet se odnosi na različite vrste i organizme koji čine ekosistem određenog okruženja. Uzgoj monokultura i pretvaranje ogromnih površina divljih područja u pašnjake i poljoprivredna zemljišta uobičajena je praksa gdje postoji povećana potražnja za stočarskom proizvodnjom. Također, velike količine ulovljene ribe uzrokuju uništenje morskih ekosistema.
Prosječni godišnji porast globalne potrošnje ribe premašuje rast stanovništva, te se istovremeno u Evropi odbacuje 40-60% ulovljene ribe jer ne zadovoljava standarde kvaliteta supermarketa. Kako svijet nastavlja prekomjerno iskorištavati i iscrpljivati riblje zalihe, stvaramo ozbiljne poremećaje u morskim ekosistemima.
Poljoprivrednici, pojedinačni potrošači, kompanije, vlade i nevladine organizacije moraju zajedno raditi u borbi protiv ovog problema. Potrebno je educirati potrošače, ulagati u infrastrukturu za tretman otpada, razgovarati o metodama prikupljanja hrane u skladu s preraspodjelom, stvoriti sisteme za preusmjeravanje otpada za komercijalni i maloprodajni sektor, te provesti dodatna istraživanja o najboljim načinima recikliranja i ponovne upotrebe otpada od hrane koji se ne može konzumirati.
Održivi prehrambeni izbori
Promjene u našoj prehrani također mogu imati značajan utjecaj. Stručnjaci se slažu da konzumiramo previše ribe, masti, šećera i prerađene hrane. Međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC) preporučuje da pređemo na prehranu koja se prvenstveno sastoji od hrane s niskim ugljičnim otiskom. To znači fokusiranje na namirnice poput sekundarnih žitarica, mahunarki, voća i povrća. Svjesnim naporom da jedemo više hrane biljnog porijekla možemo osigurati uravnoteženu prehranu, a istovremeno smanjiti naš ugljični otisak.
RECEPT SEDMICE – LAZANJE OD POVRĆA
