Nema umjetne inteligencije bez električne energije. Online kupovina, digitalni oglasi, kultura influensera – sve to potiče način života s visokim udjelom ugljen dioksida. Generativni AI alati poput ChatGPT-a i Geminija su riznice znanja, prijedloga i savjeta na dohvat ruke. Međutim, kako se njihova upotreba dramatično i neočekivano brzo proširila, postoji zabrinutost u pogledu njihovog negativnog utjecaja na okoliš obzirom da je za rad ovih masovnih sistema potrebna ogromna količina podataka i kompjuterske snage, kao i velike količine električne energije i vode.
Za hlađenje ovih centara podataka i učinkovito pokretanje umjetne inteligencije uglavnom se koristi voda, o čemu smo već pisali u jednom od naših prethodnih tekstova. Dodatno, kako bi zadovoljili standarde čistoće potrebne za opremu, ovi centri ovise o čistoj i pitkoj vodi. To bi moglo prouzrokovati probleme u lokalnim zajednicama u kojima je voda oskudna. Ako kompanije presele svoje centre podataka u područja koja nemaju problem sa pitkom vodom, to bi moglo stvoriti pritisak na vodovodne mreže na mjestima gdje ga prije nije bilo.
Centri podataka čine oko 1,5% svjetske potrošnje električne energije
U 2014. godini, Sjeverna Amerika imala je manje od 1500 centara podataka, a danas samo u SAD-u ih ima više od 5400. Globalna ulaganja u centre podataka gotovo su se udvostručila od 2022. godine i iznosila su pola milijarde dolara u 2024. godini. Ovaj investicijski bum doveo je do rastuće zabrinutosti zbog vrtoglavog rasta potražnje za električnom energijom. Centri podataka činili su oko 1,5% svjetske potrošnje električne energije u 2024. godini, odnosno 415 teravat-sati (TWh). SAD činile su najveći udio u globalnoj potrošnji električne energije u centrima podataka u 2024. godini (45%), zatim Kina (25%) i Europa (15%).
Globalno, potrošnja električne energije u centrima podataka rasla je za oko 12% godišnje od 2017. godine, više od četiri puta brže od stope ukupne potrošnje električne energije. Centri podataka usmjereni na umjetnu inteligenciju mogu povući jednako električne energije kao i tvornice s velikom potrošnjom energije poput talionica aluminija, ali su mnogo više geografski koncentrirani. Gotovo pola kapaciteta centara podataka u SAD-u nalazi se u pet regionalnih klastera.
Izvještaji velikih tehnoloških kompanija
Mnoge tehnološke kompanije nisu poduzele preventivne mjere te nisu očekivale da će umjetna inteligencija rasti u epskim razmjerima. Prema posljednjem izvještaju NewClimate instituta, velika i brza ekspanzija centara podataka koji pokreću umjetnu inteligenciju (AI) i cloud computing onemogućava velikim svjetskim tehnološkim kompanijama da ispune svoje obaveze smanjenja emisija ugljen dioksida (CO2).
Apple, Amazon, Google, Meta i Microsoft posljednjih nekoliko godina su se obavezale na smanjenje emisija i održivo poslovanje. Međutim, rastuća potražnja umjetne inteligencije za energijom i vodom te ciljeve trenutno čini nedostižnima. Microsoft je utrostručio svoju potrošnju električne energije od 2020. zbog novih ulaganja u centre podataka, Amazonove emisije gotovo su se udvostručile od 2019., a emisije Meta-e su se više nego udvostručile. Ipak, mnoge tehnološke kompanije se oslanjaju na tržišno utemeljena rješenja poput ugljičnih kredita.
Dok velike tehnološke tvrtke nastavljaju uvoditi inicijative održivosti, od Amazonovih reformi uštede vode i pakiranja do Metinih projekata čiste energije, kritičari kažu da ti napori ne odgovaraju razmjerima problema. Amazon je odbacio izvještaj NewClimate kao netačan, tvrdeći da postoji dokazana transparentnost i pridržavanje globalnih standarda izvještavanja. Također je istaknuo da umjetna inteligencija povećava potrošnju energije u svim industrijama, ne samo u tehnologiji.
Rješenje postoji
Norveška je osmislila sistem korištenja viška topline iz centara podataka za grijanje zgrada što je održivo rješenje. S rashladnim sistemima „zatvorene petlje“, noviji centri podataka recikliraju vodu i smanjuju njeno rasipanje. Tehnološke kompanije se okreću korištenju električne energije iz obnovljivih izvora poput vjetra i sunca. Solarna energija mogla bi biti dio rješenja, ali samo tamo gdje postoji infrastruktura i samo s velikim baterijskim skladištenjem.
Iako umjetna inteligencija ima značajan utjecaj na okoliš, ona također nudi ekološke prednosti. Na primjer, AI se koristi u optimizaciji lanca snabdijevanja, pojednostavljuje proizvodnju, te otkriva curenje metana koji je jedan od najsnažnijih stakleničkih gasova.
Izvještaj Međunarodne agencije za energiju navodi da bi, ako se koristi na odgovarajući i ispravan način, umjetna inteligencija u konačnici bi mogla smanjiti korištenje energije više nego što je troši. Zaključak bi mogao biti da je umjetna inteligencija mač s dvije oštrice. Njene primjene kreću se od smanjenja prekomjerne proizvodnje do upravljanja otpadom i smanjenja emisija, ali mogla bi biti i štetna ako se ne koristi promišljeno. Iznad svega, razvoj umjetne inteligencije trebao bi biti usklađen s globalnim ciljevima održivosti kako bi se održale odgovarajuće kontrole i ravnoteže. Ono što je sigurno jeste da je umjetna inteligencija tu i da će se njena primjena širiti a na čovjeku je da optimizuje njeno korištenje u pravu svrhu.
