Zakon o električnoj energiji BiH te uspostavljanje berze električne energije (ETS – Emission Trading System) je jedna od aktuelnih tema u kontekstu izuzimanja bh. kompanija iz Mehanizma za prilagođavanje granica ugljika (CBAM – Cross Border Adjustment Mechanism). Ovim povodom razgovarali smo sa profesorom doktorom Azrudinom Husikom, šefom Katedre za procesnu tehniku na Mašinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu.
Profesore, koliko je važno donošenje navedenog zakona na putu ka izuzimanju BiH od plaćanja karbonske takse Evropskoj uniji?
“Prije nego odgovorim na pitanje, želim da naglasim ono što se u medijima ne spominje, a na žalost i dio stručne javnosti to ili ne razumije ili ne prezentira na pravi način. Naime, treba svima biti jasno da postoji mogućnost jedino za izuzeće električne energije od mehanizma EU o prekograničnom poravnanju emisija ugljen dioksida tj. CBAM-a. Za ostale tzv. CBAM proizvode ne postoji takva mogućnost tako da BiH neće biti izuzeta iz primjene CBAM-a. BiH u proteklom periodu jeste bila značajan izvoznik električne energije, ali sve govori u prilog zaključku da to neće biti slučaj u narednom periodu. Tako da je pitanje efekta čak i ako se električna energija izuzme iz CBAM-a.
Međutim, Zakon i berzu treba uspostaviti ne primarno zbog CBAM-a već zbog razvoja tržišta električne energije. Trošeći vrijeme na izuzimanje električne energije iz CBAM-a u drugi plan se guraju ostali CBAM sektori. Metaloprerađivački sektor zapošljava veliki broj radnika, a proizvodi se uglavnom izvoze u EU. Za te proizvode ne postoji mogućnost izuzeća od CBAM-a. Bez obzira na to, na CBAM ne treba gledati kao na neku pošast. Umjesto toga vlasti na svim nivoima treba da podstiču smanjenje emisija ugljen dioskida u svim CBAM sektorima, naročito u metaloprerađivačkoj (čelik i aluminijum) kroz tehničku pomoć i grantovsko sufinansiranje mjera energijske efikasnosti i obnovljivih izvora energije.
Naknadu za emisije će plaćati i proizvodi firmi koje su konkurencija firmama iz BiH, a konkurentske firme u EU plaćaju naknadu već godinama (direktno ili indirektno). Tako dolazimo na odgovor na pitanje kako će CBAM uticati na firme iz BiH koje izvoze u EU CBAM proizvode?
Ako naše firme ulože u energijski menadžment, mjere energijske efikasnosti i obnovljive izvore energije na pametan način CBAM će povećati njihovu konkurentnost na tržištu EU. U suprotnom jasan je odgovor. Ako se električna energija izuzme iz CBAM-a treba naglasiti da emisije zbog potrošnje električne energije za CBAM proizvode iz BiH će se plaćati prilikom izvoza u EU. Dakle, time ostali CBAM sektori ništa ne dobijaju. Pored subvencija za dekarbonizaciju industrije na bazi stručno urađenih energijskih pregleda, država mora hitno da uspostaviti proceduru godišnjeg računanja i objavljivanja emisionog faktora elektroenergetske mreže BiH koji se mora koristi za izvještavanje o emisijama, a kasnije će od toga zavisiti trošak za naknade za emisije. Naknade za emisije neće plaćati naše firme direktno, već će ga plaćati firme koje uvoze CBAM proizvode u EU (ne samo iz BiH već iz bilo kojeg dijela svijeta gdje ne postoji sistem trgovanja emisijama kao u EU).”
Šta bi uspostavljanje Sistema trgovanja emisijama konkretno značilo za bh. kompanije?
“Sistem trgovanja emisijama (ETS) za BiH kompanije značio bi prije svega poticaj za ulaganje u energijsku efikasnost i obnovljive izvore energije što i jeste cilj ETS-a. Nema jednoznačnog odgovora šta bi to značilo. Ako govorimo o firmama koje prakticiraju energijski menadžment, prate trendove energije efikasnosti i primjenjuju obnovljive izvore energije, za njih ETS znači povećanje konkurentnosti. Troškovi konkurentskim firmama čija je proizvodnja karbonski intenzivna će se povećati uvođenjem ETS-a. ETS je tržišni mehanizam za smanjenje emisije ugljen dioksida, tzv. cap and trade mehanizam. To znači da država ili zajednica država odredi granicu za ukupnu emisiju operatora ili obveznika ETS-a, podijeli i proda (zavisno od sektora) emisione jedinice i omogući trgovanje sa tim jedinicama. Na taj način, ulaganja u smanjenje emisija idu tamo gdje se za isti iznos novca može smanjiti najviše emisija, tj. tamo gdje je odnos ulaganja i smanjenja emisija najpovoljniji.
Konkretno ETS bi značio da sva postrojenja koja imaju ložišta iznad određene ulazne snage (u EU ETS-u to je 20 MW) moraju posjedovati dozvole za emisije. U EU ETS-u operateri u svim sektorima, osim sektora električne energije, dobijaju jedan dio besplatnih emisionih jedinica, a preko tog iznosa plaćaju emisione jedinice. Ukoliko bi u BiH i elektroenergetski sektor dobijao dio besplatnih emisionih jednica to bi značilo derogaciju mehanizma, ali na određeni period. O tome se treba pregovarati sa EU.
Koliki bi bio trošak za firme, pored iznosa emisija, zavisi od cijene emisionih dozvola. Što je cilj smanjenja emisija ugljen dioksida države ili zajednice država veći to je cijena jedne emisione jedinice veća. Ilustracije radi, sagorijevanjem jedne tone uglja, kvaliteta kao što su ugljevi u BiH, emituje se nešto više od jedne tone ugljen dioksida. Cijena emisionih jedinica u proteklih nekoliko mjeseci na tržištu EU ETS je oko 70 EUR. To znači da je trošak emisije približno jednak trošku kupovine uglja. Pri proizvodnji jednog MWh električne energije iz termoelektrana u BiH emituje se približno jedna tona ugljen dioksida. To znači da bi po cijenama na EU ETS-u cijena električne energije iz termoelektrana u BiH porasla za oko 140 KM/MWh, može se reći da bi to značilo udvostručenje troškova proizvodnje. Naravno, zbog proizvodnje iz obnovljivih izvora energije povećanje cijene za potrošače bi bilo znatno manje. Međutim, ovo govori o (ne)konkurentnosti termoelektrana u slučaju uvođenja ETS-a bez spomenute derogacije.”
Ukoliko bi BiH uvela ETS to bi značilo da industrija indirektno plaća emisije nastale prilikom proizvodnje električne energije pa bi CBAM proizvodi bili oslobođeni od plaćanja indirektnih emisija iz tzv. Scope (Obima) 2.
Da li će i dalje samo šest sektora obuhvaćenih CBAM-om biti obavezno da plaća takse na emisije ili se očekuje širenje i na druge sektore?
“Još uvijek nema zvaničnih informacija o proširenju CBAM-a na druge sektore. Ima najava da će se CBAM proširiti na dodatne sektore već od 2026. godine. Treba naglasiti da nisu svi proizvodi iz šest CBAM sektora obuhvaćeni CBAM propisom. Na primjer, za neke proizvode od čelika nije potrebno izvještavati o emisijama kroz tzv. CBAM izvještaj jer carinski broj proizvoda se ne nalazi u prilogu Uredbe o CBAM-u. Logika je da složeniji proizvodi još nisu obuhvaćeni jer je za njih zahtjevnije izračunati emisije zbog broja komponenti koje se ugrađuju u proizvod, ali se može očekivati da i takvi proizvodi relativno brzo budu obuhvaćeni CBAM-om.”
Da li uspostavljanje ETS sistema znači i promjene u načinu izvještavanja te ako da, kakve?
“CBAM izvještaj sadrži količine izvezenog CBAM proizvoda u izvještajnom periodu, emisije ugrađene u proizvod i cijenu plaćenu za emisije ugljen dioksida. S obzirom da još uvijek nemamo bilo kakav način plaćanja emisija, taj dio CBAM izvještaja je prazan. Kada se uvede ETS, sve do integracije u EU ETS, u taj dio CBAM izvještaja će se unositi cijena emisione jedinice koja se bude plaćala u BiH u konkretnom izvještaju. Taj iznos će se priznavati prilikom određivanja iznosa plaćanja kroz CBAM. Na CBAM proizvode u tom slučaju će se plaćati razlika između cijena emisionih dozvola u EU i u BiH. Ako cijene u BiH budu iste kao u EU, neće biti plaćanja tzv. CBAM certifikata.”
Spominje se da bi bez ovog zakona proizvodi iz BiH mogli postati skuplji i manje konkurentni u EU. Da li to znači da će sa ovim zakonom bh. kompanije ostati konkurentne na EU tržištu?
“Sigurno je da će CBAM proizvodi iz BiH biti skuplji na tržištu EU. Koliko, to zavisi od lanaca snabdjevanja tj. koliko se emisije uzrokovalo prilikom proizvodnje ulaznih materijala i od karbonskog intenziteta proizvodnog procesa. Ukoliko se koriste ulazni materijali iz EU, emisije ugrađene u te proizvode su već „oprane“ pa taj dio emisija CBAM proizvoda neće se plaćati prilikom izvoza u EU. Dodatno, uvodi se postepeno plaćanje. Tako će se u 2027. godini platiti samo jedan dio CBAM emisija iz 2026. godine. Taj dio se određuje u odnosu na referentnu vrijednost koju će usvojiti EU za pojedine proizvode i uz korištenje tzv. CBAM phase in faktora. Na primjer, ukoliko su emisije CBAM proizvoda po jedinici mjere za 20% veće u odnosu na referentnu vrijednost, plaćat će se oko 19% emisija iz 2026. godine. Ukoliko su emisije CBAM proizvoda po jedinici mjere približno jednake ili manje od referentne vrijednosti emisije iz 2026. godine neće uopće biti plaćene tj. neće biti dodatnog troška. Međutim, procenat emisija koji se plaća će se povećati sve do 2034. godine kad će se plaćati sva CBAM emisija. Smisao ovoga je da se da vrijeme firmama da smanje emisije ugljen dioksida.
Drugo je pitanje konkurentnosti, to zavisi i od drugih. Zavisi od toga koliko će konkurencija ulagati u smanjenje karbonske intenzivnosti tj. u smanjenje emisija ugljen dioksida. Hoću da naglasim da će naknade za emisije plaćati i drugi tako da ako naše kompanije budu ugrađivale manje ugljen dioksida u CBAM proizvode od konkurencije, onda mogu biti konkurentnije.
Kao što sam rekao, spomenuti zakon se odnosi isključivo na električnu energiju. To znači da može uticati na konkurentnost izvoza električne energije. Ne smijemo zaboraviti da to znači i potencijalni uvoz u BiH električne energije jer se radi o jačanju tržišta. Za ostale sektore ovaj zakon ne znači ništa u kontekstu CBAM-a. Zakon kojim bi se uveo ETS u BiH bi mogao povoljno uticati na konkurentnost industrije BiH ako bi se prikupljeni novac za emisione jedinice namjenski trošio za finansiranje priprema i implementaciju mjera za smanjenje emisija.
Zakoni koji se odnose na energijsku efikasnost i primjenu obnovljiviih izvora energije mogu pozitivno uticati na konkurentost industrije BiH. Zaključak je da ulaganje u dekarbonizaciju vlastitih proizvodnih procesa i lanaca snabdjevanja nema alternativu. Sve drugo se svodi na formu plaćanja emisija pri čemu je uvođenje ETS-a povoljnije jer prikupljeni novac možemo investirati u dekarbonzaciju BiH, a ne u budžete EU.“
