Građevinski sektor ima ključnu ulogu u postizanju ciljeva održivog razvoja (SDG) i tranziciji ka održivoj ekonomiji. ESG sve više utiče na projektovanje, izgradnju i finansiranje nekretnina, postavljajući nove standarde koje moraju zadovoljiti svi učesnici u građevinskom sektoru.
Kod nove gradnje prema ESG standardima bitno je voditi računa o:
- Energetskoj efikasnosti i održivosti
Jedan od osnovnih kriterija u novoj gradnji je energetska efikasnost zgrada. Standardi poput LEED (Leadership in Energy and Environmental Design) i BREEAM (Building Research Establishment Environmental Assessment Method) postavljaju smjernice za projektovanje energetski efikasnih i ekološki prihvatljivih zgrada. Korištenje obnovljivih izvora energije, kao što su solarni paneli, energetski efikasni prozori i izolacija, postaju standard. - Materijalima i uticaju na okoliš
Građevinski materijali s niskim ugljičnim otiskom i mogućnošću reciklaže su ključni. Beton s nižim emisijama CO₂, drvo iz održivih izvora i drugi zeleni materijali imaju prednost. - Pametnoj infrastrukturi
Integracija IoT (Internet of Things) tehnologija za kontrolu energije, vode i otpada postaje obavezna. Pametne zgrade koje optimiziraju potrošnju resursa doprinose smanjenju operativnih troškova i emisija. - Socijalnim aspektima
Nova gradnja treba osigurati inkluzivnost, sigurnost i dostupnost svim korisnicima, uključujući osobe s invaliditetom. Osim toga, urbanistički planovi moraju promicati zelene površine i javne prostore. - Upravljanju i transparentnošću
U skladu s ESG standardima, upravljanje projektima mora biti transparentno, uz jasno dokumentovanje svih aspekata održivosti. Održavanje i upravljanje zgradama također treba uključivati održive prakse.
Banke sve češće primjenjuju ESG kriterije prilikom odobravanja kredita za nekretnine, kako za investitore tako i za krajnje korisnike. Ovo su ključni faktori koje banke uzimaju u obzir:
- Energetski certifikat zgrade
Zgrade s visokim energetskim certifikatom (A+ ili A) imaju prednost, jer garantuju niže troškove energije i manji ekološki uticaj. - Usklađenost sa zakonodavstvom i ESG standardima
Banke procjenjuju usklađenost projekta s nacionalnim i međunarodnim standardima (na primjer, EU taksonomija, CSRD). Projekti koji ne zadovoljavaju ove standarde često imaju više troškove finansiranja ili se smatraju visokorizičnim. - Ugljični otisak projekta
Emisije CO₂ tokom gradnje i buduće operativne emisije su ključni faktori. Projekti s nižim emisijama i korištenjem obnovljivih izvora energije imaju bolji kreditni rejting. - Lokacija i dostupnost infrastrukture
Nekretnine na lokacijama s dobrom infrastrukturom (blizina javnog prijevoza, biciklističkih staza, zelenih površina) su atraktivnije za banke, jer su dugoročno održivije i imaju veći potencijal za rast vrijednosti. - Ciljna grupa kupaca
Banke preferiraju projekte usmjerene na pristupačne i energetski efikasne stanove koji će zadovoljiti potrebe šireg tržišta. - Pristupačnost “zelenih stambenih kredita”
Za kupovinu stanova, banke često nude “zelene stambene kredite” sa povoljnijim uslovima finansiranja za energetski efikasne nekretnine. Ovo uključuje niže kamatne stope ili povlastice za kupce koji biraju održive nekretnine.
Primjena ESG standarda u građevinskom sektoru nije samo stvar regulatorne usklađenosti, već i tržišne konkurentnosti. Investitori koji implementiraju održive prakse imaju veće šanse za povoljno finansiranje i atraktivnost na tržištu, dok kupci nekretnina biraju domove koji ne samo da štede energiju, već doprinose zdravijem životnom okruženju.
