Francuska vrši pritisak na Svjetsku banku da zadrži svoj cilj usmjeravanja 45% godišnjeg kreditiranja na projekte vezane za klimu, a s druge strane Trumpova administracija želi da banka vrati fokus na osnovno razvojno kreditiranje, uključujući projekte fosilnih goriva.
Francuska ministrica razvoja, Eleonore Caroit, na nedavno održanom događaju London Climate Action Week (Londonska sedmica akcije za klimu) pozvala je na nastavak klimatskih ambicija u Svjetskoj banci.
Cilj je dio Akcionog plana Svjetske banke za klimatske promjene, poznatog kao CCAP. On obavezuje banku da usmjeri 45% svojih godišnjih kreditnih resursa na projekte vezane za klimu. Plan je već produžen za godinu dana, ali je neizvjesno u kojem pravcu će se plan razvijati nakon ovog roka. To je alarmiralo Francusku, druge evropske vlade i nekoliko dioničara Svjetske banke.
Pritisak SAD-a ponovo otvara debatu o fosilnim gorivima
Administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa zahtijevala je da Svjetska banka odustane od cilja od 45% finansiranja klimatskih projekata. Želi da se ova institucija fokusira na tradicionalno razvojno kreditiranje i ponovo otvori podršku za projekte fosilnih goriva.
Taj stav stvara raskol unutar jedne od najvažnijih svjetskih institucija za razvojno finansiranje. Svjetska banka igra glavnu ulogu u finansiranju infrastrukture, prilagođavanja, pristupa energiji i otpornosti na katastrofe u zemljama u razvoju i zemljama u nastajanju.
Grupa od 19 od 25 dioničara Svjetske banke potpisala je prošlog oktobra izjavu kojom podržava kontinuiranu podršku klimatskim ciljevima banke. Direktori koji predstavljaju Sjedinjene Američke Države, Japan, Indiju, Saudijsku Arabiju, Rusiju i Kuvajt odbili su potpisati ovu izjavu.
Borba za finansiranje klimatskih mjera
Caroit je rekla da će Francuska i usaglašeni dioničari po ovom pitanju ostati fokusirani na sljedeće korake Svjetske banke. U svom obraćanju osvrnula se i na lično iskustvo te je spomenula da je njen voz iz Pariza za London kasnio zbog problema s prugom povezanih s rekordnim evropskim temperaturama.
Ekstremne vrućine već remete transport, energetske sisteme i lance snabdijevanja širom Evrope. Za kreatore politike, to također postaje test otpornosti javne infrastrukture.
Borba za finansiranje projekata fokusiranih na klimatske promjene prelazi u period visokih uloga prije godišnjih sastanaka Svjetske banke i MMF-a u Bangkoku. Za zemlje u razvoju, odluka ima praktičnu težinu. Utjecat će na pristup finansiranju za čistu energiju i prilagođavanje. Za globalne investitore, ona bi mogla definisati hoće li Svjetska banka ostati sidro za finansiranje klimatskih mjera ili će se prebaciti na uži model razvoja.
