Zbog klimatskih promjena koje su uzrokovane ljudskim djelovanjem i povećanjem emisija stakleničkih gasova u našoj atmosferi, svake godine svjedočimo sve većem broju devijacija u prirodnim pojavama – od ekstermnih poplava, padavina, oluja do toplotnih valova i ekstremnih vrućina u regijama koje nisu navikle na njih (poput sjeverne Evrope ili Velike Britanije).
Toplotna iscrpljenost nastaje kada se tijelo pregrije u vrućim okruženjima. Ako tjelesna temperatura pređe 40 stepeni Celzijusa, tijelo gubi sposobnost hlađenja i možemo doživjeti toplotni udar, koji može biti fatalan.
Uticaj toplote na ljudsko tijelo
Naše tijelo ima tendenciju da održava unutrašnju temperaturu od oko 37 stepeni Celzijusa, bez obzira na vremenske uslove u kojima se nalazimo. To je temperatura na kojoj su naša tijela navikla da funkcionišu. Ali kako živa u termometru raste, tijelo čini napor kako bi spriječilo porast unutrašnje temperature. Što su temperature više, tijelo se više napreže.
Otvoreni krvni sudovi dovode do nižeg krvnog pritiska i tjeraju srce da radi jače i brže pumpa kako bi krv cirkulirala kroz tijelo. To može uzrokovati blage simptome poput svrbeža i osipa uzrokovanog toplinom ili oticanja stopala jer se krvni sudovi počinju opuštati.
Ako krvni pritisak padne prenisko, tada ne dopire dovoljno krvi do organa koji su im potrebni i rizik od srčanog udara je veći. Istovremeno, znojenje dovodi do gubitka tekućine i soli te se njihova ravnoteža u tijelu mijenja. Kako znoj isparava, značajno se povećava toplina koja se oslobađa iz kože.
Toplotna iscrpljenost i toplotni udar
Ako se tijelo zagrije na 39-40 stepeni Celzijusa, mozak govori mišićima da uspore i javlja se umor. Simptomi toplinske iscrpljenosti su: vrtoglavica, mučnina, nesvjestica, zbunjenost, grčevi u mišićima, glavobolja, obilno znojenje, umor. Ako krvni pritisak previše padne, povećava se rizik od srčanog udara.
Na 40-41 stepenu, toplotna iscrpljenost je vjerovatna, a iznad 41 stepena, tijelo počinje da se gasi. Temperatura počinje da utiče na hemijske procese, ćelije unutar tijela propadaju i postoji rizik od višestrukog otkazivanja organa.
Tijelo se tada ne može ni znojiti, jer prestaje protok krvi u kožu, zbog čega se osjeća hladno i vlažno. Toplotni udar, koji se može javiti na bilo kojoj temperaturi iznad 40 stepeni, zahtijeva stručnu medicinsku pomoć i, ako se ne liječi odmah, šanse za preživljavanje mogu biti male.
Doktori savjetuju
Ako se može ohladiti u roku od pola sata, onda toplotna iscrpljenost obično nije ozbiljna. Doktori savjetuju da se osoba:
- premjesti na hladno mjesto,
- postavi u ležeći položaj sa podignutim stopalima pod blagim nagibom,
- uzima puno vode,
- ohladi kožu vodom i ventilatorom (oblozi od leda oko pazuha ili na vratu su također dobri).
Ako se osoba ne oporavi u roku od 30 minuta, tada nastupa toplotni udar i obavezna je hitna i stručna intervencija doktora.
