Klimatske promjene odnose se na dugoročne promjene temperatura i vremenskih obrazaca. Takve promjene mogu biti prirodne, zbog promjena u aktivnosti sunca ili velikih vulkanskih erupcija. Od 19. stoljeća, ljudske aktivnosti su glavni pokretač klimatskih promjena, prvenstveno zbog sagorijevanja fosilnih goriva poput uglja, nafte i plina.
Ugljen dioksid (CO2) i metan (NH4) su glavni staklenički plinovi koji uzrokuju klimatske promjene. Ove emisije nastaju sagorijevanjem fosilnih goriva poput benzina pri vožnji automobila ili uglja pri grijanju zgrade. Krčenje zemljišta i šuma također može osloboditi ugljikov dioksid. Deponije smeća su izvor metana. Energija, industrija, poljoprivreda i odlaganje otpada su među glavnim emiterima stakleničkih plinova.
- Globalna površinska temperatura Zemlje se povećavala brže od 1970. nego u bilo kojem drugom 50-godišnjem periodu u najmanje posljednjih 2000 godina.
- Zemlja je sada za oko 1,42°C toplija nego što je bila u predindustrijskoj eri (1850-1900.). 2024. godina je bila najtoplija godina u historiji, sa globalnom prosječnom temperaturom blizu površine 1,55°C iznad predindustrijske osnovne vrijednosti.
- Oko 90 posto viška toplote od globalnog zagrijavanja skladišti se u okeanu, što sadržaj toplote okeana čini ključnim pokazateljem klimatskih promjena. Danas je okean najtopliji ikada, kako su ga ljudi zabilježili, ne samo na površini već i prvih 2000 metara dubine.
- Glečeri se prosječno smanjuju za jedan metar godišnje, a nivo mora je rastao po stopi od 4,7 mm godišnje između 2015. i 2024. Grenland i Antarktik su izgubili 38 posto više leda u periodu 2011-2020. nego u periodu 2001-2010.
- Sa svakim dodatnim povećanjem globalnog zagrijavanja, promjene ekstrema i rizici postaju veći. Na primjer, svako povećanje globalnog zagrijavanja od 0,5°C uzrokuje jasno uočljivo povećanje intenziteta i učestalosti ekstrema temperature i padavina, kao i poljoprivredne i ekološke suše u nekim regijama.
- Emisije stakleničkih plinova dostigle su novi rekord od 60.6 gigatona CO2e u 2025. godini. Moraju se smanjiti za 55 posto do 2035. godine (u poređenju s nivoima iz 2019. godine) kako bi se spriječilo da porast temperature pređe 1,5°C. Prema trenutnim politikama, svijet je na putu ka globalnom prosječnom porastu temperature od 2,8°C iznad predindustrijskih nivoa tokom ovog stoljeća.
- CO2 se akumulira u atmosferi brže nego ikad tokom ljudskog postojanja, povećavajući se za više od 10 posto za samo dvije decenije. Globalne koncentracije ugljičnog dioksida sada su 152 posto veće nego što su bile u predindustrijskoj eri.
- Stručnjaci kažu da čovječanstvo mora postepeno ukinuti globalnu proizvodnju i korištenje uglja do 2040. godine, te smanjiti proizvodnju i korištenje nafte i plina za tri četvrtine između 2020. i 2050. godine kako bi se osigurala sigurna planeta pogodna za život.
