Prije samo desetak godina, Peking je bio sinonim za opasno zagađenje zraka. Slike grada utonulog u gusti, sivi smog obilazile su svijet, a termin “Airpocalypse” postao je dio svakodnevice. Danas, Peking služi kao globalni primjer da ekološka kriza nije nezaustavljiva, već problem koji se rješava strateškim upravljanjem.
Sarajevo danas na pragu pekinškog scenarija
Da bismo razumjeli ozbiljnost situacije u našem glavnom gradu, dovoljno je pogledati brojke. U 2013. godini, na vrhuncu krize, koncentracija čestica PM2.5 u Pekingu dostizala je nivoe i do 40 puta veće od onih koje preporučuje Svjetska zdravstvena organizacija (WHO).
Nažalost, Sarajevo ovih dana prolazi kroz gotovo identičnu dramu. Koncetracije štetnih čestica su ovih dana u pojedinim dijelovima grada dostizale nivoe koji su i do 39 puta veći od preporuka WHO. To znači da se građani Sarajeva danas suočavaju sa istim intenzitetom “zračne apokalipse” koja je nekada gušila Peking. Razlika je samo u jednoj stvari. Peking je 2013. godine proglasio “rat zagađenju” uz uvođenje sistemskog pristupa u borbi protiv zagađanje.
Četiri stuba pekinškog preokreta
Kineska vlada nije čekala da vjetar riješi problem ili uvela jalove mjere poput skraćenja nastave i pranja ulica. Fokusirali su se na:
- Dekarbonizaciju energetike. Peking je ugasio sve termoelektrane na ugalj u gradu i prebacio preko 800.000 domaćinstava na plin ili struju.
- Radikalnu e-mobilnost. Uvedena su stroga ograničenja za vozila na fosilna goriva, dok su subvencije učinile da gradski prevoz postane gotovo potpuno električan.
- Modernizaciju industrije. Hiljade fabrika koje su koristile prljavu tehnologiju su zatvorene ili modernizovane uz nultu toleranciju na kršenje normi.
- Zelene štitove. Oko grada su zasađeni milioni stabala kao prirodni filteri zraka. Nisu na svakoj slobodnoj površini nicali stambeni objekti.
U samo deset godina (2013–2022), Peking je smanjio koncentraciju čestica za preko 60%. Broj dana sa “savršeno plavim nebom” danas je pravilo, a ne izuzetak. Ovaj uspjeh je produžio prosječni životni vijek stanovnika Pekinga za nekoliko godina.
Lekcije koje Sarajevo može naučiti od Pekinga
Uspjeh Pekinga rezultat je prihvatanja odgovornosti (Upravljanje), brige za zdravlje građana (Društvo) i radikalne promjene odnosa prema resursima (Okoliš). To je ESG u praksi na najvišem nivou.
Da li Sarajevo može prodisati?
Primjer Pekinga nam poručuje da nema nerješivih ekoloških problema, postoje samo neadekvatne mjere. Sarajevo se danas bori sa istim “neprijateljem” kao Peking nekada. Ako se uhvatimo u koštac s problemom na isti način kroz dekarbonizaciju grijanja, elektrifikaciju saobraćaja i strogu kontrolu izvora zagađenja, plavo nebo nad Sarajevom može postati realnost, a ne samo rezultat sreće zbog uticaja vjetra ili padavina.
Da bi Sarajevo prešlo sa zone “Opasno” na “Zdravo”, potrebna je odlučna primjena ovih pet stubova, baziranih na uspješnom ESG (Okoliš, Društvo, Upravljanje) pristupu:
| Ključna mjera (po uzoru na Peking) | Implementacija u Sarajevu | ESG princip |
|---|---|---|
| Eliminacija uglja za grijanje | Dekarbonizacija domaćinstava: Hitna i masovna subvencija za prelazak sa uglja i čvrstih goriva na toplane, električnu energiju i certificirane sisteme na pelet/plin. Odrediti jasan rok za potpunu zabranu individualnog loženja ugljem. | Okoliš |
| Ograničenje starih vozila | Revolucija u saobraćaju: Uvođenje Low Emission Zones (LEZ) u centru grada i drastično povećanje taksi za uvoz i registraciju vozila sa Euro 3 i Euro 4 standardima. Prioritet potpuna elektrifikacija javnog prevoza. | Društvo |
| Investiranje u ZELENI zid | Pošumljavanje i zeleni pojasevi: Intenzivno pošumljavanje okolnih brda i planina (gdje je to biološki prihvatljivo) i aktivno održavanje zelenih površina unutar grada kako bi služile kao prirodni filteri. | Okoliš |
| Stroga primjena zakona | Nulta tolerancija na zagađenje: Oštra i nepristrasna primjena zakona prema svim industrijskim i poslovnim subjektima koji krše ekološke norme. Potpuna transparentnost u objavljivanju izvještaja o emisijama (princip Upravljanja). | Upravljanje |
| Fokus na zdravlje građana | Prioritet javno zdravlje: Stalno informisanje građana, posebno osjetljivih kategorija, te investiranje u mjere koje direktno štite najugroženije (vrtići, škole, bolnice) od zagađenja (princip Društva). | Društvo |
