Anketa koju je provela organizacija Osapiens u saradnji s profesorom Andreasom Rascheom iz Poslovne škole u Kopenhagenu pokazala je da 90% od 400 kompanija uključenih u anketu, koje su izuzete od obaveza izvještavanja o održivosti, i dalje planira održati ili čak proširiti izvještavanje o održivosti, pri čemu 86% navodi da bi mogle nastaviti izvještavati prema ESRS standardima.
Anketa je objavljena nakon što je nedavno formalno usvojena inicijativa Omnibus I povećala pragove za obaveze izvještavanja o održivosti na 450 miliona eura prihoda i 1.000 zaposlenih. Većina anketiranih kompanija najavila je da će nastaviti izvještavati uprkos nedostatku regulatornih zahtjeva. Kompanije navode niz prednosti izvještavanja koje prevazilaze puko poštivanje zakona, pri čemu većina naglašava da su podaci o održivosti već integrisani u njihovu infrastrukturu korporativnog izvještavanja i ugrađeni su u procjene poslovnih rizika i procese donošenja odluka.
Učesnici ankete izjavili su da već koriste podatke o održivosti u područjima kao što su:
- operativno i strateško upravljanje resursima (53%)
- inovacije i dizajn procesa (48%)
- finansijsko planiranje i investicione odluke (38%)
- procjene rizika u lancu snabdijevanja (38%).
Ispitanici su također naveli brojne prednosti izvještavanja o održivosti, uključujući bolji uvid u klimatske, operativne rizike i rizike dobavljača (49%), jačanje povjerenja investitora i veći kapacitet za odgovor na ESG upite (44%), ispunjavanje zahtjeva kupaca i partnera za izvještavanje i reviziju (44%), te bolju integraciju finansijskih i ESG aspekata donošenja odluka (43%).
Čak 90% anketiranih generalnih direktora reklo je da je izvještavanje o održivosti već djelimično ili u potpunosti integrisano s finansijskim izvještavanjem u njihovim kompanijama.
Analizirajući glavne izazove izvještavanja o održivosti, studija je otkrila da su najčešće prepreke koje su rukovodioci navodili bile: budžetska ograničenja vezana za troškove prikupljanja i analize podataka (43%), fragmentirani podaci u različitim alatima i sistemima izvještavanja (40%), loša tehnologija ili integracija sistema (31%) i nejasna odgovornost i vlasništvo nad izvještavanjem o održivosti (29%).
Evropska savjetodavna grupa za finansijsko izvještavanje (EFRAG) objavila je poziv za izražavanje interesa za uključivanje kompanija i zainteresovanih strana u razvoj predstojećeg dobrovoljnog standarda izvještavanja o održivosti za veće kompanije koje nisu obuhvaćene CSRD direktivom.
Novi dobrovoljni standard će se zasnivati na VSME standardu objavljenom u decembru 2024. godine, koji je Evropska komisija zvanično odobrila u julu 2025. godine. EFRAG je razvio VSME prije pokretanja Omnibus I procesa s ciljem primjene na kompanije sa manje od 250 zaposlenih.
U svom pozivu za izražavanje interesa, EFRAG navodi da će razmotriti prijave kompanija iz EU koje nisu male ili srednje (kako je definirano od strane EU), ali imaju manje od 1.000 zaposlenih ili godišnje prihode manje od 450 miliona eura. Poziv je otvoren i za druge zainteresovane strane, uključujući revizore, poslovna udruženja, investitore i druge korisnike podataka o održivosti. Planirane aktivnosti uključuju webinare, ankete, događaje i intervjue kako bi se prikupio uvid u praktičnu primjenu predstojećeg dobrovoljnog standarda i razumio razvoj praksi izvještavanja o održivosti u Evropskoj uniji. Poziv je otvoren do 20. aprila, a upite poslati putem e-maila na VRcontactlist@efrag.org.
ECB upozorava da nacrt novog ESRS-a značajno smanjuje transparentnost za investitore
Evropska centralna banka (ECB) objavila je mišljenje svog osoblja o revidiranim Evropskim standardima izvještavanja o održivosti (ESRS). ECB upozorava da će niz mjera usvojenih radi olakšavanja zahtjeva za izvještavanje o održivosti za kompanije „značajno smanjiti transparentnost za investitore i druge učesnike na tržištu, kao i negativno uticati na ukupnu dostupnost i uporedivost informacija relevantnih za finansijske rizike koje su neophodne za odgovarajuće upravljanje rizicima i očuvanje finansijske stabilnosti“.
Iako pozdravlja pojednostavljenja koja olakšavaju implementaciju novih zahtjeva za izvještavanje i povećavaju jasnoću standarda, ECB ističe nekoliko područja za poboljšanje kako bi se osiguralo da revizija postigne pravu ravnotežu između potrebe za pojednostavljenjem i očuvanja ciljeva politike EU definiranih CSRD-om. Ključna područja uključuju trajno olakšanje, opcije postepenog uvođenja i izuzeća od zahtjeva za objavljivanje, interoperabilnost s međunarodnim standardima kao što su IFRS standardi i prikladnost revidiranog ESRS-a za objavljivanje podataka banaka i finansijskih institucija.
Značajno je da mišljenje ECB-a slijedi studiju koju je objavio EFRAG nakon revidiranog ESRS-a, koja pokazuje da je većina investitora izrazila sličnu zabrinutost zbog utjecaja pojednostavljenja na kvalitet podataka, navodeći smanjenu usporedivost, gubitak ključnih klimatskih podataka i manje informacija zbog korištenja naknada.
Dodatno područje zabrinutosti koje je istaknuo ECB odnosi se na prikladnost revidiranog ESRS-a za objavljivanje podataka banaka, posebno napominjući da neke promjene ESRS-a dovode do smanjenja dimenzije lanca vrijednosti u objavama, što bi moglo potkopati kvalitet bankarskog izvještavanja.
Šta slijedi?
Evropska komisija treba usvojiti EFRAG-ov prijedlog revidiranih ESRS-a u formi delegirane uredbe. Ako suzakonodavci Europski parlament i Vijeće EU-a ne iskažu protivljenje delegiranoj uredbi, ESRS 2.0 će stupiti na snagu u drugoj polovini 2026.
Izvor: https://spring-shift.com/esg-pit-stop-18-izvjestavanje-u-fokusu/
