Novo istraživanje Univerziteta u Oxfordu otkriva da će gotovo polovina svjetske populacije (3,79 milijardi) živjeti u ekstremnim vrućinama do 2050. godine ako svijet dostigne 2°C globalnog zagrijavanja u odnosu na predindustrijski period. Autori istraživanja upozoravaju da će se većina utjecaja klimatskih promjena osjetiti kada svijet pređe cilj od 1,5°C postavljen Pariškim sporazumom. U 2010. godini, 23% svjetske populacije živjelo je u ekstremnim vrućinama, a očekuje se da će taj broj porasti na 41% u narednim decenijama.
Predviđa se da će Centralnoafrička Republika, Nigerija, Južni Sudan, Laos i Brazil doživjeti najznačajnije poraste opasno visokih temperatura, dok će najviše pogođenih populacija biti u Indiji, Nigeriji, Indoneziji, Bangladešu, Pakistanu i na Filipinima. Zemlje s hladnijom klimom će doživjeti mnogo veću promjenu u neugodno vrućim danima, koja će se u nekim slučajevima više nego udvostručiti. Studija je utvrdila da bi zagrijavanje od 2°C dovelo do udvostručenja porasta temperature u Austriji i Kanadi, do 150% u Velikoj Britaniji, Švedskoj, Finskoj, do 200% u Norveškoj i te 230% u Irskoj.
Dr. Radhika Khosla, vanredna profesorica na Smith School of Enterprise and the Environment i voditeljica programa Oxford Martin Future of Cooling, izjavila je: „Prekoračenje 1,5°C zagrijavanja imat će neviđen utjecaj na sve, od obrazovanja i zdravstva do migracija i poljoprivrede. Održivi razvoj neto nulte emisije ostaje jedini utvrđeni put kako bi se zaustavio trend zagrijavanja planete.“
Promjene koje utiču na svakog stanovnika
Naučnici tvrde da svako povećanje temperature od 0,1°C sa sobom nosi veće rizike po planetu, kao što su duži toplotni talasi, agresivnije oluje i šumski požari. Posljedice zagrijavanja od 2°C mogle bi da budu:
- ekstremno vreli dani bi bili u prosijeku 4 stepena topliji na srednjim geografskim širinama (regioni izvan polova i tropa),
- rast nivoa mora bio bi 0,1 metra viši, što će izložiti dodatnih 10 miliona ljudi češćim poplavama,
- gubitak više od 99% koralnih grebena, za razliku od 70-90% sa rastom od 1,5 stepeni.
Da li je BiH potpisnica Pariškog sporazuma?
Pariški sporazum međunarodni je ugovor koji pravno obvezuje svoje potpisnike na djelovanje u cilju borbe protiv klimatskih promjena. Vlade su se 2015. godine prvi put u historiji zajednički dogovorile da ulože napore kako bi ograničile globalno zatopljenje i odgovorile na njegove učinke. Cilj je ograničiti globalno zagrijavanje znatno ispod 2 °C.
Bosna i Hercegovina je ratificirala Pariški sporazum o klimatskim promjenama u martu 2017. godine, obavezavši se na smanjenje emisija stakleničkih plinova i prilagodbu klimatskim promjenama. Ovim je sporazum postao pravno obavezujući za Bosnu i Hercegovinu koja se pridružila globalnim naporima za smanjenje zagađenja, s fokusom na energetsku tranziciju i održivi razvoj.
Države koje nisu ratificirale sporazum uključuju Iran, Tursku i Irak, uz još nekoliko država članica koje su ostale izvan sporazuma, čime se negativno utiču na globalne napore u smanjenju emisija stakleničkih plinova.
Izvori informacija: https://www.ox.ac.uk/news/2026-01-26-global-population-living-extreme-heat-double-2050; https://www.bbc.com/serbian/articles/cwyp9e0lr62o/lat
