EU pokušava usvojiti novi cilj smanjenja neto emisija stakleničkih plinova za 90% do 2040. godine kako bi EU blok nastavio put ka neto nultim emisijama do 2050. godine, a što naučnici smatraju ključnim korakom za sprječavanje najgorih posljedica globalnog zagrijavanja. Cilj za 2040. godinu je da EU ostane na pravom putu između postojeće pravno obavezujuće obaveze smanjenja emisija za 55% do 2030. godine i cilja za 2050. godinu.
To je izazovan zadatak, budući da lideri nisu riješili ključna sporna pitanja, uključujući i to koji udio od cilja smanjenja emisija od 90% zemlje mogu ostvariti kupovinom stranih ugljičnih kredita.
Zabrinutost nekih EU država se javlja po pitanju finansiranja tranzicije na nisku emisiju ugljika. Bogatije zapadne i sjeverne zemlje, čija je upotreba električnih vozila i obnovljivih izvora energije nadmašila upotrebu siromašnijih država EU, imaju više samopouzdanja. Ali i one žele fleksibilnije ciljeve, što odražava zabrinutost obzirom da se i njihove šume bore da apsorbuju emisije CO2 zbog šumskih požara.
Lideri zahtjevaju da druge industrije ne budu prisiljene da brže smanje emisije kako bi ostvarile cilj za 2040. godinu, bez obzira da li šume dovoljno apsorbuju emisija CO2.
FINANSIRANJE I FLEKSIBILNOST
Prošlog mjeseca, EU je propustila rok UN-a za usvajanje svog klimatskog cilja te sada ubrzano radi da odobri taj cilj. Uprkos pogoršanju ekstremnih vremenskih uslova širom svijeta, ambiciozni napori u borbi protiv klimatskih promjena posustaju u pojedinim dijelovima svijeta. U SAD-u, predsjednik Donald Trump je ukinuo mjere za smanjenje emisija.
Ipak, Holandski premijer Dick Schoof rekao je da očekuje da će se EU pridržavati svojih klimatskih ciljeva za koje, barem za 2030. godinu, zvanični podaci sugerišu da je EU blok na putu da ih ispuni.
EU ĆE IZMIJENITI VIŠE KLIMATSKIH ZAKONA
Brisel je ove godine već smanjio brojne politike na temu održivosti, u pokušaju da obuzda politički otpor, kako od vlada EU tako i od trgovinskih partnera, uključujući SAD i Katar.
Nastojeći da ojača podršku za klimatski cilj do 2040. godine, predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen poručila je da je prelazak na čistu ekonomiju šansa Evrope da revitalizira industrije i smanji ovisnost o uvozu iz Kine, koja dominira proizvodnjom tehnologija poput baterija i solarnih panela.
Također je obećala da će izmijeniti neke klimatske mjere – uključujući kontrolu cijena na tržištu ugljika za transportna goriva i jačanje granične takse EU na ugljik – ključni zahtjev Francuske. Brisel također razmatra ublažavanje zabrane korištenja motora s unutarnjim sagorijevanjem od 2035. godine nakon pritiska Njemačke i Italije.
