Iako su sukobi, klimatski poremećaji, ekonomska nestabilnost i rastuće geopolitičke tenzije doveli u pitanje ispunjenje UN ciljeva održivog razvoja, još uvijek postoji mogućnost da se stvari preokrenu do 2030. godine. Primjetno je da je od 2015. godine postignut određeni uspjeh u ostvarivanju ovih ciljeva s poboljšanjima u ključnim područjima, uključujući smanjenje siromaštva, smrtnost djece, pristup električnoj energiji i borbi protiv određenih bolesti.
Ispunjenje SDG ciljeva na globalnom nivou
Prema Izvještaju o ciljevima održivog razvoja koji je objavljen u 2025. godini, u posljednjih 10 godina zabilježen je napredak u sljedećim oblastima:
- danas je više od polovine svjetske populacije pokriveno nekim oblikom socijalne zaštite odnosno 10% više nego prije deset godina,
- žene sada drže 27% parlamentarnih mjesta širom svijeta, u odnosu na 22% 2015. godine,
- napori u prevenciji malarije spasili su 12,7 miliona života,
- preko 110 miliona djece više se školuje, a jaz između spolova u obrazovanju nastavlja se smanjivati sa većim brojem djevojčica koje završavaju školu,
- pristup električnoj energiji ima 92% svjetske populacije,
- lokalni napori za očuvanje prirode pomogli su udvostručiti zaštitu vitalnih ekosistema.
Međutim, napredak se ne kreće dovoljno brzo. Samo 35% ciljeva održivog razvoja je na dobrom putu ili ostvaruje skroman napredak. Gotovo polovina napreduje presporo, a 18% zapravo nazaduje.
Preko 800 miliona ljudi i dalje živi u ekstremnom siromaštvu i gladi. Svaka 11. osoba i dalje se suočava s glađu. Milijarde žive bez čiste vode za piće i osnovnih sanitarnih uslova. Klimatski rekordi se ruše, a 2024. je najtoplija godina u historiji. Nivoi CO₂ su najviši u historiji čovječanstva. Preko 120 miliona ljudi je raseljeno – više od dvostruko više nego 2015. godine. Troškovi servisiranja duga za zemlje s niskim i srednjim prihodima dostigli su 1,4 milijarde dolara, iscrpljujući resurse iz ključnog razvoja.
Tranzicija prema državnim sistemima koji doprinose ispunjenju SDG ciljeva zahtijeva od vlada da povećaju domaća ulaganja u svoje sisteme podataka i statistike. Međutim, mnoge zemlje, posebno one sa niskim i nižim srednjim prihodima, suočavaju se sa značajnim fiskalnim ograničenjima, što ograničava njihovu sposobnost da dodijele adekvatne domaće resurse.
Ispunjenje ciljeva u Bosni i Hrecegovini
U septembru 2015. godine BiH se obavezala se da će provesti Agendu za održivi razvoj (Agenda 2030.), koja se sastoji od 17 ciljeva održivog razvoja i 169 podciljeva. Drugi dobrovoljni izvještaj BiH 2023 pruža pregled strateškog i institucionalnog okvira za implementaciju Agende 2030. u BiH, kao i pregled napretka u ostvarivanju ciljeva i podciljeva.
Imajući u vidu da je sektor energije u BiH visoko ovisan o uglju koji proizvodi više od 60% električne energije u zemlji, primarni izazov je proces zelene tranzicije. Upotreba fosilnih goriva doprinosi emisijama stakleničkih gasova, pogoršavajući učinke klimatskih promjena. Međutim, BiH ima značajan potencijal obnovljivih izvora energije, uključujući solarnu, vjetro i hidroenergiju. Investiranje u ove izvore energije bi smanjilo emisije i poboljšalo kvalitet zraka, kreirajući radna mjesta u sektoru obnovljive energije.
Digitalizacija je još jedan od prepoznatih akceleratora održivog razvoja u BiH, posebno u kombinaciji s jačanjem istraživačkih potencijala. Ulaganje u digitalnu infrastrukturu i istraživanje i razvoj bi pomoglo stvaranju radnih mjesta u tehnološkom sektoru, kreiranju konkurentnije ekonomije i smanjenju potrošnje energije.
Javna sredstva su najvažniji izvor finansiranja održivog razvoja, ali postoji prostor za bolje fokusiranje na sfere koje kreiraju održive pozitivne promjene. I u našoj zemlji, kao i u ostatku svijeta, javna sredstva su nedostatna za implementiranje Agende, tako da se radi na uspostavi modela za uvođenje inovativnih načina finansiranja i na jačanju razvojnih partnerstava.
Reforma zdravstvenog sektora, s unapređenjem kvaliteta usluga te fizičkog i ekonomskog pristupa zdravstvenoj zaštiti, te reforma sistema obrazovanja i socijalne zaštite ostaju među prioritetima svih nivoa vlasti u BiH.
Put pred čovječanstvom je još uvijek dug
Dostupnost podataka o ciljevima održivog razvoja pokazuje ohrabrujući ukupni napredak između 2019. i 2025. godine, ali uz stalne nedostatke u ključnim oblastima. Cilj 3 (Dobro zdravlje i blagostanje), Cilj 6 (Čista voda i sanitacija), Cilj 7 (Pristupačna i čista energija) i Cilj 17 (Partnerstva za ciljeve) pokazuju značajna poboljšanja, pri čemu Cilj 7 postiže najveću pokrivenost podacima o trendovima od preko 80 posto. Međutim, Cilj 5 (Rodna ravnopravnost), Cilj 11 (Održivi gradovi i zajednice), Cilj 13 (Klimatske akcije) i Cilj 16 (Mir, pravda i jake institucije) i dalje značajno zaostaju, ispod 30%.
