Prema izvještaju EEA (European Environmental Agency) o trendovima i projekcijama, ostvarenje klimatskog cilja EU za 2030. godinu sve je više pitanje realizacije, nego smjera. Kada se uzmu u obzir dodatne planirane politike i mjere, predviđa se da će EU smanjiti svoje emisije stakleničkih plinova iz 1990. godine za neto 54% do 2030. godine, čime će EU dostići cilj od 55% na koji se obavezala.
Međutim, pretvaranje planova u smanjenja emisija u stvarnom svijetu zahtijevat će potpunu i pravovremenu provedbu planiranih politika i mjera. Da bi se postigao cilj u narednih pet godina morat će se izjednačiti s onima postignutim u prethodne dvije decenije zajedno. Napredak ostaje posebno izazovan u sektorima kao što su transport, građevinarstvo i poljoprivreda, gdje promjena ponašanja i investicijske odluke domaćinstava igraju ključnu ulogu u smanjenju emisija.
Smanjenje emisija donosi šire koristi
U 2025. godini, neto emisije stakleničkih plinova u EU u okviru Evropskog zakona o klimi niže su za 39% ispod nivoa iz 1990. godine, što potvrđuje da je EU ostvarila značajan napredak vođen transformacijom svog energetskog sistema, tehnološkim inovacijama i društvenim promjenama.
Ovaj pad se dogodio i dok su bruto domaći proizvod i stanovništvo porasli za 74% odnosno 8% u istom periodu, što pokazuje da održivi ekonomski i demografski rast mogu ići paralelno sa značajnim smanjenjem emisija. Smanjenje ovisnosti o fosilnim gorivima postaje preduslov za dugoročnu ekonomsku otpornost i industrijsku snagu Evrope.
Emisije stakleničkih plinova porasle su na godišnjem nivou u sektoru domaćeg transporta (+0,3%) i u građevinarstvu (+0,8%) – dva sektora u kojima udio obnovljivih izvora energije i dalje zaostaje, iznoseći 12, odnosno 27 posto bruto finalne potrošnje energije, za razliku od 50% u proizvodnji energije u elektroenergetskom sektoru.
Put Bosne i Hercegovine do 2030. i 2050. godine
Kao ugovorna strana Energetske zajednice i potpisnica Sofijske deklaracije, Bosna i Hercegovina je također preuzela viziju zelene tranzicije i postizanja klimatske neutralnosti do 2050. godine.
Prema revidiranom Nationally Determined Contribution (NDC) dokumentu, BiH se obavezala da će do 2030. godine značajno smanjiti emisije stakleničkih plinova – i to za 33,2% (bezuslovni cilj) odnosno do 36,8% (uslovljeni cilj uz međunarodnu finansijsku podršku) u odnosu na baznu 1990. godinu (odnosno smanjenje od oko 13% do 17,5% u odnosu na 2014. godinu).
Gledajući dugoročno prema 2050. godini, ambiciozniji modeli i strategije uključuju ciljeve smanjenja emisija stakleničkih plinova u rasponu između 61,7% i 65,6% u odnosu na nivoe iz 1990. godine, uz paralelni rad na dekarbonizaciji energetskog sektora, povećanju energetske efikasnosti i pravednoj tranziciji rudarskih regiona. Ipak, slično kao i u EU, najveći izazovi za BiH ostaju u sektorima sa sporijom tranzicijom – prije svega u sektoru grijanja (ugalj), građevinarstva i transporta.
Realizacija naredne faze tranzicije
Izvještaj EEA naglašava da će naredna faza evropske (i regionalne) tranzicije u sve većoj mjeri zavisiti od ubrzanja smanjenja emisija u transportu, građevinarstvu, poljoprivredi i industriji – sektorima u kojima je napredak općenito bio sporiji nego u elektroenergetskom sektoru. Ovi trendovi ukazuju na važnost provođenja dodatnih politika i mjera, kako na nivou EU, tako i kroz nacionalne energetske i klimatske planove (NECP) zemalja Zapadnog Balkana, kako bi se ispunili zacrtani klimatski ciljevi za 2030. godinu.
EU teži postati prvi klimatski neutralan kontinent na svijetu. Evropski zakon o klimi, usvojen 2021. i izmijenjen 2026. godine, utvrdio je pravno obavezujuće ciljeve za smanjenje neto emisija stakleničkih plinova za najmanje 55% do 2030. godine i 90% do 2040. godine (u poređenju s nivoima iz 1990. godine), te za postizanje klimatske neutralnosti najkasnije do 2050. godine.
