Vlada Federacije BiH usvojila je Federalni plan upravljanja otpadom za period 2026–2030. godine. Njime se, nakon višegodišnjeg planskog vakuma, postavljaju temelji za modernizaciju sistema upravljanja otpadom i njegovo usklađivanje sa standardima Evropske unije. Plan donosi prelazak sa modela zasnovanog prvenstveno na prikupljanju i odlaganju otpada na principe cirkularne ekonomije. Prioritet će imati sprečavanje nastanka otpada, ponovna upotreba, reciklaža i iskorištavanje vrijednih sirovina, dok bi odlaganje trebalo biti posljednja opcija.
Reciklira se tek oko pet posto otpada
Podaci pokazuju da se u FBiH trenutno odvaja i reciklira tek oko pet posto komunalnog otpada. Na području Federacije postoji približno 40 lokalnih nesanitarnih i više od 1.600 divljih deponija, dok se većina regionalnih deponija suočava s operativnim i okolišnim problemima.
Plan predviđa:
- sanaciju i zatvaranje nesanitarnih deponija,
- razvoj odvojenog prikupljanja otpada,
- izgradnju reciklažnih dvorišta i kompostana,
- unapređenje infrastrukture za obradu otpada,
- uređenje sistema za posebne kategorije otpada.
Za realizaciju ovih aktivnosti procijenjena su ulaganja od oko 1,7 milijardi KM. Finansiranje je predviđeno iz budžeta različitih nivoa vlasti, Fonda za zaštitu okoliša FBiH, fondova Evropske unije, međunarodnih kredita i grantova te ulaganja privatnog sektora.
Šta Plan znači za privredu?
Za kompanije novi Plan znači postepeno jačanje zahtjeva u vezi s razdvajanjem otpada, vođenjem evidencija, izvještavanjem i odgovornošću za proizvode i ambalažu nakon njihove upotrebe. Istovremeno, otvaraju se poslovne prilike u oblastima reciklaže, kompostiranja, obrade posebnih kategorija otpada, proizvodnje sekundarnih sirovina i digitalnog praćenja tokova otpada.
Upravljanje otpadom kao važan dio ESG strategije
Otpad je jedan od ključnih okolišnih aspekata ESG upravljanja. Kompanije koje mjere količine proizvedenog otpada, utvrđuju njegov sastav i prate načine obrade mogu kvalitetnije procijeniti svoje okolišne utjecaje i postaviti mjerljive ciljeve za njihovo smanjenje.
Međutim, odgovorno upravljanje otpadom nije važno samo za okolišnu, odnosno „E“ komponentu ESG-a. Ono ima i društvenu dimenziju jer direktno utiče na zdravlje i kvalitet života lokalnih zajednica. Istovremeno, jasna raspodjela odgovornosti, tačno izvještavanje i nadzor nad postupkom zbrinjavanja otpada predstavljaju pitanje korporativnog upravljanja.
Kompanije koje žele pravovremeno odgovoriti na očekivane promjene trebaju već sada početi sa evidentiranjem svih tokova otpada, provjerom postupanja svojih dobavljača i operatera, definisanjem ciljeva za smanjenje otpada te uključivanjem principa cirkularne ekonomije u nabavku, proizvodnju i razvoj proizvoda.
Najveći izazov bit će provođenje
Usvajanje Federalnog plana predstavlja važan korak, ali samo postojanje strateškog dokumenta neće automatski promijeniti stanje na terenu. Prethodni plan, donesen za period 2012–2017. godine, nije realizovan u planiranom obimu, što pokazuje da će uspjeh novog dokumenta zavisiti od konkretnih projekata, stabilnih izvora finansiranja i jasne odgovornosti nadležnih institucija.
Poseban izazov predstavljat će koordinacija između federalnog, kantonalnog i lokalnog nivoa vlasti, kao i jačanje kapaciteta komunalnih preduzeća. Važno će biti i uspostavljanje pouzdanog sistema praćenja rezultata kako bi javnost mogla vidjeti koliko je deponija sanirano, koliko je infrastrukture izgrađeno i da li se stopa reciklaže zaista povećava.
Usvajanje Plana predstavlja važan prvi korak, ali će njegov stvarni učinak zavisiti od konkretnih projekata, osiguranog finansiranja i saradnje institucija, komunalnih preduzeća, privrede i građana.
