Kada govorimo o održivoj energiji, mislimo na izvore energije koji nikada neće nestati i koji će održati planetu zdravom za generacije koje dolaze. Glavne odlike održive energije su neiscrpnost, zaštita okoliša, energetska nezavisnost, lokalni razvoj, te osnivanje energetskih zajednica.
Za razliku od fosilnih goriva (uglja, nafte i gasa), izvori poput sunca, vjetra, vode i geotermalne toplote obnavljaju se prirodno, te na taj način značajno smanjuju emisije stakleničkih gasova, zagađenje zraka i štetni utjecaj na klimu. Korištenjem lokalnih obnovljivih izvora smanjuje se zavisnost od uvoza energenata, a osnivanjem energetskih zajednica građani i privatne kompanije mogu zajednički ulagati u solarne panele ili vjetroelektrane.
Evropa na putu ka čistoj energiji
U eri rastućih troškova energije i brzih promjena na tržištu sirovina, sve više kompanija i lokalnih vlasti traži stabilna, isplativa i ekološki prihvatljiva rješenja. Evropska unija prepoznaje moć energije koju vodi zajednica, postavljajući ambiciozne ciljeve uspostavljanja barem jedne energetske zajednice u svakoj većoj općini.
Energetske zajednice su organizovani oblici saradnje između građana, lokalnih vlasti i manjih firmi koji zajedno proizvode, koriste, dijele ili skladište energiju, najčešće iz obnovljivih izvora kao što su sunce, vjetar ili biomasa. Njihov cilj nije stvaranje profita, već smanjenje troškova energije, povećanje energetske nezavisnosti i doprinos zaštiti okoliša. U praksi, energetska zajednica može biti, na primjer grupa stanovnika koji zajednički instaliraju solarne panele na krovove svojih zgrada ili lokalna zajednica koja osniva malu solarnu elektranu i koristi proizvedenu energiju za javnu rasvjetu.
Uspostavljanje pravnog i političkog okvira EU podstaklo je osnivanje velikog broja energetskih zajednica širom EU. Ovaj okvir oslanja se na tri ključna dokumenta: Direktivu (EU) 2018/2001 (RED II) koja uvodi zajednice za obnovljive izvore energije, Direktivu (EU) 2019/944 koja definiše građanske energetske zajednice, te Uredbu o upravljanju (EU) 2018/1999 koja usmjerava provođenje Energetske unije i Nacionalnih energetskih i klimatskih planova.
Prema podacima objavljenim u izvještaju Europske komisije, u Evropskoj uniji trenutno djeluje više od 8.000 energetskih zajednica.
Koristi energetske zajednice
Energetske zajednice mogu biti efikasno sredstvo za restrukturiranje energetskih sistema. One pokreću lokalni razvoj, otvaraju nova radna mjesta i potiču uštedu energije te zelenu ekonomiju. Članovi energetske zajednice ulažu u obnovljive izvore energije te kada se investicija isplati, energija iz sunca ili vjetra postaje praktično besplatna. Ključne koristi su niži računi za energiju, nezavisnost od tržišnih cijena, učešće u upravljanju i donošenju odluka, stvarni uticaj na zaštitu okoliša i klimu.
Energetska zajednica vs. Zajednica obnovljive energije
| Oblik | Fokus | Način rada |
| Energetska zajednica građana | Širi pojam koji obuhvata sve energetske usluge | Model koji može obuhvatiti proizvodnju, snabdijevanje, agregiranje, skladištenje, energetsku efikasnost, punjenje električnih vozila. |
| Zajednica obnovljive energije | Ograničena je isključivo na obnovljive izvore energije. Udružuju se komšije, mala preduzeća, općina/javna ustanova | Pravno lice koje proizvodi energiju iz obnovljivih izvora i zasniva se na otvorenom i dobrovoljnom učešću, autonomna je i efektivno se kontroliše od strane članova suvlasnika koji se nalaze u blizini projekta postrojenja obnovljive energije i koje je u vlasništvu i razvijeno od tog pravnog lica. |
Neiskorišteni potencijal u EU ogroman
Iako u Evropskoj uniji je već aktivno preko 8.000 energetskih zajednica, neiskorišteni potencijal ostaje ogroman, posebno u ruralnim područjima. Energetske zajednice imaju potencijal da povećaju svoj instalirani kapacitet obnovljive energije zajednica domaćinstava do 90 GW obnovljive energije do 2030. godine.
Pojedinačna domaćinstva koja proizvode i troše vlastitu solarnu energiju mogu ostvariti uštedu od 260-550 eura godišnje. Za zajednice domaćinstava sa kombinacijom energije vjetra i solarne energije, to bi moglo biti 440-930 eura godišnje za svakog pojedinačnog člana domaćinstva.
Trenutno nije dostupna sveobuhvatna procjena ukupne količine energije koju isporučuju sve energetske zajednice širom EU. Međutim, procjena provedena 2023. godine u okviru Repozitorija energetskih zajednica analizirala je uzorak od 107 energetskih zajednica iz cijele EU i istakla njihov značajan doprinos. Zajedno, ove zajednice su činile:
| 12.022 MW ukupnog instaliranog kapaciteta obnovljivih izvora energije | Više od 34,3 miliona eura ukupne investicijske vrijednosti | Izbjegnuto približno 3,5 miliona tona ekvivalenta CO₂ emisija stakleničkih plinova. Ova količina izbjegnutih emisija u praksi znači, na primjer, zatvaranje prosječne termoelektrane na ugalj na godinu dana. |
Pratite našu rubriku DOBRA ENERGIJA! Zajedničke aktivnosti podizanja svijesti o energetskoj tranziciji i zajednicama obnovljivih izvora energije u BiH, u okviru projekta EU4CAET, sprovode KORISNO doo i Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ).
