Elektrifikacija saobraćaja u Bosni i Hercegovini kreće se uzlaznom putanjom te je tržište električnih i hibridnih vozila u porastu. Dok pojedine lokalne zajednice prednjače u izgradnji mreže punjača zahvaljujući privatnim i javnim inicijativama, rasprostranjenost infrastrukture u lokalnim zajednicama širom BiH još uvijek je neravnomjerna i uslovljena ekonomskim mogućnostima.
Učešće u prodaji u BiH
Iako je uvoz električnih i hibridnih automobila bilježi rast, ukupni udio potpuno električnih vozila u ukupnom voznom parku Bosne i Hercegovine i dalje je izuzetno nizak (ispod 1%). Prema statistici Bosanskohercegovačkog auto-moto kluba (BIHAMK), u našoj državi prema vrsti goriva podaci za 2025. godinu su sljedeći:
Infrastruktura punjača u BiH još uvijek nije u potpunosti zadovoljavajuća za masovniji prelazak na električna vozila. U BiH postoji između 170 do 200 javnih punionica s različitim brojem konektora.
Prema dostupnim informacijama, punionice su pretežno koncentrisane u većim gradskim centrima. U lokalnim zajednicama kao što su Općina Centar Sarajevo, Novo Sarajevo, Ilidža, te gradskim zonama Banje Luke i Mostara, punjači su rasprostranjeni u sklopu tržnih centara, hotela, javnih garaža i pojedinih benzinskih pumpi. Pokrivenost magistralnih puteva i autoputeva brzim (DC) punjačima još uvijek je skromna.
Najveći problem predstavlja nedostatak mreže ultrabrzih punjača duž glavnih koridora te nedovoljno definisan sistem javne naplate punjenja. Dodatni izazov je nejasna regulativa oko komercijalne naplate električne energije na javnim punjačima, zbog čega su mnogi punjači izgrađeni u sklopu privatnih investicija ili stoje kao besplatna usluga za goste.
Koliko prelazak na električne automobile smanjuje CO2?
Iako u početnoj fazi, zbog proizvodnje litij-ionskih (Li-ion) baterija, električna vozila generišu 30% do 80% više emisija ugljen dioksida (CO2) u odnosu na benzince, ovaj početni ekološki otisak brzo se nadoknađuje. Već nakon dvije godine korištenja, odnosno 20.000 do 40.000 pređenih kilometara, električni automobili ostvaruju neto ekološku uštedu i postaju znatno prihvatljivija opcija za okoliš.
Podaci Evropskog vijeća za čist promet ICCT potvrđuju da električni automobili u Evropi, od proizvodnje do reciklaže, smanjuju emisije stakleničkih plinova za 63% do 78% u odnosu na klasične benzince. Naravno, učinak ovisi o izvoru energije. Ako se automobili pune strujom iz termoelektrana na ugalj ta ušteda je skromnija, dok uz korištenje obnovljivih izvora energije (sunce, vjetar, voda) godišnje smanjenje može biti iznad 3 miliona tona CO2 na milion vozila.
Prema izračunu Američke agencije za zaštitu okoliša US EPA koja je analizirala emisijski lanac (well-to-wheel – proizvodnju goriva/struje i samu vožnju) na uzorku od milion vozila, električni automobili godišnje uštede oko 3,16 miliona tona CO2. Da bi se tolika količina CO2 prirodno neutralizirala u jednoj godini, bilo bi potrebno posaditi oko 52 miliona sadnica i pustiti da raste 10 godina.
| TIP VOZILA | GODIŠNJA EMISIJA PO VOZILU | UKUPNO ZA 1 MILION VOZILA |
| Klasični automobil (Benzin/Dizel) | oko 4,29 tona CO₂ | 4.290.000 tona CO₂ |
| Električni automobil (Prosječna mreža) | oko 1,13 tona CO₂ | 1.130.000 tona CO₂ |
| Ukupna godišnja ušteda | oko 3,16 tona CO₂ | ~3,16 miliona tona CO₂ |
Poticaji i subvencije za kupovinu
Vlada FBiH i Ministarstvo energije, rudarstva i industrije povremeno objavljuju javne pozive za bespovratna finansijska sredstva namijenjena fizičkim i pravnim licima za kupovinu novih električnih i hibridnih vozila.
Nedavno je Fond za zaštitu okoliša Federacije BiH objavio Javni poziv za dodjelu sredstava za kupovinu novih električnih vozila za 2026. godinu, te je osigurano ukupno 500.000 KM.
Na nivou Bosne i Hercegovine periodično se usvajaju odluke o suspenziji ili smanjenju carinskih stopa na uvoz novih električnih i hibridnih automobila, što direktno smanjuje ulaznu cijenu vozila za krajnje kupce.Vijeće ministara Bosne i Hercegovine donijelo je posebnu odluku o uvoznim carinama na vozila s alternativnim pogonima. Prvi put ovu odluku je donijelo u julu 2022. godine, a koja je produžena u februara ove godine te se primjenjuje do kraja 2026. godine. Ovom odlukom ukida se carina (0%) na uvoz potpuno električnih vozila, dok se carinska stopa za uvoz hibridnih vozila smanjuje (s dosadašnjih 15% na 5%).
Pratite našu rubriku DOBRA ENERGIJA! Zajedničke aktivnosti podizanja svijesti o energetskoj tranziciji i zajednicama obnovljivih izvora energije u BiH, u okviru projekta EU4CAET, sprovode KORISNO doo i Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ).
