Energetske zajednice omogućavaju lokalnim zajednicama da udruže snage i investiraju u čistu energiju. Djelovanje kao jedinstvenog subjekta znači da energetske zajednice mogu pristupiti svim odgovarajućim energetskim tržištima pod jednakim uslovima kao i drugi akteri na tržištu.
Prema zakonodavstvu EU, energetske zajednice mogu imati oblik bilo kojeg pravnog subjekta, uključujući udruženje, zadrugu, partnerstvo, neprofitnu organizaciju ili društvo s ograničenom odgovornošću. To je oblik saradnje između stanovnika, preduzetnika, lokalnih vlasti i poljoprivrednika radi zajedničke proizvodnje i korištenja energije iz obnovljivih izvora (npr. sunca, vjetra, biogasa).
Zajednica funkcioniše po principu ‘jedan član = jedan glas’ – svaki učesnik ima pravo glasa u donošenju odluka. Možete joj pripadati kao pojedinac, kompanija, javna institucija ili društvena organizacija.
Zakonodavni okvir Evropske unije koji uređuje energetske zajednice zasniva se na paketu propisa “Čista energija za sve Evropljane” (Clean Energy for All Europeans). EU zakonodavstvo prepoznaje i definiše dva ključna modela energetskih zajednica kroz dvije zasebne direktive:
| Zajednica obnovljive energije (ZOE)/ Renewable Energy Comunity (REC) | Energetska zajednica građana/ Citizen Energy Community (CEC) |
| Direktiva (EU) 2018/2001 o promociji upotrebe energije iz obnovljivih izvora (poznata kao RED II) Primarno se fokusira na energiju iz obnovljivih izvora (solarna energija, vjetar, biomasa, hidroenergija), član 22 | Direktiva (EU) 2019/944 o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište električne energije, te građanskim energetskim zajednicama, član 16 (poznata kao IEMD). Obuhvata električnu energiju (proizvodnja, distribucija, opskrba, skladištenje, agregacija i usluge energetske efikasnosti). |
Energetske zajednice u EU
Akcioni plan za pristupačnu energiju prepoznaje energetske zajednice kao ključno rješenje za pristup pristupačnoj obnovljivoj energiji, naglašavajući potrebu za jačanjem ovih inicijativa kako bi lokalne zajednice, građani i kompanije mogli kolektivno ulagati u projekte čiste energije na lokalnom nivou i proizvoditi, prodavati i trošiti vlastitu obnovljivu energiju.
Kako bi se dodatno podržalo pridruživanje građana energetskoj zajednici, Građanski energetski paket fokusira se na podsticanje samostalne proizvodnje energije i dijeljenja energije među građanima, sa snažnim naglaskom na energetske zajednice.
PRIMJER: Wildpoldsried (Njemačka)
Wildpoldsried je malo selo u Bavarskoj (Njemačka), sa oko 2.600 stanovnika, koje je postalo jedan od najpoznatijih svjetskih primjera energetske zajednice i održivog razvoja.
Njegov značaj ogleda se u tome što ne samo da zadovoljava sve svoje potrebe za energijom, već proizvodi oko 500% do 700% više električne energije nego što potroši, prodajući višak mreži i ostvarujući višemilionske prihode za lokalnu zajednicu.
Priča je započela 1999. godine pod vodstvom općinskog načelnika i lokalnog vijeća. Cilj da do 2020. godine proizvode 100% sopstvene energije premašili su za svega nekoliko godina.
Umjesto oslanjanja na samo jedan izvor, Wildpoldsried je primjenio energetski miks zajednice: izgrađeno je 11 vjetroturbina velikog kapaciteta, te su skoro svi krovovi javnih zgrada, privatnih kuća i privrednih objekata pokriveni solarnim panelima. Dodatno su izgradili i pet postrojenja na biogas te dvije mikro-hidroelektrane na lokalnom vodotoku koji pružaju stabilnu baznu energiju.
Zašto ovaj model funkcioniše?
Ovo nije projekat eksternih energetskih korporacija, već samih mještana. Vjetroturbine i solarni sistemi finansirani su privatnim kapitalom. Zaradom od prodaje struje mještani ostvaruju godišnje povrate na investiciju između 6% i 8%.
Budući da selo proizvodi ogroman višak varijabilne energije (vjetar i sunce), postalo je testna lokacija za kompaniju Siemens i lokalne univerzitete. Razvili su naprednu pametnu mrežu (smart grid) i baterijske sisteme za pohranjivanje energije kako bi balansirali ponudu i potražnju te spriječili preopterećenje šire električne mreže.
Godišnji prihodi od prodaje viška električne energije za opštinu i građane iznose preko 4 miliona eura. Taj novac se direktno reinvestira u izgradnju novih vrtića, sportskih dvorana i društvenih domova, razvoj edukacijskog i naučnog turizma, otvaranje novih zelenih radnih mjesta u lokalnoj zajednici.
Wildpoldsried dokazuje da prelazak na obnovljive izvore energije ne mora biti nametnut “odozgo” (sa državnog nivoa), već može proizaći iz lokalne inicijative. Više primjera energetskih zajednica možete pogledati na linku
Pratite našu rubriku DOBRA ENERGIJA! Zajedničke aktivnosti podizanja svijesti o energetskoj tranziciji i zajednicama obnovljivih izvora energije u BiH, u okviru projekta EU4CAET, sprovode KORISNO doo i Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ).
Izvor naslovne fotografije
