Šta je dogovoreno i potpisano do sada?

• U septembru 2015. godine, BiH je, zajedno sa 192 države članice Ujedinjenih nacija, usvojila Agendu 2030. Jedan od koraka implementacije Agende je bilo usvajanje Okvira saradnje BiH i Ujedinjenih nacija 2021–2025. Ovaj okvir usvojen je od strane Vijeća ministara BiH i potvrđen od Predsjedništva BiH. Definiše četiri prioriteta:
  • održivi, otporni i inkluzivni rast/ kvalitetno, dostupno i inkluzivno obrazovanje/ zdravstvo i socijalna zaštita/ uprava i vladavina prava sa ljudima u fokusu/ angažovanje građana i zajednice za društvenu koheziju koja zahtjeva strateški pristup i angažovanje više aktera.
• Usvajanjem Zelene agende za Zapadni Balkan 2020. godine, BiH se potpisivanjem Sofijske deklaracije obavezala na sprovođenje mjera usmjerenih ka postizanju klimatske neutralnosti do 2050. godine. Zelena agenda promoviše prelazak na održivu ekonomiju kroz pet ključnih oblasti:
  • dekarbonizacija (klimatske promjene, energetika i transport)/ cirkularna ekonomija (efikasnije korištenje resursa)/ smanjenje zagađenja zraka, vode i tla/ razvoj održivih ruralnih područja/ očuvanje biodiverziteta kroz zaštitu i obnovu ekosistema.
• Kreiran je i usvojen Okvir za realizaciju Ciljeva održivog razvoja u BiH koji služi kao vodič za strateško planiranje na svim nivoima vlasti u BiH, s ciljem postizanja održivog razvoja do 2030. godine. 
• BiH je aktivno uključena u globalne napore za zaštitu ozonskog omotača kroz implementaciju Montrealskog protokola. Ozonska jedinica, koja je smještena u Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, radi na koordinaciji i implementaciji aktivnosti koje su usmjerene na ispunjavanje međunarodnih obaveza u ovoj oblasti. 

Navedeni sporazumi i inicijative oslikavaju put kojim će se BiH “kretati” prilikom usvajanja vlastite taksonomije. Trenutni fokus kada govorimo o kriterijima i klasifikaciji održivih aktivnosti jeste usvajanje EU mjera i principa. 

Evropski Zeleni dogovor

Kako bi pokušala odgovoriti na sve prisutnije izazove, Evropska unija je donijela Evropski zeleni dogovor (European Green Deal) u decembru 2019. godine koji predstavlja sveobuhvatnu strategiju za transformaciju evropske ekonomije ka održivom modelu koji štiti okoliš, povećava energetsku efikasnost i smanjuje negativne posljedice klimatskih promjena. Glavni cilj Evropskog zelenog dogovora je postizanje klimatske neutralnosti do 2050. godine. Klimatska neutralnost znači da će Evropska unija postići neto nulte emisije stakleničkih gasova, odnosno da će se količina emitovanih gasova sa efektom staklene bašte izjednačiti s količinom koja se apsorbuje kroz prirodne ponore ugljika, poput šuma i tla. Cilj je temeljen na naučnim dokazima koji upozoravaju da je globalno zagrijavanje iznad 1,5°C u odnosu na predindustrijski period izuzetno opasno za prirodu i čovječanstvo. 

Izvor: https://www.efsa.unsa.ba/ef/docs/taksonomija.pdf

The post BiH aktivnosti na putu ka održivosti appeared first on ESG Korisno.

EGD naglašava značaj holističkog pristupa rješavanju klimatskih promjena, te iako postoji napredak u implementaciji, izazovi sprovođenja aktivnosti definisanih Zelenim dogovorom tek slijede u narednim decenijama. Suštinski, EGD predstavlja sveobuhvatan odgovor na klimatsku krizu predlažući višestruki pristup za rješavanje spektra izazova – od gubitka biodiverziteta do emisija ugljika. 

Inicijative definisane EGD-om obuhvataju održivu poljoprivredu, principe cirkularne ekonomije, energetsku tranziciju i očuvanje biodiverziteta. Preplitanjem zaštite životne sredine sa ekonomskim rastom, cilj je da se izgradi otporna, CO2 neutralna ekonomija koja daje prioritet održivosti i očuvanju prirode. EGD uključuje različite vodeće inicijative kako bi se osiguralo da EU postiže svoje ciljeve.

Neke od važnih inicijativa Zelenog dogovora uključuju:

• paket Fit for 55. Zakon o smanjenju emisije stakleničkih plinova EU za najmanje 55% do 2030. je stupio na snagu u oktobru 2023. godine.
• uredbu Evropskog zakona o klimi koja daje pravne implikacije na političke i ekološke ciljeve postizanja klimatske neutralnosti do 2050. godine. Zakon je obezbijedio okvir za postizanje ovih ciljeva. 
• Inicijativu Od polja do stola/Farm to Fork koja ima za cilj pomjeriti EU prehrambeni sistem prema održivom modelu. Plan ove strategije je osigurati dovoljno pristupačne i hranljive hrane za sve, te promovisati održivu potrošnju hrane i zdravu ishranu, što bi rezultiralo smanjenjem otpada od hrane. Iako postoji svijest o važnosti ove ambiciozne inicijative, kako bi bila ostvariva i implementirana, Evropska komisija je ove godine preusmjerila napore na strateški dijalog o poljoprivredi sa interesnim grupama iz prehrambenog sistema.   

The post Zeleni dogovor EU (European Green Deal) appeared first on ESG Korisno.