Proizvodi obuhvaćeni Uredbom su drvo, guma, goveda, kafa, kakao, palmino ulje i soja ili proizvodi koji ih zahtijevaju u okviru svoje proizvodnje. Stoga svaka kompanija ili trgovac koji tu robu stavlja na tržište EU-a ili s njega izvozi mora dokazati da proizvodi ne potječu s nedavno iskrčenog zemljišta ili da nisu pridonijeli propadanju šuma.

Uredba se odnosi na proizvode koji sadrže relevantnu robu, koji su hranjeni relevantnom robom (u slučaju goveda) ili su proizvedeni uz upotrebu sedam vrsta relevantne robe. Roba i proizvodi obuhvaćeni Uredbom ne smiju se stavljati na tržište ili izvoziti u EU ili iz EU-a, osim ako nisu ispunjeni sljedeći uslovi:

1. nisu povezani s krčenjem šuma;
2. proizvedeni su u skladu s mjerodavnim zakonodavstvom zemlje proizvodnje; 
3. obuhvaćeni su izjavom o dužnoj pažnji (formalna deklaracija koju operateri ili trgovci moraju podnijeti u skladu s EUDR prije stavljanja na raspolaganje ili izvoza regulisane robe na tržište EU).

Svrha EUDR-a: Prepoznato je da bi Evropska unija bez EUDR-a do 2030. godine potrošnjom sedam vrsta relevantne robe (i izvedenih relevantnih grupa proizvoda) uticala na uništavanje približno 250.000 hektara šuma godišnje u svijetu. 

Stupanje na snagu: Uredba je stupila na snagu 29. juna 2023. godine. Dodatnom Uredbom (EU) 2025/2650 iz decembra 2025. godine, utvrđuje odgađanje primjene EUDR do kraja 2026. godine. Shodno tome, velike kompanije će morati ispunjavati svoje glavne obaveze prema Uredbi (EU) 2023/1115 od 30. decembra 2026. godine (30. juna 2027. u slučaju fizičkih lica i mikro i malih preduzeća).

Predviđene sankcije u slučaju nepoštivanja EUDR 

Predviđene sankcije uključuju: 

• novčane kazne koje se mogu postepeno povećavati u slučaju ponovljenih kršenja, oduzimanje ekonomske koristi stečene kršenjem EUDR-a. Iznos može biti i viši od iznosa moguće stečene ekonomske koristi,
• uklanjanje određenih proizvoda, 
• privremeno isključenje iz postupaka javne nabavke,
• privremenu zabranu pristupu javnom finansiranju, uključujući postupke nadmetanja, nepovratna sredstva i koncesije, 
• privremenu zabranu stavljanja proizvoda na tržište ili njihovog izvoza u slučaju teškog kršenja ili ponovljenih kršenja.

Više informacija na: https://trade.ec.europa.eu/access-to-markets/en/news/delay-until-december-2026-and-other-developments-implementation-eudr-regulation

The post Izmjene i sankcije definisane Uredbom EU o krčenju šuma appeared first on ESG Korisno.

Analiza iz 2025. godine pokazala je da od 11.261 kompanije, samo 35% je identifikovalo ekstremne vremenske uslove kao materijalni finansijski rizik. Pa ipak, kompanije su prijavile gotovo 3 milijarde dolara stvarnih gubitaka od ekstremnih vremenskih uslova u 2025. godini.

Obilne kiše bile su najveći pojedinačni pokretač, čineći 1,5 milijardi dolara gubitaka u kompanijama koje objavljuju podatke. Firme su također prijavile veće direktne troškove od 309 miliona dolara i operativne obustave u vrijednosti od 266 miliona dolara.

Brojke ukazuju na izazov upravljanja za rukovodioce. Mnoge kompanije i dalje tretiraju fizički klimatski rizik kao epizodičan ili lokalni. Međutim, nalazi CDP-a pokazuju da ekstremni vremenski uslovi postaju pitanje finansijskog planiranja.

Budući gubici mogli bi dostići 898 milijardi dolara

Projicirana izloženost je mnogo veća. Kompanije predviđaju 898 milijardi dolara budućih finansijskih uticaja ekstremnih vremenskih uslova. Poplave čine najveći udio, sa 528 milijardi dolara. Cikloni dodaju 161 milijardu dolara, dok obilne kiše predstavljaju 86 milijardi dolara.

Očekuje se da će se gotovo polovina otkrivenih rizika od ekstremnih vremenskih uslova materijalizovati u naredne dvije godine. To ih smješta unutar trenutnih ciklusa investicija, osiguranja, nabavke i operativnog planiranja.

Očekivani gubici nisu ograničeni na oštećene zgrade ili izolovane lokacije. Kompanije očekuju da će smanjeni proizvodni kapaciteti dovesti do uticaja od 326 milijardi dolara. Oštećenje imovine moglo bi dodati još 218 milijardi dolara.

Za investitore, ovo pomjera diskusiju sa klimatskih ambicija na kvalitet imovine. Fizički rizik može uticati na zaradu, pristup osiguranju, pouzdanost snabdijevanja i alokaciju kapitala. Također može otkriti slabo upravljanje tamo gdje upravni odbori nisu integrisali klimatske opasnosti u sisteme upravljanja rizikom preduzeća.

Gradovi i regije suočavaju se s istim pritiskom

CDP-ova analiza također pokriva 1.005 gradova, država i regija u 80 zemalja koje izvještavaju putem CDP-ICLEI Tracka i CDP-ovog upitnika za države i regije u 2025. godini. Među njima, 62% je reklo da su već značajno pogođeni ekstremnim vremenskim uvjetima. Više od 60% očekuje da će se opasnosti poput ekstremnih vrućina, urbanih poplava i suše povećati po intenzitetu, učestalosti ili oboje. Gotovo četvrtina je identifikovala finansijske i osiguravajuće aktivnosti kao visoko izložene ovim klimatskim opasnostima.

CDP poziva kompanije da ekstremne vremenske uslove tretiraju kao poslovni rizik izložen sistemu. To znači gledanje dalje od pojedinačne imovine i procjenu ovisnosti o infrastrukturi, komunalnim uslugama, logistici i javnim uslugama. Fizički klimatski rizik ulazi u finansijske sisteme kroz neosigurane gubitke, nasukanu imovinu i poremećenu ekonomsku aktivnost. Globalna agenda prilagođavanja više nije samo klimatski prioritet. Ona postaje ključni test ekonomske otpornosti.

The post Gubici preko 800 milijardi dolara za kompanije appeared first on ESG Korisno.

Svjetsko prvenstvo 2026. održat će se u SAD-u, Kanadi i Meksiku, a brojni gradovi domaćini već godinama bilježe intenzivne toplotne valove i rekordne ljetne temperature. Stručnjaci upozoravaju da kombinacija visokih temperatura i velike vlažnosti zraka može predstavljati ozbiljan zdravstveni rizik za igrače, sudije, navijače, volontere i hiljade radnika uključenih u organizaciju događaja.

FIFA je odgovorila kako je već procijenila klimatske rizike i da je sigurnost svih učesnika prioritet organizacije. Najavljene su mjere poput obaveznih pauza za hidrataciju, praćenja temperaturnih uslova putem WBGT indeksa, dodatnih medicinskih protokola te korištenja klimatiziranih prostora i stadiona gdje je to moguće. 

Ipak, dio stručne javnosti smatra da ove mjere možda neće biti dovoljne ukoliko temperature nastave rasti sadašnjim tempom.

Šta se promijenilo od 1994. godine?

Sjedinjene Američke Države već su bile domaćin Svjetskog prvenstva 1994. godine. I tada su visoke temperature predstavljale izazov, posebno u gradovima poput Dallasa i Orlanda. Međutim, klimatski uslovi danas su značajno drugačiji.

Globalne temperature su u posljednjih trideset godina kontinuirano rasle, a posljednja decenija smatra se najtoplijom otkako postoje moderna mjerenja. Klimatske promjene uzrokovane emisijama stakleničkih plinova povećale su učestalost ekstremnih vremenskih događaja, uključujući rekordne toplotne valove koji danas pogađaju veliki dio Sjeverne Amerike.

Drugim riječima, uslovi koji su 1994. godine bili “vrlo vrući”, danas u nekim gradovima mogu predstavljati ozbiljan sigurnosni problem za profesionalni sport.

Klimatski rizici postaju poslovni i organizacijski rizici

Ova situacija pokazuje koliko su klimatski rizici postali važan dio upravljanja velikim organizacijama i događajima. Iz ESG perspektive, klimatske promjene više nisu samo okolišno pitanje  one direktno utiču na zdravlje ljudi, operativno planiranje, infrastrukturu, reputaciju organizacija i finansijske rizike.

Sportske organizacije danas moraju razmišljati o:

• prilagođavanju termina događaja klimatskim uslovima, 
• zaštiti zdravlja učesnika i publike, 
• otpornosti infrastrukture na ekstremne vremenske uslove, 
• kriznim planovima za toplotne valove i druge klimatske rizike. 

Ali ova priča otvara i jedno mnogo šire pitanje koliko će klimatske promjene u budućnosti promijeniti aktivnosti koje danas smatramo potpuno normalnim?

Ako se rast globalne temperature nastavi sadašnjim tempom, organizacija velikih sportskih događaja tokom ljetnih mjeseci mogla bi postati sve teža, skuplja i rizičnija. To se ne odnosi samo na fudbal. Koncerti na otvorenom, maratoni, festivali, turističke manifestacije pa čak i svakodnevne aktivnosti u urbanim sredinama već danas trpe posljedice ekstremnih vrućina.

Zbog toga mjere za ublažavanje klimatskih promjena više nisu samo “ekološka tema”, nego pitanje očuvanja kvaliteta života i funkcionisanja društva u budućnosti. Smanjenje emisija stakleničkih plinova, ulaganje u održivu infrastrukturu i ozbiljno planiranje klimatske otpornosti postaju ključni ako želimo da događaji poput Svjetskog prvenstva ostanu mogući i sigurni i u decenijama koje dolaze.

Bez obzira na to kakve će konačne odluke FIFA donijeti, jedno je jasno klimatske promjene više nisu apstraktna prijetnja budućnosti. One već danas mijenjaju način na koji planiramo, organizujemo i doživljavamo čak i najveće svjetske sportske događaje.

The post Klimatski rizici više nisu teorija: SP 2026. pod povećalom stručnjaka  appeared first on ESG Korisno.

Danas postoji preko 170 vrsta ugljičnih kredita – svaki predstavlja drugačiji put za smanjenje, izbjegavanje ili uklanjanje emisija u globalnoj ekonomiji. Od projekata obnovljivih izvora energije poput solarne, vjetroelektrane i hidroenergije do rješenja zasnovanih na prirodi kao što su pošumljavanje, upravljanje ugljikom u tlu i ekosistemi plavog ugljika – svaki kredit priča priču o klimatskim akcijama. Uz inovacije u energetskoj efikasnosti, upravljanju otpadom i industrijskim procesima dobija se puni uvid u obim mogućnosti.

Nisu svi krediti jednaki

Kvalitet, transparentnost i stvarni uticaj su važni. Krediti visokog integriteta osiguravaju da su smanjenja emisija mjerljiva, dodatna i trajna – izbjegavajući greenwashing i gradeći povjerenje u sistem. Kako se klimatski pritisak pojačava, tržišta ugljika se razvijaju u ključni finansijski alat – usmjeravajući kapital u projekte koji se inače nikada ne bi mogli ostvariti. Bilo da se radi o inicijativama za uvođenje “čistih šporeta” (koji zahtijevaju manje goriva i smanjuju toksični dim) u ruralnim zajednicama, hvatanju metana sa deponija ili najsavremenijim tehnologijama hvatanja ugljika, ovi krediti pokreću stvarne promjene na terenu.

5 najboljih vrsta kredita za šumski ugljik u 2026. godini

Plavi ugljik (mangrov): projekti plavog ugljika fokusiraju se na obnovu i zaštitu obalnih ekosistema poput mangrova, koje vežu ugljik po stopi i do četiri puta većoj od kopnenih šuma. Ovi projekti dobijaju na popularnosti zbog svog kapaciteta skladištenja ugljika tokom dužeg perioda i pružaju značajne indirektne koristi, kao što su zaštita od olujnih udara i stanište za morski život.

Pošumljavanje (sadnja novih i obnavljanje degradiranih šuma): među najpopularnijim vrstama projekata, sa prosječnom cijenom kredita od 24 dolara u 2025. godini. Ovi projekti su ključni za obnovu ekosistema, poboljšanje zdravlja tla i stvaranje radnih mjesta u ruralnim zajednicama.

Poboljšano upravljanje šumama (IFM): projekti povećavaju kapacitet skladištenja ugljika postojećih šuma kroz održive prakse sječe i očuvanja. Sa prosječnom cijenom kredita od 16 dolara, IFM je isplativ način održavanja zdravlja šuma uz generiranje kredita za ugljik.

Agrošumarstvo: integriše drveće u poljoprivredne pejzaže, poboljšavajući plodnost tla, zadržavanje vode i prinose usjeva. Ovi projekti su posebno utjecajni u regijama poput Latinske Amerike i Afrike, gdje podržavaju male poljoprivrednike te promovišu održivo korištenje zemljišta.

REDD+ (smanjenje emisija uzrokovanih krčenjem i degradacijom šuma): projekti štite postojeće šume od krčenja šuma, što čini 25% svih povlačenja ugljičnih kredita u 2025. godini. Oni su ključni za očuvanje biodiverziteta i podršku autohtonim zajednicama.

Izvor: https://www.regreener.earth/blog/the-5-best-forest-carbon-credit-types-of-2026; https://www.linkedin.com/company/greenonomics/posts/?feedView=all; Fotografija preuzeta sa: https://www.ecosystemmarketplace.com

The post Raznolikost tržišta ugljika appeared first on ESG Korisno.

Šta je izvještaj o održivosti?

Izvještaj o održivosti sastavni je dio izvještaja o poslovanju i mora biti jasno istaknut kao poseban odjeljak. 

Prema Zakonu, u izvještaju o održivosti prikazuju se i prezentuju informacije o održivosti koje utiču na razvoj, poslovne rezultate i položaj pravnog lica, a koje sadrže: 

Iako Pravilnik o izvještavanju još nije definisan, gore navedeno implicira da će izrada dvostruke matrice materijalnosti biti neophodna kako bi se ispunila prethodno navedena tačka 6, a to znači primjenu međunarodnih ESRS standarda izvještavanja.

Od kada se primjenjuje obaveza izvještavanja o održivosti?

Iako je zakon stupio na snagu 1. januara 2026. godine, odredbe o izvještavanju o održivosti primjenjuju se od poslovne godine koja počinje 1. januara 2027. godine ili kasnije. To znači da će prvi izvještaji o održivosti obuhvatiti poslovnu 2027. godinu.

Kada će biti donesen Pravilnik o izvještavanju o održivosti?

Zakon propisuje da će nadležni ministar donijeti Pravilnik o izvještavanju o održivosti u roku od 9 (devet) mjeseci od stupanja na snagu Zakona. Kako je Zakon stupio na snagu 1. januara 2026. godine, pravilnik treba biti donesen najkasnije do 1. oktobra 2026. godine.

Ko su obaveznici izvještavanja o održivosti?

Prema članu 38. Zakona to su velika pravna lica koja su subjekti od javnog interesa.  Subjekti od javnog interesa u smislu ovog zakona su:

Šta ovo znači za kompanije u praksi?

Iako je prva formalna godina izvještavanja 2027., kompanije bi u 2026. trebale:

• uspostaviti sistem prikupljanja ESG podataka,
• definisati odgovornosti,
• provesti procjenu dvostruke materijalnosti,
• uspostaviti interne kontrole.
• testirati metodologiju.

U 2027. će fokus biti na prikupljanju podataka za izvještaj. 

Novi Zakon o računovodstvu i reviziji Republike Srpske predstavlja prvi formalni korak ka sistemskom uređenju ESG izvještavanja u ovom entitetu. Time se regulatorni okvir dodatno približava evropskim praksama i standardima transparentnosti poslovanja.

The post Republika Srpska uvodi obavezno izvještavanje o održivosti appeared first on ESG Korisno.

Šta je tranzicijski plan?

Tranzicijski plan (eng. transition plan) je strategija kojom kompanija definiše kako će smanjiti svoje emisije i uskladiti poslovanje s ciljevima iz Pariškog sporazuma, EU klimatskim strategijama i budućim zakonima. On je konkretan i vremenski ograničen plan s jasno definisanim ciljevima, mjerama i pokazateljima uspjeha. U suštini, to je putokaz ka održivoj budućnosti.

Kompanije iz BiH koje ozbiljno pristupe planiranju svoje zelene tranzicije neće samo ispuniti buduće obaveze – one će stvoriti nove poslovne prilike. Tranzicijski plan je most koji vodi kompaniju od današnjih operacija prema održivom poslovanju u skladu s ESG principima.

Šta uključuje dobar tranzicijski plan?

Kvalitetan tranzicijski plan obuhvata:

1. Procjenu trenutnog stanja tj. identifikaciju glavnih izvora emisija i klimatskih rizika,
2. Postavljanje vremenski ograničenih i mjerljivih ciljeva za smanjenje emisija (npr. neto nula do 2050.),
3. Definisanje konkretnih aktivnosti  koje će dovesti do ostvarenja ciljeva (npr. prelazak na obnovljive izvore energije, unapređenje energetske efikasnosti),
4. Finansijsku i investicionu strategiju u smislu kako će se osigurati resursi za implementaciju,
5. Upravljanje, nadzor i mehanizme izvještavanja,
6. Komunikaciju i uključivanje interesnih grupa – zaposlenih, investitora, dobavljača i šire zajednice.

Allianz, globalna osiguravajuća kompanija, objavila je svoj prvi tranzicijski plan koji  pokazuje kako finansijske institucije mogu integrisati klimatske ciljeve u svoje investicione strategije. 

Zašto je tranzicijski plan važan?

Tranzicijski plan nije samo još jedan dokumenat, on je temelj za stratešku transformaciju poslovanja ka održivijem modelu. 

Benefiti izrade tranzicijskog plana za kompanije iz BiH

• Konkurentska prednost na tržištu EU
• Lakši pristup finansiranju (npr. grantovima iz EU fondova)
• Bolja reputacija kod potrošača 
• Smanjenje troškova kroz energetske i druge uštede
• Usklađenost s nadolazećim regulativama

Kako bismo pomogli kompanijama u pripremi tranzicijskog plana održivog poslovanja kreirali smo template koji besplatno možete preuzeti na linku.  

Ako želite kreirati Vaš tranzicijski plan i potrebna Vam je pomoć kontaktirajte nas na: amra.tabakovic@korisno.ba i lejla.selmanagic@korisno.ba

The post Tranzicijski plan održivog poslovanja i smjernice za izradu appeared first on ESG Korisno.