Danas postoji preko 170 vrsta ugljičnih kredita – svaki predstavlja drugačiji put za smanjenje, izbjegavanje ili uklanjanje emisija u globalnoj ekonomiji. Od projekata obnovljivih izvora energije poput solarne, vjetroelektrane i hidroenergije do rješenja zasnovanih na prirodi kao što su pošumljavanje, upravljanje ugljikom u tlu i ekosistemi plavog ugljika – svaki kredit priča priču o klimatskim akcijama. Uz inovacije u energetskoj efikasnosti, upravljanju otpadom i industrijskim procesima dobija se puni uvid u obim mogućnosti.

Nisu svi krediti jednaki

Kvalitet, transparentnost i stvarni uticaj su važni. Krediti visokog integriteta osiguravaju da su smanjenja emisija mjerljiva, dodatna i trajna – izbjegavajući greenwashing i gradeći povjerenje u sistem. Kako se klimatski pritisak pojačava, tržišta ugljika se razvijaju u ključni finansijski alat – usmjeravajući kapital u projekte koji se inače nikada ne bi mogli ostvariti. Bilo da se radi o inicijativama za uvođenje “čistih šporeta” (koji zahtijevaju manje goriva i smanjuju toksični dim) u ruralnim zajednicama, hvatanju metana sa deponija ili najsavremenijim tehnologijama hvatanja ugljika, ovi krediti pokreću stvarne promjene na terenu.

5 najboljih vrsta kredita za šumski ugljik u 2026. godini

Plavi ugljik (mangrov): projekti plavog ugljika fokusiraju se na obnovu i zaštitu obalnih ekosistema poput mangrova, koje vežu ugljik po stopi i do četiri puta većoj od kopnenih šuma. Ovi projekti dobijaju na popularnosti zbog svog kapaciteta skladištenja ugljika tokom dužeg perioda i pružaju značajne indirektne koristi, kao što su zaštita od olujnih udara i stanište za morski život.

Pošumljavanje (sadnja novih i obnavljanje degradiranih šuma): među najpopularnijim vrstama projekata, sa prosječnom cijenom kredita od 24 dolara u 2025. godini. Ovi projekti su ključni za obnovu ekosistema, poboljšanje zdravlja tla i stvaranje radnih mjesta u ruralnim zajednicama.

Poboljšano upravljanje šumama (IFM): projekti povećavaju kapacitet skladištenja ugljika postojećih šuma kroz održive prakse sječe i očuvanja. Sa prosječnom cijenom kredita od 16 dolara, IFM je isplativ način održavanja zdravlja šuma uz generiranje kredita za ugljik.

Agrošumarstvo: integriše drveće u poljoprivredne pejzaže, poboljšavajući plodnost tla, zadržavanje vode i prinose usjeva. Ovi projekti su posebno utjecajni u regijama poput Latinske Amerike i Afrike, gdje podržavaju male poljoprivrednike te promovišu održivo korištenje zemljišta.

REDD+ (smanjenje emisija uzrokovanih krčenjem i degradacijom šuma): projekti štite postojeće šume od krčenja šuma, što čini 25% svih povlačenja ugljičnih kredita u 2025. godini. Oni su ključni za očuvanje biodiverziteta i podršku autohtonim zajednicama.

Izvor: https://www.regreener.earth/blog/the-5-best-forest-carbon-credit-types-of-2026; https://www.linkedin.com/company/greenonomics/posts/?feedView=all; Fotografija preuzeta sa: https://www.ecosystemmarketplace.com

The post Raznolikost tržišta ugljika appeared first on ESG Korisno.

Šta je izvještaj o održivosti?

Izvještaj o održivosti sastavni je dio izvještaja o poslovanju i mora biti jasno istaknut kao poseban odjeljak. 

Prema Zakonu, u izvještaju o održivosti prikazuju se i prezentuju informacije o održivosti koje utiču na razvoj, poslovne rezultate i položaj pravnog lica, a koje sadrže: 

Iako Pravilnik o izvještavanju još nije definisan, gore navedeno implicira da će izrada dvostruke matrice materijalnosti biti neophodna kako bi se ispunila prethodno navedena tačka 6, a to znači primjenu međunarodnih ESRS standarda izvještavanja.

Od kada se primjenjuje obaveza izvještavanja o održivosti?

Iako je zakon stupio na snagu 1. januara 2026. godine, odredbe o izvještavanju o održivosti primjenjuju se od poslovne godine koja počinje 1. januara 2027. godine ili kasnije. To znači da će prvi izvještaji o održivosti obuhvatiti poslovnu 2027. godinu.

Kada će biti donesen Pravilnik o izvještavanju o održivosti?

Zakon propisuje da će nadležni ministar donijeti Pravilnik o izvještavanju o održivosti u roku od 9 (devet) mjeseci od stupanja na snagu Zakona. Kako je Zakon stupio na snagu 1. januara 2026. godine, pravilnik treba biti donesen najkasnije do 1. oktobra 2026. godine.

Ko su obaveznici izvještavanja o održivosti?

Prema članu 38. Zakona to su velika pravna lica koja su subjekti od javnog interesa.  Subjekti od javnog interesa u smislu ovog zakona su:

Šta ovo znači za kompanije u praksi?

Iako je prva formalna godina izvještavanja 2027., kompanije bi u 2026. trebale:

• uspostaviti sistem prikupljanja ESG podataka,
• definisati odgovornosti,
• provesti procjenu dvostruke materijalnosti,
• uspostaviti interne kontrole.
• testirati metodologiju.

U 2027. će fokus biti na prikupljanju podataka za izvještaj. 

Novi Zakon o računovodstvu i reviziji Republike Srpske predstavlja prvi formalni korak ka sistemskom uređenju ESG izvještavanja u ovom entitetu. Time se regulatorni okvir dodatno približava evropskim praksama i standardima transparentnosti poslovanja.

The post Republika Srpska uvodi obavezno izvještavanje o održivosti appeared first on ESG Korisno.

Šta je tranzicijski plan?

Tranzicijski plan (eng. transition plan) je strategija kojom kompanija definiše kako će smanjiti svoje emisije i uskladiti poslovanje s ciljevima iz Pariškog sporazuma, EU klimatskim strategijama i budućim zakonima. On je konkretan i vremenski ograničen plan s jasno definisanim ciljevima, mjerama i pokazateljima uspjeha. U suštini, to je putokaz ka održivoj budućnosti.

Kompanije iz BiH koje ozbiljno pristupe planiranju svoje zelene tranzicije neće samo ispuniti buduće obaveze – one će stvoriti nove poslovne prilike. Tranzicijski plan je most koji vodi kompaniju od današnjih operacija prema održivom poslovanju u skladu s ESG principima.

Šta uključuje dobar tranzicijski plan?

Kvalitetan tranzicijski plan obuhvata:

1. Procjenu trenutnog stanja tj. identifikaciju glavnih izvora emisija i klimatskih rizika,
2. Postavljanje vremenski ograničenih i mjerljivih ciljeva za smanjenje emisija (npr. neto nula do 2050.),
3. Definisanje konkretnih aktivnosti  koje će dovesti do ostvarenja ciljeva (npr. prelazak na obnovljive izvore energije, unapređenje energetske efikasnosti),
4. Finansijsku i investicionu strategiju u smislu kako će se osigurati resursi za implementaciju,
5. Upravljanje, nadzor i mehanizme izvještavanja,
6. Komunikaciju i uključivanje interesnih grupa – zaposlenih, investitora, dobavljača i šire zajednice.

Allianz, globalna osiguravajuća kompanija, objavila je svoj prvi tranzicijski plan koji  pokazuje kako finansijske institucije mogu integrisati klimatske ciljeve u svoje investicione strategije. 

Zašto je tranzicijski plan važan?

Tranzicijski plan nije samo još jedan dokumenat, on je temelj za stratešku transformaciju poslovanja ka održivijem modelu. 

Benefiti izrade tranzicijskog plana za kompanije iz BiH

• Konkurentska prednost na tržištu EU
• Lakši pristup finansiranju (npr. grantovima iz EU fondova)
• Bolja reputacija kod potrošača 
• Smanjenje troškova kroz energetske i druge uštede
• Usklađenost s nadolazećim regulativama

Kako bismo pomogli kompanijama u pripremi tranzicijskog plana održivog poslovanja kreirali smo template koji besplatno možete preuzeti na linku.  

Ako želite kreirati Vaš tranzicijski plan i potrebna Vam je pomoć kontaktirajte nas na: amra.tabakovic@korisno.ba i lejla.selmanagic@korisno.ba

The post Tranzicijski plan održivog poslovanja i smjernice za izradu appeared first on ESG Korisno.

Postoje tri vrste nuklearnog otpada, klasifikovanog prema njihovoj radioaktivnosti: nisko-, srednje- i visoko-aktivni. Velika većina otpada (90% ukupne količine) sastoji se od blago kontaminiranih predmeta kao što su rukavice, mehanički dijelovi i alati koji su bili izloženi zračenju, te se taj otpad može premjestiti u specijalizirana odlagališta. Također se može skladištiti u postrojenju dok ne prestane biti radioaktivan i kasnije se može tretirati kao normalni otpad. Nasuprot tome, visoko-aktivni otpad – koji se uglavnom sastoji od korištenog nuklearnog goriva koje je označeno kao otpad iz nuklearnih reakcija – čini 3% ukupne količine otpada u svijetu, ali sadrži 95% ukupne radioaktivnosti.

Složena logistika zbrinjavanja nuklearnog otpada

Logistika premještanja i skladištenja nuklearnog otpada je složena zbog opasne prirode materijala i njegovog često difuznog porijekla na više lokacija reaktora. Konsolidacija otpada s različitih lokacija u centralno privremeno skladište ili odlagalište zahtijeva pažljivo planiranje, koordinaciju između više jurisdikcija i sveobuhvatne sigurnosne protokole.

Osiguravanje sveobuhvatnih sigurnosnih mjera na lokacijama reaktora, tokom transporta i u skladištima, je od najveće važnosti za ublažavanje rizika od širenja. Resursi potrebni za ove sigurnosne mjere predstavljaju značajan tekući trošak i obavezu koja se mora uzeti u obzir prilikom procjene ukupne održivosti ovakvog zbrinjavanja.

Društveno prihvatanje je značajan faktor koji utiče na izvodljivost strategija upravljanja nuklearnim otpadom. Percepciju javnosti o nuklearnom riziku često oblikuju historijski događaji poput Černobila i Fukušime, medijski prikaz i opća zabrinutost prema zračenju. Pokušaji postavljanja centraliziranih privremenih skladišta ili trajnih geoloških odlagališta često se suočavaju sa snažnim protivljenjem lokalnih zajednica. Izgradnja povjerenja zahtijeva transparentnost, otvorenu komunikaciju, angažman zajednice i pružanje dokazivih koristi zajednicama domaćinima. Bez rješavanja društvenih i političkih izazova koji okružuju odlaganje otpada, puni životni ciklus nuklearne energije ostaje nepotpun, što predstavlja rizik za njenu ukupnu održivost kao prihvaćenog izvora energije.

Rješenja za privremeno skladištenje i njihova ograničenja

Dok se na globalnom nivou čeka trajno rješenje za odlaganje, koje je u mnogim zemljama još uvijek udaljeno decenijama, nuklearni otpad se skladišti u raznim privremenim objektima. Suhi spremnici za skladištenje su uobičajena metoda, koja omogućava pasivno hlađenje i zadržavanje. Centralizovani privremeni objekti za skladištenje, smješteni daleko od lokacija reaktora, također su predloženi ili implementirani u nekim zemljama kako bi se smanjio broj lokacija za skladištenje.

Privremena skladišta zahtijevaju kontinuirano održavanje, praćenje i sigurnost tokom mnogo decenija, ili čak i više od jednog stoljeća. Uvijek postoji rizik da bi institucionalna kontrola nad ovim lokacijama mogla oslabiti tokom dužih perioda zbog političke nestabilnosti, ekonomskog pada ili gubitka znanja.

Nadalje, ponovni prijenos otpada iz privremenog skladišta u konačno odlagalište uključuje dodatne transportne kampanje i donosi nove rizike. Ova međufaza, iako neophodna, naglašava nedostatak konačnog, implementiranog i dugoročnog rješenja u većini nuklearnih zemalja, što predstavlja stalni rizik koji prebacuje krajnju odgovornost na buduće generacije.

Pilot projekat u Finskoj

U većini slučajeva, visoko radioaktivni materijal se prikuplja i skladišti u neaktivnim nuklearnim elektranama. Međutim, jedno od rješenja, koje se čini najboljim do sada ali koje je još uvijek u fazi testiranja, je zakopavanje nuklearnog otpada pod zemljom. Prvi i jedini uspješan primjer ove vrste do sada je plan Finske da zakopa svojih 2.300 tona visokoaktivnog otpada u podzemni rudnik tvrdih stijena.

Nakon decenija pregovora, planiranja i dugih geoloških i ekoloških razmatranja, finska vlada je odabrala ostrvo Olkiluoto na kojem živi nekoliko hiljada ljudi koji rade u nuklearnom postrojenju. Na ovom ostrvu se nalaze dva od četiri reaktora u Finskoj koji proizvode 32% ukupne električne energije u zemlji. U 2004. godini započeli su radovi na kapsuliranju otpada u bakarne kontejnere, koji su zakopani u podzemne tunele duboke 400-450 metara ispod granitne podloge ostrva. Finska je u fazi operativnog testiranja ovog izgrađenog odlagališta nuklearnog otpada.

Uprkos tome što je vlada osigurala da je njeno odlagalište „konačno“ (a koje je koštalo približno 2,6 milijardi eura), ostaju sumnje da ovo može biti dugoročno rješenje. Budući da ništa ovakvo nikada prije nije izgrađeno u ljudskoj historiji, finski projekat ne dolazi bez ogromnih tehničkih neizvjesnosti i nepredvidivih faktora koji bi mogli ugroziti postrojenje za koje vlasti očekuju da će skladištiti nuklearni otpad najmanje 100.000 godina.

Još uvijek nema pouzdanog rješenja

Neosporno je da je posljednjih godina postignut značajan napredak u sigurnom i efikasnom upravljanju toksičnim materijalima. Međutim, nijedna zemlja na svijetu još nije pronašla pouzdano trajno rješenje za skladištenje nuklearnog otpada. Iako bi finsko skladište moglo biti prvo uspješno dugoročno skladište na svijetu, i dalje postoje sumnje njegovog vijeka trajanja te potencijalno destruktivne posljedice s kojima se može suočiti lokalna zajednica i okoliš ukoliko nešto pođe po zlu. Umjesto oslanjanja na potencijalno destruktivan izvor energije poput nuklearne energije, sve zemlje bi trebale uložiti više napora u prelazak na obnovljive izvore energije.

The post Nuklearni otpad – postoji li pouzdano rješenje? appeared first on ESG Korisno.

Šta sve ulazi u karbonski otisak jednog događaja?

Karbonski otisak događaja obuhvata sve emisije CO₂e koje nastanu zbog:

• korištenja prostora i električne energije (rasvjeta, grijanje/ hlađenje, tehnička oprema),
• transporta učesnika (posebno ako se koriste privatna vozila ili se putuje avionom),
• proizvodnje i transporta hrane poslužene na događaju,
• korištenja plastike i jednokratnog pribora,
• količine otpada koja nastane tokom događaja,
• izbora opreme koja troši više ili manje energije,
• dekoracije i promotivnih materijala koji se često koriste samo jednom.

Ako želimo biti vjerodostojni u promociji ESG principa i odgovornog poslovanja, onda je važno da i događaji koje kompanije organizuju budu usklađeni s tim vrijednostima.

Kako smanjiti emisije i organizovati održiv događaj?

1. Odabir lokacije s ESG standardima

Birajte prostore koji koriste obnovljive izvore energije. Idealno one sa solarnim panelima ili implementiranim mjerama energetske efikasnosti. Provjerite ima li lokacija politiku upravljanja otpadom i mogućnost recikliranja. Također, birajte lokacije do kojih se može doći pješke ili organizujte prevoz ako se radi o udaljenijim mjestima. Razmotrite i opciju noćenja kako bi se izbjegla vožnja nakon zabave. Na ovaj način pokazujete brigu o ljudima i odgovoran odnos prema zajednici.

2. Hrana: manje otpada, više odgovornosti

• Planirajte količine hrane pažljivo.
• Angažujte catering koji koristi lokalne proizvode.
• Višak hrane donirajte.

3. Oprema sa manjom potrošnjom energije

• Birajte LED rasvjetu i tehničku opremu A+ energetske klase.
• Provjerite da li je moguće smanjiti broj uređaja ili trajanje njihove upotrebe.

4. Bez plastike i jednokratnog materijala

Jednokratna plastika značajno povećava otpad. Koristite:

• staklene čaše,
• biorazgradivi pribor,
• punjače za vodu umjesto plastičnih flaša.

Zašto je važno izračunati emisije?

Mjerenje je jedini način da shvatimo stvarni uticaj i da se unaprijedimo. Kada organizacija mjeri karbonski otisak svojih događaja, ona:

• dobija realan uvid koliko zagađenja nastaje,
• može planirati smanjenje emisija naredni put,
• transparentno pokazuje da živi svoje vrijednosti a ne samo govori o njima.

Nema puno smisla da pričamo o održivosti, a da pritom događaji koje organizujemo nisu usklađeni s osnovnim ESG principima. Upravo event management je često “ispit zrelosti” koji pokazuje koliko organizacija brine o svom uticaju na okoliš.

The post Karbonski otisak događaja appeared first on ESG Korisno.

Ako ste proizvođač iz Bosne i Hercegovine koji izvozi u EU, prvi i najvažniji korak je da provjerite da li vaš proizvod podliježe CBAM-u. U nastavku donosimo pregled koraka kako to možete uraditi.

1. Provjerite kojem sektoru pripada vaša kompanija i CN kod proizvoda

U prvoj fazi CBAM-om su obuhvaćeni sektori proizvodnje i prerade: željeza i čelika, aluminija, vještačkih đubriva, električne energija, vodonika i cementa.

Svaki proizvod ima svoj CN kod (carinsku tarifnu oznaku) pod kojom se prijavljuje pri uvozu u EU.
Prvi korak je da utvrdite CN kod svog proizvoda i vaših prokusora te provjerite da li se nalaze na listi proizvoda obuhvaćenih CBAM-om. Prilikom provjere da li je vaš proizvod obuhvaćen CBAM-om, uzima se u obzir 8-cifrena tarifna oznaka (CN kod) jer upravo se na tom nivou detalja identifikuje obuhvaćenost mehanizmom.

Provjeru možete uraditi  na tri načina:

• putem Excel podloge za CBAM izvještavanje, na čijem pomoćnom listu se nalaze svi CN kodovi CBAM proizvoda,
• putem CBAM Self-Assessment Tool (alat za samoprocjenu), dostupnog na zvaničnoj stranici Evropske komisije, ili
• putem TARIC sistema Evropske komisije: TARIC Consultation 

Preporuka je da koristite TARIC sistem.  

Ovi alati vam omogućavaju da unesete CN kod, zemlju porijekla i vrijednost pošiljke i odmah dobijete odgovor da li proizvod spada pod CBAM mehanizam.

2. Provjerite CN kod sa svojim partnerom u EU

Bitno je znati da uvoznik u EU može koristiti drugačiji CN kod od onog koji koristite u BiH. Za CBAM je mjerodavan CN kod pod kojim EU uvoznik prijavljuje proizvod na carini. Zato je neophodno uskladiti ovaj podatak s vašim partnerom u EU – samo taj kod određuje da li je roba obuhvaćena CBAM-om.

3. Provjerite izuzeće od 50 tona

CBAM ne obuhvata sve uvoznike. Prema pravilima iz Omnibus uredbe definisano je izuzeće od obaveza u okviru CBAM-a primjenjivih na uvoznike koji ne premašuju jedinstveni prag temeljen na masi od 50 tona uvezene robe godišnje. Ako vaš EU partner spada u ovu kategoriju, onda ni vi ne morate izrađivati CBAM izvještaj za taj proizvod.

4. CBAM Excel template

Evropska komisija je objavila CBAM Communication Template for Installations – Excel alat za izradu izvještaja.  

Template nije obavezan, ali se najčešće koristi kao sredstvo komunikacije između vas i vašeg partnera u EU. Alat nudi sigurnost u smislu dostavljanja svih potrebnih informacija deklarantu, kao i automatski proračun određenih veličina i validaciju u smislu da li ste popunili sve potrebne info. Posebno vodite računa da koristite najnoviju ažuriranu verziju template-a koju možete naći na zvaničnoj stranici Evropske komisije. Template se redovno ažurira u skladu sa promjenama u mehanizmu. Trenutno važeća zadnja verzija template je Version 2.1.1 – 13.12.2024. 

Kada govorimo o verifikaciji izvještaja nakon prelaznog perioda koji važi do kraja 2025. godine, svi CBAM izvještaji morat će proći verifikaciju od strane akreditovanih verifikatora. Oni će provjeravati metodologiju izračuna, procesne dijagrame, emisije po CN kodovima i potrošnju energije. Posebna pažnja će biti posvećena izračunu potrošnje električne energije i korištenju ponderisanih emisijskih faktora ako kombinujete energiju iz mreže i obnovljive izvore. 

CBAM mijenja način poslovanja za sve izvoznike iz BiH koji posluju sa EU tržištem. Da biste bili sigurni da li vaš proizvod podliježe CBAM-u :

1. Provjerite CN kod svog proizvoda,
2. Provjerite sa uvoznikom u EU koji CN kod koristi,
3. Utvrdite da li je on ispod praga od 50 tona,
4. Redovno pratite stranicu  European Commission – CBAM na kojoj se objavljuju sve nove informacije 

CBAM stupa na snagu u potpunosti od 1. januara 2026. godine. Nespremnost vlada Zapadnog Balkana povećava rizik katastrofalne i nepravedne energetske tranzicije, navodi se u novom izvještaju koji je objavila CEE Bankwatch Network.

Praktični vodič za izradu CBAM izvještaja možete preuzeti na linku. 

The post Kako provjeriti da li vaš proizvod podliježe CBAM-u? appeared first on ESG Korisno.