Ispunjenje SDG ciljeva na globalnom nivou

Prema Izvještaju o ciljevima održivog razvoja koji je objavljen u 2025. godini, u posljednjih 10 godina zabilježen je napredak u sljedećim oblastima:

• danas je više od polovine svjetske populacije pokriveno nekim oblikom socijalne zaštite odnosno 10% više nego prije deset godina,
• žene sada drže 27% parlamentarnih mjesta širom svijeta, u odnosu na 22% 2015. godine,
• napori u prevenciji malarije spasili su 12,7 miliona života,
• preko 110 miliona djece više se školuje, a jaz između spolova u obrazovanju nastavlja se smanjivati ​​sa većim brojem djevojčica koje završavaju školu,
• pristup električnoj energiji ima  92% svjetske populacije, 
• lokalni napori za očuvanje prirode pomogli su udvostručiti zaštitu vitalnih ekosistema.

Međutim, napredak se ne kreće dovoljno brzo. Samo 35% ciljeva održivog razvoja je na dobrom putu ili ostvaruje skroman napredak. Gotovo polovina napreduje presporo, a 18% zapravo nazaduje.

Preko 800 miliona ljudi i dalje živi u ekstremnom siromaštvu i gladi. Svaka 11. osoba i dalje se suočava s glađu. Milijarde žive bez čiste vode za piće i osnovnih sanitarnih uslova. Klimatski rekordi se ruše, a 2024. je najtoplija godina u historiji. Nivoi CO₂ su najviši u historiji čovječanstva. Preko 120 miliona ljudi je raseljeno – više od dvostruko više nego 2015. godine. Troškovi servisiranja duga za zemlje s niskim i srednjim prihodima dostigli su 1,4 milijarde dolara, iscrpljujući resurse iz ključnog razvoja.

Tranzicija prema državnim sistemima koji doprinose ispunjenju SDG ciljeva zahtijeva od vlada da povećaju domaća ulaganja u svoje sisteme podataka i statistike. Međutim, mnoge zemlje, posebno one sa niskim i nižim srednjim prihodima, suočavaju se sa značajnim fiskalnim ograničenjima, što ograničava njihovu sposobnost da dodijele adekvatne domaće resurse.

Ispunjenje ciljeva u Bosni i Hrecegovini

U septembru 2015. godine BiH se obavezala se da će provesti Agendu za održivi razvoj (Agenda 2030.), koja se sastoji od 17 ciljeva održivog razvoja i 169 podciljeva.  Drugi dobrovoljni izvještaj BiH 2023 pruža pregled strateškog i institucionalnog okvira za implementaciju Agende 2030. u BiH, kao i pregled napretka u ostvarivanju ciljeva i podciljeva. 

Imajući u vidu da je sektor energije u BiH visoko ovisan o uglju koji proizvodi više od 60% električne energije u zemlji, primarni izazov je proces zelene tranzicije. Upotreba fosilnih goriva doprinosi emisijama stakleničkih gasova, pogoršavajući učinke klimatskih promjena. Međutim, BiH ima značajan potencijal obnovljivih izvora energije, uključujući solarnu, vjetro i hidroenergiju. Investiranje u ove izvore energije bi smanjilo emisije i poboljšalo kvalitet zraka, kreirajući radna mjesta u sektoru obnovljive energije.

Digitalizacija je još jedan od prepoznatih akceleratora održivog razvoja u BiH, posebno u kombinaciji s jačanjem istraživačkih potencijala. Ulaganje u digitalnu infrastrukturu i istraživanje i razvoj bi pomoglo stvaranju radnih mjesta u tehnološkom sektoru, kreiranju konkurentnije ekonomije i smanjenju potrošnje energije. 

Javna sredstva su najvažniji izvor finansiranja održivog razvoja, ali postoji prostor za bolje fokusiranje na sfere koje kreiraju održive pozitivne promjene. I u našoj zemlji, kao i u ostatku svijeta, javna sredstva su nedostatna za implementiranje Agende, tako da se radi na uspostavi modela za uvođenje inovativnih načina finansiranja i na jačanju razvojnih partnerstava. 

Reforma zdravstvenog sektora, s unapređenjem kvaliteta usluga te fizičkog i ekonomskog pristupa zdravstvenoj zaštiti, te reforma sistema obrazovanja i socijalne zaštite ostaju među prioritetima svih nivoa vlasti u BiH.

Put pred čovječanstvom je još uvijek dug

Dostupnost podataka o ciljevima održivog razvoja pokazuje ohrabrujući ukupni napredak između 2019. i 2025. godine, ali uz stalne nedostatke u ključnim oblastima. Cilj 3 (Dobro zdravlje i blagostanje), Cilj 6 (Čista voda i sanitacija), Cilj 7 (Pristupačna i čista energija) i Cilj 17 (Partnerstva za ciljeve) pokazuju značajna poboljšanja, pri čemu Cilj 7 postiže najveću pokrivenost podacima o trendovima od preko 80 posto. Međutim, Cilj 5 (Rodna ravnopravnost), Cilj 11 (Održivi gradovi i zajednice), Cilj 13 (Klimatske akcije) i Cilj 16 (Mir, pravda i jake institucije) i dalje značajno zaostaju, ispod 30%.

The post Ispunjenje SDG ciljeva: BiH i svijet  appeared first on ESG Korisno.

Šta je dogovoreno i potpisano do sada?

• U septembru 2015. godine, BiH je, zajedno sa 192 države članice Ujedinjenih nacija, usvojila Agendu 2030. Jedan od koraka implementacije Agende je bilo usvajanje Okvira saradnje BiH i Ujedinjenih nacija 2021–2025. Ovaj okvir usvojen je od strane Vijeća ministara BiH i potvrđen od Predsjedništva BiH. Definiše četiri prioriteta:
  • održivi, otporni i inkluzivni rast/ kvalitetno, dostupno i inkluzivno obrazovanje/ zdravstvo i socijalna zaštita/ uprava i vladavina prava sa ljudima u fokusu/ angažovanje građana i zajednice za društvenu koheziju koja zahtjeva strateški pristup i angažovanje više aktera.
• Usvajanjem Zelene agende za Zapadni Balkan 2020. godine, BiH se potpisivanjem Sofijske deklaracije obavezala na sprovođenje mjera usmjerenih ka postizanju klimatske neutralnosti do 2050. godine. Zelena agenda promoviše prelazak na održivu ekonomiju kroz pet ključnih oblasti:
  • dekarbonizacija (klimatske promjene, energetika i transport)/ cirkularna ekonomija (efikasnije korištenje resursa)/ smanjenje zagađenja zraka, vode i tla/ razvoj održivih ruralnih područja/ očuvanje biodiverziteta kroz zaštitu i obnovu ekosistema.
• Kreiran je i usvojen Okvir za realizaciju Ciljeva održivog razvoja u BiH koji služi kao vodič za strateško planiranje na svim nivoima vlasti u BiH, s ciljem postizanja održivog razvoja do 2030. godine. 
• BiH je aktivno uključena u globalne napore za zaštitu ozonskog omotača kroz implementaciju Montrealskog protokola. Ozonska jedinica, koja je smještena u Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, radi na koordinaciji i implementaciji aktivnosti koje su usmjerene na ispunjavanje međunarodnih obaveza u ovoj oblasti. 

Navedeni sporazumi i inicijative oslikavaju put kojim će se BiH “kretati” prilikom usvajanja vlastite taksonomije. Trenutni fokus kada govorimo o kriterijima i klasifikaciji održivih aktivnosti jeste usvajanje EU mjera i principa. 

Evropski Zeleni dogovor

Kako bi pokušala odgovoriti na sve prisutnije izazove, Evropska unija je donijela Evropski zeleni dogovor (European Green Deal) u decembru 2019. godine koji predstavlja sveobuhvatnu strategiju za transformaciju evropske ekonomije ka održivom modelu koji štiti okoliš, povećava energetsku efikasnost i smanjuje negativne posljedice klimatskih promjena. Glavni cilj Evropskog zelenog dogovora je postizanje klimatske neutralnosti do 2050. godine. Klimatska neutralnost znači da će Evropska unija postići neto nulte emisije stakleničkih gasova, odnosno da će se količina emitovanih gasova sa efektom staklene bašte izjednačiti s količinom koja se apsorbuje kroz prirodne ponore ugljika, poput šuma i tla. Cilj je temeljen na naučnim dokazima koji upozoravaju da je globalno zagrijavanje iznad 1,5°C u odnosu na predindustrijski period izuzetno opasno za prirodu i čovječanstvo. 

Izvor: https://www.efsa.unsa.ba/ef/docs/taksonomija.pdf

The post BiH aktivnosti na putu ka održivosti appeared first on ESG Korisno.