EmpCo ima za cilj osnažiti potrošače zabranom obmanjujućih tvrdnji o okolišu i održivosti te promovisanjem informiranih odluka o kupovini. Kompanije mogu davati “zelena” obećanja samo ako su jasna, razumljiva i provjerljiva.

Osnaživanje potrošača i zaustavljanje greenwashinga

EmpCo je dio EU Zelenog plana i odgovara na tržište preplavljeno nejasnim i teško provjerljivim tvrdnjama o održivosti. Nove obaveze transparentnosti i informisanja imaju za cilj izgradnju povjerenja, a prakse koje ometaju održivu potrošnju trebaju se zaustaviti. Potrošači trebaju biti osnaženi da donose održivije odluke o kupovini i zaštićeni od obmanjujućeg ekološkog oglašavanja.

U slučaju nepoštivanja, EmpCo propisuje maksimalne kazne do 4% prometa kompanije u dotičnoj državi članici, ili minimum 2 miliona eura ukoliko nije moguće utvrditi promet kompanije. Osim toga, skandali s greenwashingom mogu negativno utjecati na vrijednost kompanije narušavanjem povjerenja potrošača i uzrokujući uništenje vrijednosti dionica na berzi.

Jedan od najpoznatijih primjera greenwashing-a je slučaj Dieselgate. Između 2008. i 2015. godine, Volkswagen je pokrenuo masovnu globalnu marketinšku kampanju promovišući svoje dizelske motore pod oznakom “Clean Diesel”. Reklamirali su svoja vozila kao ekološki prihvatljivu alternativu koja nudi odlične performanse uz nisku potrošnju i minimalne emisije štetnih gasova.

U pozadini, umjesto razvoja tehnologije koja bi smanjila zagađenje, VW je u oko 11 miliona vozila širom svijeta ugradio ilegalni softver. U realnim uslovima vožnje, vozila su emitovala i do 40 puta više dušikovog oksida (NOx) od zakonski dopuštenih granica.

Kada je Američka agencija za zaštitu okoliša (EPA) 2015. godine razotkrila prevaru, procijenjena šteta po reputaciju brenda bila je ogromna. Volkswagen je platio preko 30 milijardi dolara u kaznama, odštetama i povratu vozila. Uništen je status kompanije koja se godinama pozicionirala kao pionir održivosti i odgovornog poslovanja.

Ključne oblasti

EU želi učiniti stvarni ekološki napredak vidljivim i dosljedno kažnjavati korporativni greenwashing, kao i social washing. Dugoročno gledano, to znači pravednije konkurentske uslove i veći kredibilitet u komunikaciji o održivosti.

The post ESG i Greenwashing: nova pravila komunikacije appeared first on ESG Korisno.

Digitalni pasoš proizvoda uspostavljen je Uredbom o ekodizajnu održivih proizvoda (EU) 2024/1781. Riječ je o digitalnom skupu informacija o proizvodu, osmišljenom radi povećanja transparentnosti lanaca snabdijevanja, omogućavanja informisanijeg izbora potrošača i lakšeg ispunjavanja regulatornih zahtjeva na jedinstvenom tržištu.

Iako se podaci o proizvodima čuvaju decentralizirano, privredni subjekti dužni su svaki digitalni pasoš proizvoda registrovati u Registru. Registar pruža sigurnu infrastrukturu potrebnu za registraciju jedinstvenih identifikatora proizvoda i povezanih metapodataka.

Ova prekretnica uslijedila je nakon usvajanja provedbene uredbe kojom su utvrđena praktična pravila funkcionisanja Registra, čime je puštena u rad jedna od ključnih komponenti sistema digitalnog pasoša proizvoda.

Registar će obuhvatati proizvode na koje se primjenjuje Uredba o ekodizajnu održivih proizvoda, uključujući:

• tekstil; 
• čelik i aluminij; 
• gume; 
• namještaj; 
• proizvode informacionih i komunikacionih tehnologija; 
• proizvode povezane s energijom. 

Također će obuhvatati grupe proizvoda uređene drugim propisima Evropske unije koji zahtijevaju registraciju digitalnog pasoša proizvoda, uključujući određene velike baterije, građevinske proizvode, igračke, deterdžente i površinski aktivne tvari namijenjene krajnjim korisnicima.

Jasna pravila za primjenu

Provedbenom uredbom utvrđuju se:

• jasna pravila upravljanja pristupom i provjere korisnika; 
• zahtjevi za registraciju i čuvanje potrebnih podataka; 
• tehnička arhitektura Registra. 

Registracija je moguća putem sigurnog korisničkog interfejsa ili aplikacijskog programskog interfejsa (API-ja). Time se privrednim subjektima omogućava da postupak registracije, kada je to primjereno, integrišu u postojeće digitalne sisteme. Privredni subjekti mogu zatražiti i dokaz o registraciji u obliku sigurnog elektronskog dokumenta. Dokument se može koristiti za dokazivanje usklađenosti pred trećim stranama, posebno u poslovnim transakcijama između kompanija (B2B).

Provedbenom uredbom dodatno su pojašnjene odgovornosti Evropske komisije i država članica EU, što doprinosi pravnoj sigurnosti, predvidljivosti i povjerenju.

Osmišljen za jednostavno korištenje, interoperabilnost i povjerenje

Uvažavajući povratne informacije država članica EU i zainteresovanih strana, Registar je osmišljen s posebnim naglaskom na jednostavnost korištenja, interoperabilnost i povjerenje.

Kompanijama će biti dostupan besplatan semantički repozitorij koji će, putem dokumentovanih API-ja, pružati mašinski čitljive modele podataka, definicije i terminologiju za različite grupe proizvoda. Time će se podržati interoperabilnost, olakšati upravljanje podacima i smanjiti administrativno opterećenje tokom uvođenja digitalnog pasoša proizvoda u različitim sektorima.

Registar obuhvata i okvir za provjeru te sistem evidencije aktivnosti, kojima se unapređuju sigurnost, odgovornost i pouzdano upravljanje pristupom.

Digitalni pasoš proizvoda predstavlja važan instrument za razvoj cirkularne ekonomije, transparentnijeg jedinstvenog tržišta i donošenje informisanijih odluka potrošača. Uspostavljanjem operativnih osnova Registra, Komisija privrednim subjektima olakšava registraciju informacija o proizvodima, dokazivanje usklađenosti te razmjenu pouzdanih i interoperabilnih podataka na jedinstvenom tržištu.

Objavljeno šest standarda za DPP

Uporedo s uspostavljanjem Registra, a radi lakše izrade digitalnih pasoša proizvoda, u bliskoj saradnji s organizacijama CEN i CENELEC razvijeno je osam harmoniziranih standarda koji predstavljaju osnovu interoperabilnosti DPP sistema.

Šest standarda već je dostupno i objavljeno putem nacionalnih organizacija za standardizaciju. Oni obuhvataju:

• jedinstvene identifikatore; 
• interoperabilnost; 
• nosače podataka; 
• API-je; 
• protokole za razmjenu podataka; 
• čuvanje podataka. 

Evropska komisija već je objavila upućivanja na harmonizirane dijelove ovih standarda.

Dostupni resursi za podršku primjeni direktive

Komisija će nastaviti podržavati primjenu sistema i raditi na tome da Registar bude pristupačan, siguran i djelotvoran za sve korisnike. Trenutna faza testiranja treba omogućiti neometano uvođenje sistema prije prvog roka za primjenu, koji je utvrđen za 18. februar 2027. godine i odnosi se na određene vrste velikih baterija.

Privrednim subjektima sada su dostupni:

• okruženje za testiranje; 
• tehnička dokumentacija; 
• smjernice za implementaciju; 
• webinari; 
• najnovije informacije putem nove internetske stranice DPP-a. 

Dostupan je i poseban centar za podršku koji će kompanijama pomagati tokom postupka registracije.

Izvorni dokument Evropske komisije

The post Registar digitalnih pasoša proizvoda  appeared first on ESG Korisno.

Delegiranim aktom ažurira se i pojednostavljuje lista proizvoda obuhvaćenih Uredbom, dok se Provedbenim aktom uređuje način funkcionisanja Informacionog sistema za podnošenje izjava o dužnoj pažnji i pojednostavljenih izjava.

Mjere se temelje na izmjenama zakonodavstva usaglašenim u decembru 2025. godine i dio su paketa pojednostavljenja predstavljenog u maju 2026. godine. Zajedno pružaju veću pravnu sigurnost privrednim subjektima, državama članicama i partnerskim zemljama uoči početka primjene Uredbe.

„Ovim paketom osiguravamo jasnoću i predvidivost koje su privrednim subjektima, državama članicama i našim međunarodnim partnerima potrebne kako bi se pripremili za početak primjene Uredbe EU o krčenju šuma krajem 2026. godine. Nakon dogovora koji su postigli suzakonodavci, završili smo postupak preispitivanja u svrhu pojednostavljenja i uspostavili potrebne mjere kako bismo osigurali nesmetanu i djelotvornu provedbu Uredbe“, izjavila je Jessika Roswall, evropska komesarka za okoliš, otpornost voda i konkurentnu cirkularnu ekonomiju.

Ciljane izmjene obuhvata proizvoda

Delegiranim aktom ažurira se Aneks i EUDR-a, nakon konsultacija sa zainteresovanim stranama i razmatranja komentara javnosti. Iz obuhvata Uredbe isključuju se:

• goveđa koža i kožni proizvodi; 
• protektirane (obnovljene) gume; 
• soja namijenjena sjetvi; 
• proizvodi od vulkanizirane gume; 
• transportne i pogonske trake, te 
• sjedišta za avione i motorna vozila. 

Istovremeno se u obuhvat Uredbe uključuju:

• instant kafa; 
• određeni derivati palminog ulja i 
• zamrznuti goveđi jezici. 

Kako bi se privrednim subjektima ostavilo dovoljno vremena za pripremu, novi proizvodi dodani u obuhvat Uredbe podlijegat će njenim odredbama od 30. decembra 2027. godine.

Ažuriranjem obuhvata proizvoda ne mijenja se lista osnovnih roba obuhvaćenih Uredbom, već se izmjene odnose na proizvode dobijene od tih roba.

Delegiranim aktom također se pojašnjava da uzorci i proizvodi koji se koriste za analize, preglede i ispitivanja nisu obuhvaćeni Uredbom. Uvode se i ciljana izuzeća za određene kategorije proizvoda, uključujući:

• otpad; 
• korištene i polovne proizvode; 
• ambalažni materijal;
• proizvode koji se koriste u proizvodnji lijekova. 

Delegirani akt sada će biti dostavljen Evropskom parlamentu i Vijeću Evropske unije na razmatranje prije njegovog stupanja na snagu.

Provedbeni akt o Informacionom sistemu

Komisija je također usvojila Provedbeni akt kojim se utvrđuju tehnička pravila za funkcionisanje Informacionog sistema EUDR-a. Ažurirani sistem uvodi operativna pojednostavljenja koja su zatražile države članice i predstavnici privrede. Ona uključuju:

• pojednostavljene izjave za mikro i male primarne operatore; i 
• ažurirane tehničke specifikacije za automatizovane interfejse za programiranje aplikacija (API-je). 

Dodatne funkcionalnosti bit će uvedene kasnije tokom ljeta. 

Nakon potrebnih tehničkih ažuriranja, Informacioni sistem ponovo je počeo s radom krajem juna. Komisija će nastaviti unaprjeđivati sistem, redovno ažurirati njegovu dokumentaciju i od kraja jula organizovati obuke za kompanije.

Paket pojednostavljenja

Usvojenim mjerama  završen je paket pojednostavljenja koji je Komisija predstavila u maju 2026. godine. Paket je uključivao i ažurirane Smjernice te dokument s često postavljanim pitanjima i odgovorima.

Smjernice, koje su ranije bile dostupne samo na engleskom jeziku, sada su formalno usvojene na svim službenim jezicima Evropske unije.

Zajedno s izmjenama zakonodavstva usaglašenim u decembru prošle godine, ove mjere pružaju veću pravnu sigurnost i predvidivost privrednim subjektima i nadležnim organima, istovremeno omogućavajući djelotvornu primjenu Uredbe.

Uredba će se primjenjivati:

• od 30. decembra 2026. godine na velike i srednje operatore, kao i na mikro i male operatore koji su već obuhvaćeni Uredbom EU o drvetu; 
• od 30. juna 2027. godine na ostale mikro i male operatore. 

Kontekst

Cilj Uredbe EU o krčenju šuma jeste osigurati da proizvodi koji se stavljaju na tržište Evropske unije ili se iz nje izvoze ne doprinose krčenju ili degradaciji šuma.

Uredba obuhvata sedam osnovnih roba povezanih s krčenjem šuma: goveda, kakao, kafu, palmino ulje, kaučuk, soju i drvo kao i niz proizvoda dobijenih od navedenih roba.

Operatori koji ove proizvode stavljaju na tržište Evropske unije ili ih izvoze moraju dokazati da proizvodi ne potiču s površina na kojima je došlo do krčenja šuma te da su proizvedeni u skladu s relevantnim propisima zemlje proizvodnje.

Čak i prije početka primjene, Uredba je već podstakla pozitivne promjene u javnom i privatnom sektoru, povećala transparentnost lanaca snabdijevanja i otvorila nove tržišne prilike za proizvode koji nisu povezani s krčenjem šuma.

Izvor: Evropska komisija – Commission updates product scope and digital tools to support implementation of EU Deforestation Regulation

The post Izmjena Uredbe EU o krčenju šuma appeared first on ESG Korisno.

HITStart je inkluzivno privredno društvo osnovano 2024. godine, čiji poslovni model počiva na ideji da tekstil nije otpad, već sirovina kojoj se može dati nova vrijednost. Kompanija stvara prilagođena i dostojanstvena radna mjesta za osobe s invaliditetom, koje se i dalje suočavaju s brojnim preprekama prilikom uključivanja na tržište rada.

Na ovaj način HITStart objedinjuje okolišnu i društvenu dimenziju ESG-a, pokazujući da odgovorno poslovanje ne mora biti odvojeno od tržišne konkurentnosti.

Drugi život tekstila

Poslovanje HITStarta obuhvata nabavku, sortiranje, ponovnu upotrebu i preradu korištenog tekstila. Materijal koji bi u suprotnom mogao završiti na deponiji prolazi kroz organizovan proces selekcije, čišćenja, ručne dorade i mehaničke prerade.

Od prikupljenog tekstila nastaju reciklirana punjenja za industriju,  industrijske krpe za čišćenje, te različiti upcycling proizvodi. Stari odjevni predmeti tako se pretvaraju u torbe, cekere, turbane, jastuke i druge unikatne, ručno izrađene proizvode dok se odjeći u dobrom stanju daje “druga prlika” ( second hand odjeća).

Ovakav pristup produžava životni vijek materijala, smanjuje količinu otpada i potrebu za korištenjem novih sirovina. Istovremeno se razvija lokalni lanac vrijednosti u kojem se otpad ponovo uključuje u proizvodni proces i pretvara u tržišno upotrebljiv proizvod.

Umjesto linearnog modela „proizvedi, upotrijebi i odbaci“, HITStart primjenjuje model u kojem se postojeći resursi nastoje što duže zadržati u upotrebi. Riječ je o praktičnom primjeru cirkularne ekonomije, posebno značajnom u sektoru tekstila koji ima izražen uticaj na potrošnju resursa i stvaranje otpada.

Inkluzija nije dodatak poslovanju

Društveni uticaj HITStarta jednako je važan kao i njegova okolišna misija. Kompanija aktivno zapošljava osobe s invaliditetom i prilagođava radna mjesta njihovim potrebama i sposobnostima.

Prema podacima koje je objavio Institut za razvoj mladih KULT, oko 87 posto zaposlenih u HITStartu čine osobe s invaliditetom, dok su približno 80 posto zaposlenih žene.

Ovi podaci pokazuju da inkluzija u HITStartu nije povremena aktivnost niti dio promotivne kampanje, već temelj poslovnog modela. Cilj nije pružanje jednokratne pomoći, nego stvaranje uslova za profesionalni razvoj, finansijsku samostalnost, sigurnost i osjećaj pripadnosti.

Takav pristup mijenja i način na koji se posmatra zapošljavanje osoba s invaliditetom. Fokus je na znajnju, vještinama, radnoj etici i doprinosu koji poslovanju mogu dati osobe sa invaliditetom kada im se osiguraju odgovarajući uslovi za rad.

Domaći primjer poslovanja sa svrhom

HITStart pokazuje da se odgovor na više društvenih izazova može razvijati kroz jedinstven poslovni model. Tekstilni otpad postaje sirovina, osobe koje se često susreću sa zatvorenim vratima tržišta rada dobijaju priliku za dostojanstveno zaposlenje, a lokalna zajednica zadržava ekonomsku i društvenu vrijednost nastalu kroz proizvodnju.

HITStart predstavlja vrijedan domaći ESG primjer. Njegova vrijednost nije samo u proizvodima koji nastaju preradom tekstila, već u načinu na koji poslovanje paralelno stvara okolišnu, ekonomsku i društvenu korist.

The post HITStart: Inkluzija i održivost  appeared first on ESG Korisno.

Kada se nova, upotrebljiva roba odbaci, gube se sirovine, voda, energija i rad uloženi u njihovu proizvodnju, dok njihovo odlaganje uzrokuje emisije stakleničkih plinova. Podsticanjem ponovne upotrebe te poslovnih praksi koje efikasnije koriste resurse, nova pravila podržavaju prelazak na cirkularnu i konkurentniju ekonomiju.

Šta nova pravila znače za kompanije?

Prema novim pravilima, preduzeća moraju dati prioritet održavanju proizvoda u upotrebi prodajom (uključujući popuste ili alternativna tržišta), doniranjem dobrotvornim organizacijama ili socijalnim preduzećima ili pripremom za ponovnu upotrebu (popravak, obnova ili ponovna proizvodnja).

Uništavanje će biti dozvoljeno samo pod određenim okolnostima i mora se provoditi u skladu s hijerarhijom tretmana otpada, dajući prioritet recikliranju.

Kada se zabrana ne primjenjuje?

Kompanije mogu uništiti neprodanu odjeću i obuću samo u ograničenim slučajevima, kao što je slučaj kada su artikli nesigurni ili oštećeni, krše prava intelektualnog vlasništva, ili ih odbiju dobrotvorne organizacije ili programi donacija. Da bi se spriječila zloupotreba, preduzeća koja se oslanjaju na ova izuzeća moraju dostaviti dokaz (npr. dokumente ili rezultate ispitivanja) i objaviti godišnje izvještaje o onome što su odbacila.

Kako će se pravila provoditi?

Nacionalne vlasti će provjeravati usklađenost i mogu izreći kazne za prekršaje. Kompanije moraju čuvati evidenciju pet godina u svrhu obavljanja inspekcija. Da bi se smanjila papirologija, preduzeća će koristiti postojeće carinske i logističke propise prilikom izvještavanja. Mala i mikro preduzeća su izuzeta od ovih zahtjeva.

Pozadina

Uredba o ekodizajnu za održive proizvode (ESPR), koja je stupila na snagu 2024. godine, postavlja pravila na nivou cijele EU kako bi proizvodi bili izdržljiviji te kako bi se mogli lakše reciklirati.

Zabrana uništavanja neprodatog tekstila jedna je od prvih konkretnih mjera u okviru ESPR-a. Tekstil je prva grupa proizvoda koja je predmet ove zabrane zbog negativnih uticaja na okoliš trenutnih poslovnih modela, koji često dovode do uništavanja neprodane robe.

Prema podacima Evropske agencije za zaštitu okoliša, procjenjuje se da se 4-9% svih tekstilnih proizvoda stavljenih na tržište u Evropi uništava prije upotrebe, što iznosi između 264.000 i 594.000 tona tekstila uništenog svake godine. Komisija je razvila pravila nakon sveobuhvatnih konsultacija s preduzećima, nevladinim organizacijama i stručnjacima kako bi se osiguralo da ona funkcionišu u praksi bez stvaranja nepotrebne birokratije.

Izvor: https://environment.ec.europa.eu/news/ban-destruction-unsold-clothes-and-shoes-enters-application-2026-07-17_en

The post Kompanijama zabranjeno uništavanje neprodane odjeće appeared first on ESG Korisno.

Reciklira se tek oko pet posto otpada

Podaci pokazuju da se u FBiH trenutno odvaja i reciklira tek oko pet posto komunalnog otpada. Na području Federacije postoji približno 40 lokalnih nesanitarnih i više od 1.600 divljih deponija, dok se većina regionalnih deponija suočava s operativnim i okolišnim problemima.

Plan predviđa:

• sanaciju i zatvaranje nesanitarnih deponija,
• razvoj odvojenog prikupljanja otpada,
• izgradnju reciklažnih dvorišta i kompostana,
• unapređenje infrastrukture za obradu otpada,
• uređenje sistema za posebne kategorije otpada.

Za realizaciju ovih aktivnosti procijenjena su ulaganja od oko 1,7 milijardi KM. Finansiranje je predviđeno iz budžeta različitih nivoa vlasti, Fonda za zaštitu okoliša FBiH, fondova Evropske unije, međunarodnih kredita i grantova te ulaganja privatnog sektora.

Šta Plan znači za privredu?

Za kompanije novi Plan znači postepeno jačanje zahtjeva u vezi s razdvajanjem otpada, vođenjem evidencija, izvještavanjem i odgovornošću za proizvode i ambalažu nakon njihove upotrebe. Istovremeno, otvaraju se poslovne prilike u oblastima reciklaže, kompostiranja, obrade posebnih kategorija otpada, proizvodnje sekundarnih sirovina i digitalnog praćenja tokova otpada.

Upravljanje otpadom kao važan dio ESG strategije

Otpad je jedan od ključnih okolišnih aspekata ESG upravljanja. Kompanije koje mjere količine proizvedenog otpada, utvrđuju njegov sastav i prate načine obrade mogu kvalitetnije procijeniti svoje okolišne utjecaje i postaviti mjerljive ciljeve za njihovo smanjenje.

Međutim, odgovorno upravljanje otpadom nije važno samo za okolišnu, odnosno „E“ komponentu ESG-a. Ono ima i društvenu dimenziju jer direktno utiče na zdravlje i kvalitet života lokalnih zajednica. Istovremeno, jasna raspodjela odgovornosti, tačno izvještavanje i nadzor nad postupkom zbrinjavanja otpada predstavljaju pitanje korporativnog upravljanja.

Kompanije koje žele pravovremeno odgovoriti na očekivane promjene trebaju već sada početi sa evidentiranjem svih tokova otpada, provjerom postupanja svojih dobavljača i operatera, definisanjem ciljeva za smanjenje otpada te uključivanjem principa cirkularne ekonomije u nabavku, proizvodnju i razvoj proizvoda.

Najveći izazov bit će provođenje

Usvajanje Federalnog plana predstavlja važan korak, ali samo postojanje strateškog dokumenta neće automatski promijeniti stanje na terenu. Prethodni plan, donesen za period 2012–2017. godine, nije realizovan u planiranom obimu, što pokazuje da će uspjeh novog dokumenta zavisiti od konkretnih projekata, stabilnih izvora finansiranja i jasne odgovornosti nadležnih institucija.

Poseban izazov predstavljat će koordinacija između federalnog, kantonalnog i lokalnog nivoa vlasti, kao i jačanje kapaciteta komunalnih preduzeća. Važno će biti i uspostavljanje pouzdanog sistema praćenja rezultata kako bi javnost mogla vidjeti koliko je deponija sanirano, koliko je infrastrukture izgrađeno i da li se stopa reciklaže zaista povećava.

Usvajanje Plana predstavlja važan prvi korak, ali će njegov stvarni učinak zavisiti od konkretnih projekata, osiguranog finansiranja i saradnje institucija, komunalnih preduzeća, privrede i građana.

The post FBiH usvojila novi plan upravljanja otpadom appeared first on ESG Korisno.