<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>ESG Korisno</title>
	<atom:link href="https://esgkorisno.ba/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://esgkorisno.ba</link>
	<description>Kreiramo korisne priče</description>
	<lastBuildDate>Fri, 13 Nov 2026 08:10:26 +0000</lastBuildDate>
	<language>en-GB</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=7.1.4</generator>

<image>
	<url>https://esgkorisno.ba/wp-content/uploads/2024/02/cropped-cropped-LOGO-KRUG-BEZ-SLOGANA-SA-PODLOGOM-32x32.png</url>
	<title>ESG Korisno</title>
	<link>https://esgkorisno.ba</link>
	<width>32</width>
	<height>32</height>
</image> 
	<item>
		<title>Solarna energija za električne automobile  </title>
		<link>https://esgkorisno.ba/2026/11/16/solarna-energija-za-elektricne-automobile/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Lejla]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 16 Nov 2026 05:00:00 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Dobra energija]]></category>
		<category><![CDATA[#solarnaenergija]]></category>
		<category><![CDATA[#pametnopunjenje]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://esgkorisno.ba/?p=5722</guid>

					<description><![CDATA[<p>Solarna energija može se koristiti za osvjetljenje zgrade, rad uređaja, ali i za punjenje električnih automobila. Povezivanjem solarnih panela i punjača, dio proizvedene solarne energije može se iskoristiti i za punjenje vozila.</p>
<p>The post <a rel="nofollow" href="https://esgkorisno.ba/2026/11/16/solarna-energija-za-elektricne-automobile/">Solarna energija za električne automobile  </a> appeared first on <a rel="nofollow" href="https://esgkorisno.ba">ESG Korisno</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<p class="wp-block-paragraph">Električni automobil je onoliko „<strong>zelen</strong>“ koliko je čista električna energija kojom se puni. U Bosni i Hercegovini više od polovine električne energije proizvodi se u termoelektranama na ugalj, pa je i ušteda emisija pri punjenju iz mreže manja nego u zemljama s većim udjelom obnovljivih izvora.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Solarna energija može se koristiti za osvjetljenje zgrade, rad uređaja, ali i za punjenje električnih automobila. Povezivanjem solarnih panela i punjača, dio proizvedene solarne energije može se iskoristiti i za punjenje vozila.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Za lokalne zajednice to otvara mogućnost povezivanja dva ulaganja: <strong>proizvodnje obnovljive energije i razvoja usluga za vozače električnih vozila</strong>. Da bi takvo rješenje bilo korisno, važno je razmotriti kada je energija dostupna i kada je vozilima potrebna.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Bosna i Hercegovina ima dobre uslove za korištenje solarne energije. Solarna elektrana snage 1 kW u našim uslovima godišnje proizvede približno 1.100 do 1.500 kWh električne energije, zavisno od regije &#8211; manje na sjeveru zemlje, a najviše u Hercegovini. Električni automobil prosječno troši oko 15 do 20 kWh na 100 pređenih kilometara.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Paneli postavljeni kao nadstrešnica iznad jednog parking mjesta imaju snagu od oko 2 do 2,5 kW. Prema procjenama oni godišnje mogu proizvesti dovoljno energije za približno 15.000 do 17.000 kilometara vožnje, što otprilike odgovara kilometraži koju pređe jedno vozilo tokom godine.</p>



<h3 class="wp-block-heading"><strong>Punjenje kada je solarna energija dostupna</strong></h3>



<p class="wp-block-paragraph">Punjače koji za svoj rad koriste solarnu energiju ima najviše smisla postaviti tamo gdje automobili stoje parkirani tokom dana: uz općinske i poslovne zgrade, sportske dvorane, bazene, škole ili javne garaže. Službeno vozilo parkirano uz zgradu općine od jutarnjih do popodnevnih sati&nbsp; može se puniti upravo u satima kada paneli proizvode najviše energije. Dio proizvedene energije koristi se za potrebe zgrade, a raspoloživi višak usmjerava se na punjenje vozila.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Za takve lokacije obično su dovoljni sporiji AC punjači, jer vozilo stoji nekoliko sati.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Ipak, ta energija nije ravnomjerno raspoređena tokom godine. Ljeti paneli proizvode i nekoliko puta više energije nego u decembru i januaru, a tokom dana najviše energije dostupno je oko podneva. Zato nije dovoljno samo postaviti panele i punjač, važno je povezati njihov rad.</p>



<h3 class="wp-block-heading"><strong>Pametno punjenje</strong></h3>



<p class="wp-block-paragraph">Pametno punjenje znači da se automobil puni većom snagom kada je dostupno više solarne energije, a manjom snagom kada proizvodnja opadne ili zgradi treba više električne energije.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Međunarodna agencija za energiju ističe da prilagođavanje punjenja može pomoći boljem korištenju obnovljivih izvora i rasterećenju elektroenergetske mreže. Zbog toga nova evropska pravila o energetskim svojstvima zgrada traže da novi punjači uz zgrade podržavaju pametno punjenje.</p>



<h3 class="wp-block-heading"><strong>A šta kada nema sunca?</strong></h3>



<p class="wp-block-paragraph">Solarni paneli ne proizvode jednaku količinu energije svakog dana dok noću ne proizvode električnu energiju. U sistemu povezanom s elektroenergetskom mrežom, automobil se tada može puniti energijom iz mreže.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Postoji i mogućnost da se dio solarne energije sačuva u posebnoj bateriji za kasniju upotrebu. Međutim, takvo rješenje povećava ulaganje i treba procijeniti je li potrebno na određenoj lokaciji. Solarni paneli zato ne znače da će punjenje uvijek biti besplatno ili u potpunosti pokriveno solarnom energijom.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Revidirana Direktiva EU o energetskim svojstvima zgrada predviđa solarne instalacije na novim javnim zgradama, gdje je to tehnički i ekonomski izvodljivo, te postepeno opremanje parkinga uz zgrade punjačima. Postojeće nestambene zgrade s više od 20 parking mjesta u EU do 2027. godine trebaju imati najmanje jedan punjač na svakih deset mjesta. Kao potpisnica Ugovora o Energetskoj zajednici, Bosna i Hercegovina postepeno preuzima evropska pravila u oblasti energije, pa ovi zahtjevi pokazuju smjer u kojem će se kretati i domaća praksa.</p>



<h3 class="wp-block-heading"><strong>Mogućnost za lokalne zajednice u BiH</strong></h3>



<p class="wp-block-paragraph">Tamo gdje solarna elektrana već postoji ili se planira, vrijedi razmotriti može li dio njene proizvodnje služiti i za punjenje vozila. Takvo razmatranje treba početi od potreba konkretnog objekta i njegovih korisnika.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Nakon postavljanja, korisno je pratiti koliko se punjač koristi i koliko energije za vozila dolazi iz solarne elektrane. To daje jasniju sliku o koristima ulaganja i dobru osnovu za širenje na nove lokacije.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Primjer Modriče, gdje se uz solarnu elektranu na krovu gradskog bazena planira i punjač za posjetioce, pokazuje kako se ova dva ulaganja mogu povezati već u fazi planiranja. Dobro osmišljen sistem može povećati korištenje lokalno proizvedene energije te smanjiti troškove i emisije povezane s punjenjem vozila. Stvarne koristi zavise od uslova na lokaciji, pa je važno uskladiti proizvodnju i potrošnju energije s potrebama korisnika i pratiti rezultate.</p>
<p>The post <a rel="nofollow" href="https://esgkorisno.ba/2026/11/16/solarna-energija-za-elektricne-automobile/">Solarna energija za električne automobile  </a> appeared first on <a rel="nofollow" href="https://esgkorisno.ba">ESG Korisno</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Put Bosne i Hercegovine do 2030. i 2050. godine</title>
		<link>https://esgkorisno.ba/2026/11/13/put-bosne-i-hercegovine-do-2030-i-2050-godine/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Amra]]></dc:creator>
		<pubDate>Fri, 13 Nov 2026 08:07:18 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Tema sedmice]]></category>
		<category><![CDATA[#co2emisije]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://esgkorisno.ba/?p=5738</guid>

					<description><![CDATA[<p>BiH se obavezala da će do 2030. godine značajno smanjiti emisije stakleničkih plinova: za 33,2% odnosno 36,8% u odnosu na baznu 1990. godinu.</p>
<p>The post <a rel="nofollow" href="https://esgkorisno.ba/2026/11/13/put-bosne-i-hercegovine-do-2030-i-2050-godine/">Put Bosne i Hercegovine do 2030. i 2050. godine</a> appeared first on <a rel="nofollow" href="https://esgkorisno.ba">ESG Korisno</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<p class="wp-block-paragraph">Prema <a href="https://www.eea.europa.eu/en/newsroom/news/trends-and-projections-eu-still-on-track-for-2030-emissions-targets-but-faster-progress-needed" target="_blank" rel="noreferrer noopener">izvještaju EEA</a> (<em>European Environmental Agency</em>) o trendovima i projekcijama, ostvarenje klimatskog cilja EU za 2030. godinu sve je više pitanje realizacije, nego smjera. Kada se uzmu u obzir dodatne planirane politike i mjere, predviđa se da će EU smanjiti svoje emisije stakleničkih plinova iz 1990. godine za neto 54% do 2030. godine, čime će EU dostići cilj od 55% na koji se obavezala.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Međutim, pretvaranje planova u smanjenja emisija u stvarnom svijetu zahtijevat će potpunu i pravovremenu provedbu planiranih politika i mjera. Da bi se postigao cilj u narednih pet godina morat će se izjednačiti s onima postignutim u prethodne dvije decenije zajedno. Napredak ostaje posebno izazovan u sektorima kao što su transport, građevinarstvo i poljoprivreda, gdje promjena ponašanja i investicijske odluke domaćinstava igraju ključnu ulogu u smanjenju emisija.&nbsp;</p>



<h3 class="wp-block-heading"><strong>Smanjenje emisija donosi šire koristi</strong></h3>



<p class="wp-block-paragraph">U 2025. godini, neto emisije stakleničkih plinova u EU u okviru Evropskog zakona o klimi niže su za 39% ispod nivoa iz 1990. godine, što potvrđuje da je EU ostvarila značajan napredak vođen transformacijom svog energetskog sistema, tehnološkim inovacijama i društvenim promjenama.&nbsp;</p>



<p class="wp-block-paragraph">Ovaj pad se dogodio i dok su bruto domaći proizvod i stanovništvo porasli za 74% odnosno 8% u istom periodu, što pokazuje da održivi ekonomski i demografski rast mogu ići paralelno sa značajnim smanjenjem emisija. Smanjenje ovisnosti o fosilnim gorivima postaje preduslov za dugoročnu ekonomsku otpornost i industrijsku snagu Evrope.&nbsp;</p>



<p class="wp-block-paragraph">Emisije stakleničkih plinova porasle su na godišnjem nivou u sektoru domaćeg transporta (+0,3%) i u građevinarstvu (+0,8%) – dva sektora u kojima udio obnovljivih izvora energije i dalje zaostaje, iznoseći 12, odnosno 27 posto bruto finalne potrošnje energije, za razliku od 50% u proizvodnji energije u elektroenergetskom sektoru.</p>



<h3 class="wp-block-heading"><strong>Put Bosne i Hercegovine do 2030. i 2050. godine&nbsp;</strong></h3>



<p class="wp-block-paragraph">Kao ugovorna strana Energetske zajednice i potpisnica Sofijske deklaracije, Bosna i Hercegovina je također preuzela viziju zelene tranzicije i postizanja klimatske neutralnosti do 2050. godine.</p>



<p class="has-electric-grass-gradient-background has-background wp-block-paragraph">Prema revidiranom Nationally Determined Contribution (NDC) dokumentu, BiH se obavezala da će do 2030. godine značajno smanjiti emisije stakleničkih plinova – i to za <strong>33,2% (bezuslovni cilj)</strong> odnosno do <strong>36,8% (uslovljeni cilj uz međunarodnu finansijsku podršku)</strong> u odnosu na baznu 1990. godinu (odnosno smanjenje od oko 13% do 17,5% u odnosu na 2014. godinu).&nbsp;</p>



<p class="wp-block-paragraph">Gledajući dugoročno prema 2050. godini, ambiciozniji modeli i strategije uključuju ciljeve smanjenja emisija stakleničkih plinova u rasponu <strong>između 61,7% i 65,6% u odnosu na nivoe iz 1990. godine</strong>, uz paralelni rad na dekarbonizaciji energetskog sektora, povećanju energetske efikasnosti i pravednoj tranziciji rudarskih regiona. Ipak, slično kao i u EU, najveći izazovi za BiH ostaju u sektorima sa sporijom tranzicijom – prije svega u sektoru grijanja (ugalj), građevinarstva i transporta.&nbsp;</p>



<h3 class="wp-block-heading"><strong>Realizacija naredne faze tranzicije</strong></h3>



<p class="wp-block-paragraph">Izvještaj EEA naglašava da će naredna faza evropske (i regionalne) tranzicije u sve većoj mjeri zavisiti od ubrzanja smanjenja emisija u transportu, građevinarstvu, poljoprivredi i industriji – sektorima u kojima je napredak općenito bio sporiji nego u elektroenergetskom sektoru. Ovi trendovi ukazuju na važnost provođenja dodatnih politika i mjera, kako na nivou EU, tako i kroz nacionalne energetske i klimatske planove (NECP) zemalja Zapadnog Balkana, kako bi se ispunili zacrtani klimatski ciljevi za 2030. godinu.</p>



<p class="wp-block-paragraph"><em><strong>EU teži postati prvi klimatski neutralan kontinent na svijetu. Evropski zakon o klimi, usvojen 2021. i izmijenjen 2026. godine, utvrdio je pravno obavezujuće ciljeve za smanjenje neto emisija stakleničkih plinova za najmanje 55% do 2030. godine i 90% do 2040. godine (u poređenju s nivoima iz 1990. godine), te za postizanje klimatske neutralnosti najkasnije do 2050. godine.</strong></em></p>
<p>The post <a rel="nofollow" href="https://esgkorisno.ba/2026/11/13/put-bosne-i-hercegovine-do-2030-i-2050-godine/">Put Bosne i Hercegovine do 2030. i 2050. godine</a> appeared first on <a rel="nofollow" href="https://esgkorisno.ba">ESG Korisno</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Lokalne zajednice spremne za električna vozila?</title>
		<link>https://esgkorisno.ba/2026/11/09/lokalne-zajednice-spremne-za-elektricna-vozila/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Amra]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 09 Nov 2026 05:00:00 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Dobra energija]]></category>
		<category><![CDATA[#giz]]></category>
		<category><![CDATA[#EU4CAET]]></category>
		<category><![CDATA[#elektricnaauta]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://esgkorisno.ba/?p=5712</guid>

					<description><![CDATA[<p>Iako je uvoz električnih i hibridnih automobila bilježi rast, ukupni udio potpuno električnih vozila u ukupnom voznom parku Bosne i Hercegovine i dalje je izuzetno nizak (ispod 1%). </p>
<p>The post <a rel="nofollow" href="https://esgkorisno.ba/2026/11/09/lokalne-zajednice-spremne-za-elektricna-vozila/">Lokalne zajednice spremne za električna vozila?</a> appeared first on <a rel="nofollow" href="https://esgkorisno.ba">ESG Korisno</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<p class="wp-block-paragraph">Elektrifikacija saobraćaja u Bosni i Hercegovini kreće se uzlaznom putanjom te je tržište električnih i hibridnih vozila u porastu. Dok pojedine lokalne zajednice prednjače u izgradnji mreže punjača zahvaljujući privatnim i javnim inicijativama, rasprostranjenost infrastrukture u lokalnim zajednicama širom BiH još uvijek je neravnomjerna i uslovljena ekonomskim mogućnostima.</p>



<h3 class="wp-block-heading"><strong>Učešće u prodaji u BiH</strong></h3>



<p class="wp-block-paragraph">Iako je uvoz električnih i hibridnih automobila bilježi rast, ukupni udio potpuno električnih vozila u ukupnom voznom parku Bosne i Hercegovine i dalje je izuzetno nizak (ispod 1%). Prema <a href="https://bihamk.ba/assets/storage/files/83749/Broj%20registrovanih%20motornih%20vozila%20u%20Bosni%20i%20Hercegovini%202025.pdf" target="_blank" rel="noreferrer noopener">statistici</a> Bosanskohercegovačkog auto-moto kluba (BIHAMK), u našoj državi prema vrsti goriva podaci za 2025. godinu su sljedeći:</p>


<div class="wp-block-image">
<figure class="aligncenter size-large is-resized"><img fetchpriority="high" decoding="async" width="1024" height="593" src="https://esgkorisno.ba/wp-content/uploads/2026/10/Auta-1024x593.png" alt="" class="wp-image-5713" style="aspect-ratio:1.7268405499164847;width:478px;height:auto" srcset="https://esgkorisno.ba/wp-content/uploads/2026/10/Auta-1024x593.png 1024w, https://esgkorisno.ba/wp-content/uploads/2026/10/Auta-300x174.png 300w, https://esgkorisno.ba/wp-content/uploads/2026/10/Auta-767x444.png 767w, https://esgkorisno.ba/wp-content/uploads/2026/10/Auta.png 1356w" sizes="(max-width: 1024px) 100vw, 1024px" /></figure>
</div>


<p class="wp-block-paragraph">Infrastruktura punjača u BiH još uvijek nije u potpunosti zadovoljavajuća za masovniji prelazak na električna vozila. U BiH postoji između 170 do 200 javnih punionica s različitim brojem konektora.</p>



<p class="has-pale-ocean-gradient-background has-background wp-block-paragraph">Prema <a href="https://chargerbih.ba/mapa" target="_blank" rel="noreferrer noopener">dostupnim informacijama</a>, punionice su pretežno koncentrisane u većim gradskim centrima. U lokalnim zajednicama kao što su Općina Centar Sarajevo, Novo Sarajevo, Ilidža, te gradskim zonama Banje Luke i Mostara, punjači su rasprostranjeni u sklopu tržnih centara, hotela, javnih garaža i pojedinih benzinskih pumpi. Pokrivenost magistralnih puteva i autoputeva brzim (DC) punjačima još uvijek je skromna.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Najveći problem predstavlja nedostatak mreže ultrabrzih punjača duž glavnih koridora te nedovoljno definisan sistem javne naplate punjenja. Dodatni izazov je nejasna regulativa oko komercijalne naplate električne energije na javnim punjačima, zbog čega su mnogi punjači izgrađeni u sklopu privatnih investicija ili stoje kao besplatna usluga za goste.</p>



<h3 class="wp-block-heading"><strong>Koliko prelazak na električne automobile smanjuje CO2?</strong></h3>



<p class="wp-block-paragraph">Iako u početnoj fazi, zbog proizvodnje litij-ionskih (Li-ion) baterija, električna vozila generišu 30% do 80% više emisija ugljen dioksida (CO2) u odnosu na benzince, ovaj početni ekološki otisak brzo se nadoknađuje. Već nakon dvije godine korištenja, odnosno 20.000 do 40.000 pređenih kilometara, električni automobili ostvaruju neto ekološku uštedu i postaju znatno prihvatljivija opcija za okoliš.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Podaci Evropskog vijeća za čist promet <a href="https://theicct.org/publication/electric-cars-life-cycle-analysis-emissions-europe-jul25/" target="_blank" rel="noopener">ICCT</a> potvrđuju da električni automobili u Evropi, od proizvodnje do reciklaže, smanjuju emisije stakleničkih plinova za 63% do 78% u odnosu na klasične benzince. Naravno, učinak ovisi o izvoru energije. Ako se automobili pune strujom iz termoelektrana na ugalj ta ušteda je skromnija, dok uz korištenje obnovljivih izvora energije (sunce, vjetar, voda) godišnje smanjenje može biti iznad 3 miliona tona CO2 na milion vozila.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Prema izračunu Američke agencije za zaštitu okoliša <a href="https://usafacts.org/articles/how-much-emissions-do-electric-cars-produce/" target="_blank" rel="noreferrer noopener">US EPA</a> koja je analizirala emisijski lanac (<em>well-to-wheel &#8211;</em> proizvodnju goriva/struje i samu vožnju) na uzorku od milion vozila, električni automobili godišnje uštede oko 3,16 miliona tona CO2. Da bi se tolika količina CO2 &nbsp;prirodno neutralizirala u jednoj godini, bilo bi potrebno posaditi oko 52 miliona sadnica i pustiti da raste 10 godina.</p>



<figure class="wp-block-table is-style-stripes"><table class="has-pale-ocean-gradient-background has-background has-fixed-layout"><tbody><tr><td><strong>TIP VOZILA</strong></td><td><strong>GODIŠNJA EMISIJA PO VOZILU</strong></td><td><strong>UKUPNO ZA 1 MILION VOZILA</strong></td></tr><tr><td>Klasični automobil (Benzin/Dizel)</td><td>oko 4,29 tona CO₂</td><td>4.290.000 tona CO₂</td></tr><tr><td>Električni automobil (Prosječna mreža)</td><td>oko 1,13 tona CO₂</td><td>1.130.000 tona CO₂</td></tr><tr><td>Ukupna godišnja ušteda</td><td>oko 3,16 tona CO₂</td><td>~3,16 miliona tona CO₂</td></tr></tbody></table></figure>



<h3 class="wp-block-heading"><strong>Poticaji i subvencije za kupovinu</strong></h3>



<p class="wp-block-paragraph">Vlada FBiH i Ministarstvo energije, rudarstva i industrije povremeno objavljuju javne pozive za bespovratna finansijska sredstva namijenjena fizičkim i pravnim licima za kupovinu novih električnih i hibridnih vozila.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Nedavno je Fond za zaštitu okoliša Federacije BiH objavio <a href="https://fzofbih.org.ba/2026/09/16/javni-poziv-za-dodjelu-sredstava-za-kupovinu-novih-elektricnih-vozila-za-2026-godinu-jp-ev-2026/" target="_blank" rel="noreferrer noopener">Javni poziv za dodjelu sredstava za kupovinu novih električnih vozila za 2026. godinu</a>, te je osigurano ukupno 500.000 KM.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Na nivou Bosne i Hercegovine periodično se usvajaju odluke o suspenziji ili smanjenju carinskih stopa na uvoz novih električnih i hibridnih automobila, što direktno smanjuje ulaznu cijenu vozila za krajnje kupce.Vijeće ministara Bosne i Hercegovine donijelo je posebnu odluku o uvoznim carinama na vozila s alternativnim pogonima. Prvi put ovu odluku je donijelo u julu <strong>2022. godine, a koja je produžena u februara ove godine te se primjenjuje</strong> do kraja 2026. godine. Ovom odlukom ukida se carina (0%) na uvoz potpuno električnih vozila, dok se carinska stopa za uvoz hibridnih vozila smanjuje (s dosadašnjih 15%&nbsp;na 5%).</p>



<p class="wp-block-paragraph"><em>Pratite našu rubriku DOBRA ENERGIJA! Zajedničke aktivnosti podizanja svijesti o energetskoj tranziciji i zajednicama obnovljivih izvora energije u BiH, u okviru projekta</em> <a href="https://eu4caet.ba/bhs/" target="_blank" rel="noopener"><em>EU4CAET</em></a><em>, sprovode KORISNO doo i Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ).</em></p>



<p class="wp-block-paragraph"></p>
<p>The post <a rel="nofollow" href="https://esgkorisno.ba/2026/11/09/lokalne-zajednice-spremne-za-elektricna-vozila/">Lokalne zajednice spremne za električna vozila?</a> appeared first on <a rel="nofollow" href="https://esgkorisno.ba">ESG Korisno</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>ESRS: jednostavnije izvještavanje za kompanije</title>
		<link>https://esgkorisno.ba/2026/11/06/esrs-jednostavnije-izvjestavanje-za-kompanije/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Amra]]></dc:creator>
		<pubDate>Fri, 06 Nov 2026 10:52:39 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Zanimljivosti]]></category>
		<category><![CDATA[#esrs]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://esgkorisno.ba/?p=5730</guid>

					<description><![CDATA[<p>Uredba koja definiše ESRS stupa na snagu 10. novembra 2026. godine, a obavezna primjena kreće od fiskalne godine od 1. januara 2027. </p>
<p>The post <a rel="nofollow" href="https://esgkorisno.ba/2026/11/06/esrs-jednostavnije-izvjestavanje-za-kompanije/">ESRS: jednostavnije izvještavanje za kompanije</a> appeared first on <a rel="nofollow" href="https://esgkorisno.ba">ESG Korisno</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<p class="wp-block-paragraph">Evropska komisija usvojila je revidiranu verziju Evropskih standarda za izvještavanje o održivosti (ESRS). Izmjene donose pojednostavljenje zahtjeva za izvještavanje i smanjenje broja obaveznih podataka koje kompanije trebaju objavljivati shodno direktivi CSRD (Corporate Sustainability Reporting Directive).</p>



<p class="wp-block-paragraph">Uredba koja definiše ESRS stupa na snagu <strong>10. novembra 2026. godine</strong>, a obavezna primjena kreće od fiskalne godine od <strong>1. januara 2027.</strong> (prvi izvještaji se predaju 2028. godine). Obaveza prikupljanja podataka smanjena je za <strong>61%</strong> (odnosno preko <strong>70%</strong> kada se ukinu dobrovoljna objavljivanja).</p>



<p class="wp-block-paragraph">Velike kompanije od 2027. godine od svojih dobavljača (koji imaju 1.000 ili manje zaposlenih) mogu tražiti kratku listu osnovnih ESG podataka, čime se manjim firmama olakšava izvještavanje na temu njihovih ESG aktivnosti.</p>



<h3 class="wp-block-heading"><strong>Ključne informacije o ESRS</strong></h3>



<ul class="wp-block-list">
<li class="has-black-color has-text-color has-link-color wp-elements-1">ESRS, koje je razvio <a href="https://esgkorisno.ba/mali-rjecnik-odrzivosti/" target="_blank" rel="noreferrer noopener">EFRAG</a>, su standardi izvještavanja o održivosti koji se zahtijevaju u okviru CSRD-a. <strong>Oni se sastoje od 12 standarda,</strong> podijeljenih na opšte zahtjeve, ekološke (E1 do E5), društvene (S1 do S4) i standarde upravljanja (G1).</li>



<li class="has-black-color has-text-color has-link-color wp-elements-2">Direktiva Omnibus I (Direktiva (EU) 2026/470), koja je stupila na snagu 18. marta 2026. godine, podiže prag obuhvata CSRD-a na više od <strong>1.000 zaposlenih i više od 450 miliona eura prometa.</strong> Ovom direktivom se isključuju mala i srednja preduzeća koja kotiraju na berzama i finansijske holding kompanije. <strong>Države članice moraju je transponirati do 19. marta 2027. godine.</strong></li>



<li class="has-black-color has-text-color has-link-color wp-elements-3">Pojednostavljeni ESRS, koji je Evropska komisija usvojila 3. jula 2026. godine uz objavu u Službenom listu 21. septembra 2026. godine (Delegirana uredba (EU) 2026/1563), <strong>uklanja oko 60% obaveznih podataka i 100% dobrovoljnih. Stupaju na snagu 10. novembra 2026. i postaju obavezni od fiskalne 2027. godine.</strong></li>



<li class="has-black-color has-text-color has-link-color wp-elements-4"><strong>Dvostruka materijalnost je zadržana</strong>, ali pojednostavljena: sada je dozvoljen pristup „od vrha prema dolje“, što omogućava kompanijama da počnu od svog poslovnog modela kako bi identificirale svoje materijalne probleme, umjesto da procjenjuju svaki utjecaj pojedinačno.</li>



<li class="has-black-color has-text-color has-link-color wp-elements-5">Tamo gdje je klima materijalna tema i dalje je <strong>potreban puni ugljični otisak (Opsezi 1, 2 i 3).</strong></li>



<li class="has-black-color has-text-color has-link-color wp-elements-6">ESRS teže interoperabilnosti s međunarodnim standardima ISSB-a, ali izvještavanje u skladu s ESRS-om ne znači automatski i usklađenost s ISSB-om: Evropska komisija ne zahtjeva istovremenu usklađenost s oba skupa standarda.</li>
</ul>



<p class="wp-block-paragraph"></p>
<p>The post <a rel="nofollow" href="https://esgkorisno.ba/2026/11/06/esrs-jednostavnije-izvjestavanje-za-kompanije/">ESRS: jednostavnije izvještavanje za kompanije</a> appeared first on <a rel="nofollow" href="https://esgkorisno.ba">ESG Korisno</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Zelena mobilnost počinje u lokalnoj zajednici</title>
		<link>https://esgkorisno.ba/2026/11/02/zelena-mobilnost-pocinje-u-lokalnoj-zajednici/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Lejla]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 02 Nov 2026 05:00:00 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Dobra energija]]></category>
		<category><![CDATA[#energetskezajednice]]></category>
		<category><![CDATA[#zelenamobilnost]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://esgkorisno.ba/?p=5719</guid>

					<description><![CDATA[<p>Punjači za električna vozila važan su dio prelaska na zelenu mobilnost. Gradovi i općine mogu doprinijeti tom procesu te pomoći da se punjači postave na lokacijama gdje su građanima najpotrebniji. </p>
<p>The post <a rel="nofollow" href="https://esgkorisno.ba/2026/11/02/zelena-mobilnost-pocinje-u-lokalnoj-zajednici/">Zelena mobilnost počinje u lokalnoj zajednici</a> appeared first on <a rel="nofollow" href="https://esgkorisno.ba">ESG Korisno</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<p class="wp-block-paragraph">Evropski zeleni plan postavio je ambiciozne ciljeve za sve članice Evropske unije koje je nužno ispuniti kako bi se odgovorilo najvećem izazovu današnjice: klimatskim promjenama. Jedno od njegovih najvažnijih područja, uz učinkovito i racionalno korištenje energije, jest prelazak na zelenu mobilnost.</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Zelena mobilnost</strong> predstavlja održivi transport koji smanjuje zagađenje zraka i emisiju štetnih plinova korištenjem ekoloških rješenja poput javnog prevoza, električnih vozila, bicikala i pješaćenja.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Bosna i Hercegovina je usvojila <strong>Deklaraciju o zelenoj mobilnosti</strong> <strong>7. juna 2024. godine</strong>. Dokumenat naglašava održivu mobilnost kroz infrastrukturu za alternativna goriva, stanice za punjenje električnih automobila i planove održive urbane mobilnosti.</p>



<h3 class="wp-block-heading"><strong>Punjač kao usluga stanovnicima lokalne zajednice</strong></h3>



<p class="wp-block-paragraph">Punjači za električna vozila važan su dio prelaska na zelenu mobilnost. Gradovi i općine mogu doprinijeti tom procesu tako što će pomoći da se punjači postave na lokacijama gdje su građanima najpotrebniji.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Za lokalnu zajednicu to otvara pitanje kako postojeće javne prostore učiniti korisnijim. Parking uz sportsku dvoranu, javnu garažu ili poslovnu zonu može postati mjesto na kojem građani dopunjavaju bateriju dok obavljaju druge aktivnosti. Dobro odabrana lokacija povezuje novu uslugu sa navikama ljudi i smanjuje potrebu za dodatnim vožnjama.</p>



<h3 class="wp-block-heading"><strong>Šta lokalna zajednica dobija?</strong></h3>



<p class="wp-block-paragraph">Potpuno električna vozila tokom vožnje nemaju izduvne emisije. Zamjenom dijela benzinskih i dizelskih automobilase može smanjiti zagađenje iz izduvnih cijevi na lokalnim ulicama. Koristi mogu imati i lokalna preduzeća. Projektovanje, instaliranje i održavanje punjača otvaraju prostor za angažman stručnjaka i servisera. Punjenje u blizini trgovina i drugih usluga može biti prilika za dodatne posjete, ali poslovnu opravdanost svake lokacije treba procijeniti prema očekivanom korištenju i troškovima rada.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Ipak, ostaju čestice nastale trošenjem guma, kočnica i ceste, te ukupni klimatski učinak zavisi i od proizvodnje vozila i električne energije. <a href="https://www.eea.europa.eu/en/topics/in-depth/electric-vehicles" target="_blank" rel="noopener">Evropska agencija za okoliš</a> naglašava da elektrifikaciju treba povezati i sa boljim javnim prevozom, pješačenjem i biciklizmom.</p>



<h3 class="wp-block-heading"><strong>Od prve lokacije do mreže koja služi građanima</strong></h3>



<p class="wp-block-paragraph">Izbor prave lokacije je prvi važan korak u procesu. Planiranje treba početi pitanjima: ko će biti korisnici punjača, koliko dugo će auto biti parkirano i kakav priključak električna mreža može podržati?</p>



<p class="wp-block-paragraph">Tamo gdje ljudi borave nekoliko sati mogu biti prikladni AC punjači, koji koriste naizmjeničnu struju. Na lokacijama za kraća zadržavanja mogu biti korisni brži DC punjači, koji koriste istosmjernu struju. Stvarno vrijeme punjenja zavisi i od automobila, stanja baterije i raspoložive snage.Lokacija treba biti jasno označena, sigurna i pristupačna, s dovoljno prostora da kablovi i oprema ne ometaju pješake. <a href="https://alternative-fuels-observatory.ec.europa.eu/general-information/news/eu-report-unveils-recommendations-smoother-ev-recharging-infrastructure" target="_blank" rel="noopener">Evropske preporuke za razvoj infrastrukture</a> posebno ističu koordinaciju lokalnih vlasti, operatora punjača i distributera električne energije.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Lokalna zajednica&nbsp; može početi pilot-lokacijom, pratiti korištenje, pouzdanost i iskustva građana, a zatim širiti mrežu tamo gdje postoji potreba. Razgovor sa stanovnicima, privredom i distributerom treba prethoditi izboru opreme.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Kada se punjači razvijaju zajedno sa sigurnim trotoarima, biciklističkim vezama i javnim prevozom, zelena mobilnost donosi koristi širem krugu ljudi. Tada ulaganje u novu infrastrukturu postaje dio razvoja općine u kojoj je lakše kretati se i ugodnije živjeti.</p>



<h3 class="wp-block-heading"><strong>Modriča povezuje obnovljivu energiju i zelenu mobilnost</strong></h3>



<p class="wp-block-paragraph">U Modriči se, u okviru razvoja zajednice obnovljive energije „SUNCE“, planira izgradnja solarne elektrane na krovu gradskog bazena. Uz proizvodnju energije za potrebe bazena, općina planira i postavljanje punjača za električna vozila namijenjenog posjetiocima obližnjih sportskih, rekreativnih i društvenih sadržaja. Električna energija iz solarne elektrane mogla bi se koristiti i za punjenje vozila, čime bi se lokalna proizvodnja iz obnovljivih izvora povezala sa zelenom mobilnošću. Posjetioci bi tako mogli puniti automobile dok koriste usluge ovih objekata. O primjeru <a href="https://esgkorisno.ba/2026/10/06/opstina-modrica-medu-predvodnicima-energetske-tranzicije/">Opštine Modriča</a> kao predvodniku energetske tranzicije smo pisali na portalu esgkorisno.ba, a planirani punjač predstavlja mogućnost njenog proširenja na održiviji transport u lokalnoj zajednici.</p>



<h3 class="wp-block-heading"><strong>Događajem „Sarajevo u pokretu: Mobilnost za sve“ obilježena Evropska sedmica mobilnosti 2026. u Sarajevu</strong></h3>



<p class="wp-block-paragraph">Okupljajući različite generacije oko zajedničkog cilja sigurnije, inkluzivnije i klimatski otpornije urbane mobilnosti, događaj „Sarajevo u pokretu: Mobilnost za sve – Međugeneracijski izazov mobilnosti“ obilježio je Evropsku sedmicu mobilnosti 2026. u Sarajevu.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Program je uključivao otvaranje dva BParco Combo parkirališta za bicikle kod Vile Braun i Muzičke i baletske škole, prezentacije o održivoj urbanoj mobilnosti te radni doručak s novinarima. Pješačke i biciklističke aktivnosti duž rute Giro di Ćiro prema izvoru rijeke Miljacke povezale su učesnike različitih dobi iz oba entiteta Bosne i Hercegovine.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Tokom aktivnosti učesnici su saznali kako klimatske promjene utječu na urbanu mobilnost, zašto je pristupačan prevoz važan za ljude svih dobi i sposobnosti te kako hodanje, biciklizam, javni prevoz i rješenja zasnovana na prirodi mogu učiniti gradove otpornijim i ugodnijim za život. Predstavljena im je i Studija infrastrukture urbane mobilnosti otporne na klimatske promjene, koja se izrađuje za Kanton Sarajevo. Međugeneracijski kviz o mobilnosti i praktični izazov iz sigurnosti u saobraćaju potaknuli su učenje kroz saradnju i praktično iskustvo.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Događaj je organiziran uz podršku GIZ-ovih projekata WB Adapt i GIDRM IV, u saradnji s Gradom Sarajevo i Ministarstvom saobraćaja Kantona Sarajevo. Održan u okviru teme Evropske sedmice mobilnosti 2026. „Mobilnost za sve: Međugeneracijska pravednost“, promovirao je zajedničku viziju sigurnijeg, pristupačnijeg i održivog Sarajeva.</p>
<p>The post <a rel="nofollow" href="https://esgkorisno.ba/2026/11/02/zelena-mobilnost-pocinje-u-lokalnoj-zajednici/">Zelena mobilnost počinje u lokalnoj zajednici</a> appeared first on <a rel="nofollow" href="https://esgkorisno.ba">ESG Korisno</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Zelena mobilnost prilika za turizam</title>
		<link>https://esgkorisno.ba/2026/10/26/zelena-mobilnost-prilika-za-turizam/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Lejla]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 26 Oct 2026 05:00:00 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[ESG u turističkom sektoru]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://esgkorisno.ba/?p=5694</guid>

					<description><![CDATA[<p>Istraživanje koje su 2025. naručili udruženje Boutique &#038; Luxury Lodging Association (BLLA) i platforma El-Monde, provedeno među 300 vozača električnih vozila u SAD-u, pokazalo je da bi 91% ispitanika radije odabralo smještaj koji nudi punjenje električnog vozila. </p>
<p>The post <a rel="nofollow" href="https://esgkorisno.ba/2026/10/26/zelena-mobilnost-prilika-za-turizam/">Zelena mobilnost prilika za turizam</a> appeared first on <a rel="nofollow" href="https://esgkorisno.ba">ESG Korisno</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<p class="wp-block-paragraph">Zelena mobilnost u turizmu počinje i prije dolaska u hotel. Gostima su važne informacije o punjenju električnih vozila, javnom prijevozu i mogućnostima obilaska destinacije bez automobila. Hoteli i lokalne zajednice koji olakšaju planiranje održivog putovanja mogu unaprijediti iskustvo gostiju i svoju turističku ponudu</p>



<h3 class="wp-block-heading"><strong>Ko su „zeleni“ putnici i šta očekuju?</strong></h3>



<p class="wp-block-paragraph">Ovaj naziv obuhvata različite vrste gostiju, od onih koji biraju javni prijevoz, putuju električnim vozilom, koriste bicikla ili žele smještaj koji odgovorno koristi energiju i resurse. Njihove potrebe nisu iste, pa turistička ponuda treba omogućiti više održivih načina dolaska i kretanja.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Informacije o prevozu trebaju biti jednako dostupne kao informacije o sobama i izletima. Na stranici hotela ili turističke zajednice korisno je navesti lokaciju punjača, vrstu priključka, uslove korištenja i naplate, te objasniti kako se od stanice dolazi do smještaja. Ažurne informacije gostu omogućavaju da planira put bez nepotrebnih iznenađenja.</p>



<h3 class="wp-block-heading">Punjači za el.vozila kao dio turističke ponude</h3>



<p class="wp-block-paragraph">Istraživanje koje su 2025. naručili udruženje Boutique &amp; Luxury Lodging Association (BLLA) i platforma El-Monde, provedeno među 300 vozača električnih vozila u SAD-u, pokazalo je da bi 91% ispitanika radije odabralo smještaj koji nudi punjenje električnog vozila. Ovaj podatak pokazuje koliko je punjenje važno gostima koji putuju električnim automobilom i koliko je bitno da hotel ima ovu mogućnost i da je navede kao sastavni dio svoje ponude.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Za goste koji putuju biciklom važni su i sadržaji prilagođeni njihovom načinu kretanja. Prema istraživanju njemačkog biciklističkog udruženja ADFC, objavljenom 2024. na osnovu podataka iz 2023. godine, 46,6% ispitanika na biciklističkim putovanjima sa najmanje tri noćenja navelo je sigurno odlaganje bicikla kao kriterij pri izboru smještaja, dok je 24,4% navelo opremu i usluge prilagođene biciklistima. Takvi sadržaji mogu dopuniti ponudu biciklističkih ruta u destinaciji i gostima olakšati boravak.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Hoteli, ugostitelji i turističke zajednice mogu zajednički predstaviti dostupne lokacije punjenja i povezati ih s izletima, pješačkim i biciklističkim rutama te lokalnim proizvodima.</p>



<h3 class="wp-block-heading">Mirnije ulice i čišći zrak</h3>



<p class="wp-block-paragraph">Turistička mjesta koja privlače prirodom i mirnim ambijentom imaju razlog da pažljivo upravljaju saobraćajem. Električni prevoz može smanjiti izduvno zagađenje na lokaciji, a električna vozila obično su tiša pri nižim brzinama. Pri većim brzinama važniji postaje zvuk kontakta guma i ceste, pa sama zamjena pogona ne uklanja saobraćajnu buku.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Zato je potrebno uzeti u obziru kombinaciju mjera poput proširenja parkinga izvan zona opterećenih saobraćajnim gužvama, pouzdanom prevozu do smještaja, sigurnim pješačkim</p>



<p class="wp-block-paragraph">vezama i biciklističkim rutama. Električni minibus može biti opcija za povezivanje parkinga, hotela i atrakcija, uz procjenu potražnje i troškova. Gosti tako dobijaju mogućnost da automobil ostave parkiran, a stanovnici ugodniji prostor za svakodnevni život.</p>



<h3 class="wp-block-heading"><strong>Prilika za destinacije u Bosni i Hercegovini</strong></h3>



<p class="wp-block-paragraph">Planinske, banjske, gradske i ruralne destinacije u BiH mogu razmotriti sličan pristup, prilagođen svojim mogućnostima. Prvi korak može biti saradnja turističke zajednice, općine i smještajnih objekata: pregled postojećih prevoznih veza, procjena potreba za punjenjem i priprema jasnih uputa za goste. Tamo gdje postoje uslovi, ponudu mogu dopuniti sa mogućnošću iznajmljivanja bicikala, organizovanim transferom i izletima sa manje pojedinačnih vožnji.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Vjerodostojna promocija treba opisivati usluge koje su zaista dostupne. Gostu treba konkretno objasniti gdje može puniti vozilo, koje rute može obići pješke i kako može koristiti lokalni prevoz. Takva ponuda povezuje razvoj turizma s očuvanjem onoga zbog čega ljudi dolaze a to su priroda, ambijent i kvalitet boravka.</p>



<p class="wp-block-paragraph"></p>
<p>The post <a rel="nofollow" href="https://esgkorisno.ba/2026/10/26/zelena-mobilnost-prilika-za-turizam/">Zelena mobilnost prilika za turizam</a> appeared first on <a rel="nofollow" href="https://esgkorisno.ba">ESG Korisno</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
	</channel>
</rss>
