The post Test appeared first on ESG Korisno.

Proizvodi obuhvaćeni Uredbom su drvo, guma, goveda, kafa, kakao, palmino ulje i soja ili proizvodi koji ih zahtijevaju u okviru svoje proizvodnje. Stoga svaka kompanija ili trgovac koji tu robu stavlja na tržište EU-a ili s njega izvozi mora dokazati da proizvodi ne potječu s nedavno iskrčenog zemljišta ili da nisu pridonijeli propadanju šuma.

Uredba se odnosi na proizvode koji sadrže relevantnu robu, koji su hranjeni relevantnom robom (u slučaju goveda) ili su proizvedeni uz upotrebu sedam vrsta relevantne robe. Roba i proizvodi obuhvaćeni Uredbom ne smiju se stavljati na tržište ili izvoziti u EU ili iz EU-a, osim ako nisu ispunjeni sljedeći uslovi:

1. nisu povezani s krčenjem šuma;
2. proizvedeni su u skladu s mjerodavnim zakonodavstvom zemlje proizvodnje; 
3. obuhvaćeni su izjavom o dužnoj pažnji (formalna deklaracija koju operateri ili trgovci moraju podnijeti u skladu s EUDR prije stavljanja na raspolaganje ili izvoza regulisane robe na tržište EU).

Svrha EUDR-a: Prepoznato je da bi Evropska unija bez EUDR-a do 2030. godine potrošnjom sedam vrsta relevantne robe (i izvedenih relevantnih grupa proizvoda) uticala na uništavanje približno 250.000 hektara šuma godišnje u svijetu. 

Stupanje na snagu: Uredba je stupila na snagu 29. juna 2023. godine. Dodatnom Uredbom (EU) 2025/2650 iz decembra 2025. godine, utvrđuje odgađanje primjene EUDR do kraja 2026. godine. Shodno tome, velike kompanije će morati ispunjavati svoje glavne obaveze prema Uredbi (EU) 2023/1115 od 30. decembra 2026. godine (30. juna 2027. u slučaju fizičkih lica i mikro i malih preduzeća).

Predviđene sankcije u slučaju nepoštivanja EUDR 

Predviđene sankcije uključuju: 

• novčane kazne koje se mogu postepeno povećavati u slučaju ponovljenih kršenja, oduzimanje ekonomske koristi stečene kršenjem EUDR-a. Iznos može biti i viši od iznosa moguće stečene ekonomske koristi,
• uklanjanje određenih proizvoda, 
• privremeno isključenje iz postupaka javne nabavke,
• privremenu zabranu pristupu javnom finansiranju, uključujući postupke nadmetanja, nepovratna sredstva i koncesije, 
• privremenu zabranu stavljanja proizvoda na tržište ili njihovog izvoza u slučaju teškog kršenja ili ponovljenih kršenja.

Više informacija na: https://trade.ec.europa.eu/access-to-markets/en/news/delay-until-december-2026-and-other-developments-implementation-eudr-regulation

The post Izmjene i sankcije definisane Uredbom EU o krčenju šuma appeared first on ESG Korisno.

Ugljen dioksid (CO2) i metan (NH4) su glavni staklenički plinovi koji uzrokuju klimatske promjene. Ove emisije nastaju sagorijevanjem fosilnih goriva poput benzina pri vožnji automobila ili uglja pri grijanju zgrade. Krčenje zemljišta i šuma također može osloboditi ugljikov dioksid. Deponije smeća su izvor metana. Energija, industrija, poljoprivreda i odlaganje otpada su među glavnim emiterima stakleničkih plinova.

1. Globalna površinska temperatura Zemlje se povećavala brže od 1970. nego u bilo kojem drugom 50-godišnjem periodu u najmanje posljednjih 2000 godina.
2. Zemlja je sada za oko 1,42°C toplija nego što je bila u predindustrijskoj eri (1850-1900.). 2024. godina je bila najtoplija godina u historiji, sa globalnom prosječnom temperaturom blizu površine 1,55°C iznad predindustrijske osnovne vrijednosti. 
3. Oko 90 posto viška toplote od globalnog zagrijavanja skladišti se u okeanu, što sadržaj toplote okeana čini ključnim pokazateljem klimatskih promjena. Danas je okean najtopliji ikada, kako su ga ljudi zabilježili, ne samo na površini već i prvih 2000 metara dubine. 
4. Glečeri se prosječno smanjuju za jedan metar godišnje, a nivo mora je rastao po stopi od 4,7 mm godišnje između 2015. i 2024. Grenland i Antarktik su izgubili 38 posto više leda u periodu 2011-2020. nego u periodu 2001-2010.
5. Sa svakim dodatnim povećanjem globalnog zagrijavanja, promjene ekstrema i rizici postaju veći. Na primjer, svako povećanje globalnog zagrijavanja od 0,5°C uzrokuje jasno uočljivo povećanje intenziteta i učestalosti ekstrema temperature i padavina, kao i poljoprivredne i ekološke suše u nekim regijama.
6. Emisije stakleničkih plinova dostigle su novi rekord od 60.6 gigatona CO2e u 2025. godini. Moraju se smanjiti za 55 posto do 2035. godine (u poređenju s nivoima iz 2019. godine) kako bi se spriječilo da porast temperature pređe 1,5°C. Prema trenutnim politikama, svijet je na putu ka globalnom prosječnom porastu temperature od 2,8°C iznad predindustrijskih nivoa tokom ovog stoljeća.
7. CO2 se akumulira u atmosferi brže nego ikad tokom ljudskog postojanja, povećavajući se za više od 10 posto za samo dvije decenije. Globalne koncentracije ugljičnog dioksida sada su 152 posto veće nego što su bile u predindustrijskoj eri.
8. Stručnjaci kažu da čovječanstvo mora postepeno ukinuti globalnu proizvodnju i korištenje uglja do 2040. godine, te smanjiti proizvodnju i korištenje nafte i plina za tri četvrtine između 2020. i 2050. godine kako bi se osigurala sigurna planeta pogodna za život.

The post Uticaj klimatskih promjena na porast temperature appeared first on ESG Korisno.

Toplotna iscrpljenost nastaje kada se tijelo pregrije u vrućim okruženjima. Ako tjelesna temperatura pređe 40 stepeni Celzijusa, tijelo gubi sposobnost hlađenja i možemo doživjeti toplotni udar, koji može biti fatalan.

Uticaj toplote na ljudsko tijelo 

Naše tijelo ima tendenciju da održava unutrašnju temperaturu od oko 37 stepeni Celzijusa, bez obzira na vremenske uslove u kojima se nalazimo. To je temperatura na kojoj su naša tijela navikla da funkcionišu. Ali kako živa u termometru raste, tijelo čini napor kako bi spriječilo porast unutrašnje temperature. Što su temperature više, tijelo se više napreže.

Otvoreni krvni sudovi dovode do nižeg krvnog pritiska i tjeraju srce da radi jače i brže pumpa kako bi krv cirkulirala kroz tijelo. To može uzrokovati blage simptome poput svrbeža i osipa uzrokovanog toplinom ili oticanja stopala jer se krvni sudovi počinju opuštati.

Ako krvni pritisak padne prenisko, tada ne dopire dovoljno krvi do organa koji su im potrebni i rizik od srčanog udara je veći. Istovremeno, znojenje dovodi do gubitka tekućine i soli te se njihova ravnoteža u tijelu mijenja. Kako znoj isparava, značajno se povećava toplina koja se oslobađa iz kože.

Toplotna iscrpljenost i toplotni udar

Ako se tijelo zagrije na 39-40 stepeni Celzijusa, mozak govori mišićima da uspore i javlja se umor. Simptomi toplinske iscrpljenosti su: vrtoglavica, mučnina, nesvjestica, zbunjenost, grčevi u mišićima, glavobolja, obilno znojenje, umor. Ako krvni pritisak previše padne, povećava se rizik od srčanog udara.

Na 40-41 stepenu, toplotna iscrpljenost je vjerovatna, a iznad 41 stepena, tijelo počinje da se gasi. Temperatura počinje da utiče na hemijske procese, ćelije unutar tijela propadaju i postoji rizik od višestrukog otkazivanja organa.

Tijelo se tada ne može ni znojiti, jer prestaje protok krvi u kožu, zbog čega se osjeća hladno i vlažno. Toplotni udar, koji se može javiti na bilo kojoj temperaturi iznad 40 stepeni, zahtijeva stručnu medicinsku pomoć i, ako se ne liječi odmah, šanse za preživljavanje mogu biti male.

Doktori savjetuju

Ako se može ohladiti u roku od pola sata, onda toplotna iscrpljenost obično nije ozbiljna. Doktori savjetuju da se osoba:

• premjesti na hladno mjesto,
• postavi u ležeći položaj sa podignutim stopalima pod blagim nagibom,
• uzima puno vode,
• ohladi kožu vodom i ventilatorom (oblozi od leda oko pazuha ili na vratu su također dobri).

Ako se osoba ne oporavi u roku od 30 minuta, tada nastupa toplotni udar i obavezna je hitna i stručna intervencija doktora.

The post Toplotni talas: uticaj klimatskih promjena na ljudsko tijelo appeared first on ESG Korisno.

Posljednih nekoliko dana temperature neumoljivo rastu, iscrpljujući stanovništvo, poljoprivredu, usjeve, stada domaćih životinja, te staništa divljih životinja. Dijelovi Francuske su ove sedmice dostigli temperaturu veću od 38 stepeni Celzijusa. London je postavio rekord za mjesec maj, dostigavši ​​34 stepena Celzijusa. Oxford, gdje se podaci bilježe 211 godina unazad, zabilježio je najvišu temperaturu ikada zabilježenu na početku godine. Ekstremne vrućine zabilježene su u više od pola evropskih zemalja – od Portugala do Švicarske.

Krivac je “toplotna kupola” uzrokovana toplim zrakom koji se kreće iz sjeverne Afrike te koji je, zaglavljen pod sistemom visokog pritiska, došao iznad zapadne Evrope. To se dešava u trenutku kada globalne temperature nastavljaju svoj brzi rast posljednjih godina, potaknute neumoljivim sagorijevanjem fosilnih goriva. Naučnici su jasno naglasili da je ekstremna toplina gotovo sigurno povezana s globalnim zagrijavanjem uzrokovanim ljudskim djelovanjem.

Smrtni slučajevi širom Evrope

Evropa se zagrijava brže od bilo kojeg drugog kontinenta, a istraživači procjenjuju da je posljednjih godina godišnje zabilježeno desetine hiljada smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom. ClimaMeter, grupa naučnika koja proučava vezu između ekstremnih vremenskih uslova i globalnog zagrijavanja, izdala je izvještaj u kojem se navodi da je toplotna kupola „događaj uzrokovan rijetkim meteorološkim uslovima, čije su karakteristike pogoršane klimatskim promjenama uzrokovanim ljudskim djelovanjem“.

Vrućina je povezana s najmanje sedam smrtnih slučajeva u Francuskoj posljednjih dana, a očekuje se da će broj žrtava porasti. Nekoliko umrlih plivalo je, dok su drugi učestvovali u sportskim događajima na otvorenom, uključujući jednu osobu koja je trčala utrku od 10 kilometara. Šumski požar izbio je u blizini Edinburgha, koji je u ovo doba godine često još uvijek hladan.

Klima uređaji su relativno rijetki u domovima i školama u Evropi. U Engleskoj su kuće građene za hladno vrijeme i dizajnirane da zadržavaju toplinu. Vruće dane prate tople noći. Dugotrajna vrućina koja ne prestaje preko noći može biti posebno opasna jer tijelo nema priliku da se ohladi.

Vrućina je uticala na tržište energije

U nedjelju je solarna energija zadovoljila skoro polovinu potražnje za električnom energijom u Britaniji. U utorak su cijene električne energije na sat pale su ispod nule u Francuskoj, što se može dogoditi kada solarna i energija vjetra dodaju više energije u mrežu nego što ona može iskoristiti.

S druge strane, u Njemačkoj su cijene električne energije u srijedu skočile za 29 posto jer je potražnja za električnom energijom porasla, a sistem visokog pritiska doveo do niske proizvodnje vjetrenjača, prisiljavajući mrežu da se oslanja na skuplje izvore energije, poput plina i uglja.

Evropski potrošači traže alternative. Prodaja toplotnih pumpi i solarnih panela porasla je posljednjih mjeseci, jer je rat u Iranu uzrokovao skok cijena energije po drugi put u pet godina. Očekuje se da će se ovaj toplotni talas zadržati do kraja ove sedmice nakon čega se očekuje postepeno hlađenje.

The post Fatalne posljedice toplotnog talasa i globalnog zagrijavanja appeared first on ESG Korisno.

Zašto je donesena nova uredba?

U EU se svake godine generiše desetine miliona tona ambalažnog otpada, a količine i dalje rastu. Evropska komisija procjenjuje da bi bez dodatnih mjera količina ambalažnog otpada nastavila značajno rasti u narednim godinama. Zato je cilj nove uredbe da:

• smanji nastanak ambalažnog otpada; 
• podstakne ponovnu upotrebu ambalaže; 
• poveća kvalitet i količinu recikliranja; 
• smanji korištenje primarnih sirovina; 
• harmonizira pravila na jedinstvenom tržištu EU; 
• doprinese klimatskoj neutralnosti do 2050. godine. 

Na koga se uredba odnosi?

Nova pravila obuhvataju svu ambalažu i sav ambalažni otpad, bez obzira na materijal ili sektor iz kojeg dolazi.  Drugim riječima, gotovo svaka kompanija koja proizvode stavlja na tržište EU koristi neku vrstu ambalaže i bit će obuhvaćena novim pravilima. 

Šta se konkretno mijenja?

Kako će promjene izgledati u svakodnevnom životu?

Efekti Uredbe će biti vidljivi i građanima u svakodnevnom životu. Jedan od najčešće spominjanih primjera odnosi se na restorane, hotele i kafiće. Danas je uobičajeno da uz obrok ili kafu dobijemo jednokratne kesice kečapa, majoneze, senfa, šećera ili male porcije mlijeka za kafu. Nova uredba predviđa da se takva jednokratna pakovanja postepeno uklone iz ugostiteljskih objekata i zamijene održivijim rješenjima poput višekratnih dozatora ili posuda koje se mogu dopunjavati.

Cilj ove mjere je smanjiti ogromne količine ambalažnog otpada koji nastaje korištenjem milijardi jednokratnih pakovanja svake godine. Evropska unija procjenjuje da upravo ovakvi mali komadi ambalaže često završavaju među miješanim otpadom i rijetko se uspješno recikliraju.

Ovaj primjer pokazuje suštinu nove uredbe da fokus više nije samo na recikliranju otpada nakon upotrebe, nego i na smanjenju nastanka otpada prije nego što on uopće postane problem.

Kako će se uredba primjenjivati?

Za razliku od direktive, koja se mora prenositi u nacionalno zakonodavstvo svake države članice, uredba se primjenjuje direktno u svim državama EU. To znači da će pravila biti jednaka za sve kompanije koje posluju na evropskom tržištu. 

Primjena će biti postepena:

• od 12. augusta 2026. počinje opšta primjena uredbe; 
• pojedini zahtjevi vezani za označavanje i informisanje potrošača stupat će na snagu u narednim godinama; 
• dodatni ciljevi za reciklabilnost, ponovnu upotrebu i sadržaj recikliranih materijala uvodit će se kroz faze do 2030. i 2040. godine. 

Nova EU uredba o ambalaži i ambalažnom otpadu predstavlja mnogo više od običnog propisa o otpadu. Njena svrha je transformacija načina na koji se proizvodi pakuju, koriste i recikliraju. Cilj nije samo smanjiti količinu otpada, nego i stvoriti sistem u kojem ambalaža postaje vrijedan resurs koji ostaje u upotrebi što je duže moguće. Za kompanije koje posluju ili planiraju poslovati na tržištu Evropske unije, pripreme za ove promjene trebale bi početi već danas. U budućnosti će održiva ambalaža biti ne samo ekološka prednost, već i važan uslov za pristup tržištu. 

The post Uredba EU o ambalaži i ambalažnom otpadu appeared first on ESG Korisno.