Šta znači transparentnost plata?

U mnogim organizacijama informacije o platama su “tabu tema”. Zaposlenici često nemaju  uvid u to da li su plaćeni jednako kao kolege na istim ili sličnim pozicijama, dok neke kompanije obeshrabruju razgovore o primanjima. Sada, nova EU pravila donose drugačiji pristup.

Zahvaljujući Direktivi, zaposlenicima će imati pravo pristupa informacijama o:

• prosječnim nivoima plata, 
• kriterijima za određivanje plata i napredovanje, 
• razlikama u primanjima između muškaraca i žena za iste ili slične poslove. 

To znači da zaposlenik može zatražiti informacije o prosječnoj plati za svoju poziciju ili posao iste vrijednosti, a poslodavac će morati osigurati transparentan i jasan odgovor.

Cilj Direktive: smanjenje rodnog jaza u platama

Prema podacima Evropske unije, prosječna razlika u platama između muškaraca i žena u Evropi iznosi oko 13 posto. U praksi to znači da žene tokom godine u prosjeku zarade gotovo jednu mjesečnu platu manje od muškaraca. Jedan od glavnih razloga zbog kojih ovaj problem često ostaje nevidljiv jeste upravo nedostatak transparentnosti. Kada zaposlenici imaju pristup informacijama o sistemu plata, lakše mogu prepoznati eventualnu diskriminaciju i zaštititi svoja prava.

Šta će kompanije morati promijeniti?

Direktiva uvodi niz novih obaveza za poslodavce. Kompanije će morati:

• jasno definisati kriterije za određivanje plata i napredovanje, 
• objavljivati raspon plata u oglasima za posao, 
• prestati postavljati pitanja kandidatima o prethodnim primanjima, 
• redovno pratiti i izvještavati o razlikama u platama između muškaraca i žena. 

Ako kompanija utvrdi značajan jaz u platama koji nije moguće objektivno opravdati, bit će obavezna poduzeti korektivne mjere.

Kako transparentnost plata mijenja radnu kulturu

Nova pravila mogla bi značajno uticati na organizacijsku kulturu i odnose unutar kompanija. S jedne strane, transparentnost može povećati osjećaj pravednosti, povjerenja i zadovoljstva zaposlenika. S druge strane, kompanije koje imaju velike interne razlike u primanjima bez jasnih kriterija mogle bi se suočiti s dodatnim pritiskom zaposlenika i javnosti. To znači da sistemi nagrađivanja više neće moći biti zasnovani na neformalnim dogovorima ili subjektivnim procjenama, nego na jasno definisanim i mjerljivim kriterijima.

Zašto je ovo važna ESG tema?

Transparentnost plata direktno je povezana sa “S” komponentom ESG-a, koja uključuje jednakost, radna prava, pravedne uslove rada i odnos prema zaposlenicima.

Kompanije koje uspostave fer i transparentne sisteme nagrađivanja mogu:

• povećati povjerenje zaposlenika, 
• unaprijediti employer branding, 
• smanjiti reputacijske rizike, 
• lakše sarađivati s partnerima iz EU, 
• pokazati usklađenost sa savremenim standardima odgovornog poslovanja. 

Šta ovo znači za kompanije u Bosni i Hercegovini?

Iako Bosna i Hercegovina nije članica Evropske unije, kompanije koje posluju sa evropskim partnerima ili izvoze na EU tržište vjerovatno će se morati prilagođavati ovim standardima. Posebno će to biti važno za međunarodne kompanije, izvoznike i organizacije koje razvijaju ESG strategije ili pripremaju izvještaje o održivosti.

Transparentnost plata sve više postaje dio šire priče o odgovornom i održivom poslovanju, gdje se pažnja ne posvećuje samo finansijskim rezultatima nego i odnosu prema zaposlenicima. U narednim godinama pitanje „Koliko su plaćeni zaposleni na istoj poziciji?“ vjerovatno više neće biti tabu tema, nego standardno pravo zaposlenika.

The post Transparentnost plata u EU  appeared first on ESG Korisno.

Partner na projektu Sarajevo School of Science and Technology (SSST) sačinio je Zeleni barometar MSP koji predstavlja kontinuirani analitički instrument usmjeren na praćenje percepcija, praksi i izazova MSP u Bosni i Hercegovini u kontekstu zelene tranzicije. Istraživanje je provedeno na uzorku od 103 validna odgovora MSP iz različitih sektora i geografskih područja Bosne i Hercegovine. Metodološki kontinuitet s prethodnim ciklusom iz 2024. godine omogućio je pouzdanu komparativnu analizu i identifikaciju trendova.

„Rezultati istraživanja pokazuju umjeren, ali jasan rast svijesti MSP o implikacijama zelene tranzicije na poslovanje. U poređenju s 2024. godinom, veći broj preduzeća prepoznaje potencijalni regulatorni i tržišni uticaj zelenih politika, posebno u kontekstu izvoza i usklađivanja sa standardima Evropske unije,“ smatra Ognjenka Lalović, direktor Sektora privrede VTK/STK BiH. 

Naime, 78% MSP prepoznaje zelenu tranziciju kao poslovnu priliku (u potpunosti ili djelimično), dok 73% preduzeća planira poduzimati aktivnosti povećanja efikasnosti u naredne dvije godine. Ipak, zelena tranzicija se i dalje dominantno posmatra kroz prizmu troškova i regulatornih zahtjeva, dok se njen strateški razvojni potencijal tek postepeno integrira u poslovne modele MSP.

„Čak 56% preduzeća koristi vlastita sredstva kao primarni izvor financiranja, dok grantove koristi svega 6% MSP. Spremnost za buduća ulaganja postoji, ali je jasno uvjetovana dostupnošću financijske i tehničke podrške. MSP izražavaju potrebu za kombinacijom grantova, povoljnih kredita i stručne pomoći u pripremi i implementaciji projekata, što potvrđuje da financijski instrumenti imaju ključnu ulogu u ubrzanju tranzicije,“ ističe prof.dr. Nedim Čelebić, profesor na SSST-u.

Prema istraživanju, MSP u Bosni i Hercegovini najčešće implementiraju mjere energetske efikasnosti i racionalizacije potrošnje resursa. To uključuje optimizaciju potrošnje električne energije, smanjenje otpada i efikasnije upravljanje sirovinama i vodom. Ove mjere su u velikoj mjeri motivirane smanjenjem operativnih troškova i relativno brzim povratom investicije. Primjera radi, 46% MSP investira u mjere energetske efikasnosti, dok 29% preduzeća ulaže ili planira ulagati u obnovljive izvore energije.

Kao ključne prepreke,  61% MSP navodi administrativne i pravne barijere, nedostatak znanja i ekspertize 60%, dok 57% ističe nedostatak grantova kao ključnu prepreku. Ograničeni interni kapaciteti i nedostatak ekspertize dodatno usporavaju proces tranzicije. Odsustvo značajnijih institucionalnih promjena između dva ciklusa djelimično objašnjava spor tempo napretka u pojedinim oblastima.

Rezultati Zelenog MSP barometra 2025. potvrđuju da MSP u Bosni i Hercegovini nisu pasivni akteri zelene tranzicije, već preduzeća koja se nalaze u fazi prilagođavanja i postepenog usvajanja održivih praksi. Ipak, ubrzanje procesa zahtijeva snažnije i dostupnije financijske instrumente, pojednostavljenje administrativnih procedura, jačanje tehničke i konsultantske podrške te razvoj tržišnih podsticaja i integraciju MSP u zelene lance vrijednosti. Posebno se ističe potreba za integriranim pristupom koji kombinuje financijske instrumente, tehničku podršku i razvoj tržišnih mehanizama kako bi se ubrzala implementacija zelenih investicija.

Izvor: https://komorabih.ba/u-bih-78-msp-prepoznaje-zelenu-tranziciju-kao-poslovnu-priliku/

The post Istraživanje u BiH: MSP nisu pasivni akteri zelene tranzicije appeared first on ESG Korisno.

Uzbekistan Airports JSC i Allied Biofuels FE LLC potpisali su Memorandum o razumijevanju za opskrbu: 

• održivim avionskim gorivom (SAF) koje se proizvodi od obnovljivih izvora (otpadna ulja, masti, poljoprivredni otpad) te je direktna zamjena za klasični kerozin, 
• elektro-sintetičkim održivim avionskim gorivom (e-SAF) koje se proizvodi iz obnovljivih izvora energije, vode i zarobljenog CO2 čime se smanjuje emisija stakleničkih plinova u avioindustriji i do 90%

Iako je komercijalna opskrba SAF-om i dalje je ograničena na mnogim tržištima u razvoju, za Centralnu Aziju ovaj sporazum povezuje rast avijacije s infrastrukturom za čista goriva prije nego što potražnja naglo poraste. 

Prema Memorandumu o razumijevanju, Uzbekistan Airports i Allied Biofuels uspostavit će saradnju oko opskrbe SAF-om i e-SAF-om. Partnerstvo podržava modernizaciju uzbekistanskog avio sektora te gradi domaću bazu za čistija transportna goriva. Planirano je da saradnja počne do 2030. godine.

Za kreatore politike i investitore, sporazum se ne odnosi samo na nabavku goriva. On ukazuje na širi državni prioritet. Uzbekistan želi koristiti infrastrukturu čiste energije kako bi povećao svoju ulogu u avijaciji, logistici i industrijskoj dekarbonizaciji.

Rafinerija vrijedna 6,1 milijardu dolara u središtu posla

Allied Biofuels razvija integrisanu rafineriju biogoriva u Uzbekistanu. Postrojenje će proizvoditi SAF, e-SAF i zeleni dizel u industrijskim razmjerima. U punom kapacitetu, predviđa se da će proizvoditi oko 160.400 tona SAF-a svake godine. Također se očekuje da će proizvoditi 257.000 tona e-SAF-a i 5.040 tona zelenog dizela godišnje.

Procijenjena kapitalna vrijednost projekta iznosi oko 6,1 milijardu dolara što ga čini jednom od najvećih inicijativa za infrastrukturu čiste energije u regiji do sada. Sektoru su potrebna rana ulaganja u proizvodne kapacitete, sigurnost sirovina, obnovljivu energiju i zeleni vodik. Inače, zeleni vodik je ekološki najprihvatljiviji energent budućnosti, proizveden elektrolizom vode pomoću električne energije iz obnovljivih izvora (sunce, vjetar).

Očekuje se da će planirano postrojenje koristiti sistem obnovljive energije od 4,45 GW. Također će uključivati ​​sistem za skladištenje energije u baterijama od 1.600 MWh. 

Ovaj pristup povezuje SAF strategiju sa širom industrijskom platformom. Komponenta e-SAF zavisi od obnovljive električne energije i zelenog vodika. Kao rezultat toga, projekat bi mogao stvoriti potražnju u nekoliko lanaca vrijednosti čiste tehnologije. Ovi lanci vrijednosti uključuju mrežnu infrastrukturu, skladištenje baterija, opremu za vodik i logistiku goriva.

The post Dekarbonizacija avijacije: tranzicija ka održivim gorivima appeared first on ESG Korisno.

Jedna od najnaprednijih klimatskih tehnologija na svijetu, postrojenje Climeworks Mammoth Direct Air Capture Plant na Islandu, počelo je sa radom 2024. godine. Trenutno je to najveće postrojenje te vrste na svijetu. Pri punom kapacitetu, Mammoth je dizajniran da godišnje usisa 36.000 tona CO2 iz atmosfere, te koristi masivni niz od 80 ventilatora opremljenih specijaliziranim filterima za hemijsko hvatanje ugljičnog dioksida.

Zarobljeni CO2 se miješa s vodom i ubrizgava duboko pod zemlju u vulkansku bazaltnu stijenu, gdje prirodno reaguje sa stijenom i pretvara se u kamen u roku od dvije godine, osiguravajući trajno uklanjanje. Cijeli proces pokreće obilna obnovljiva geotermalna energija Islanda.

Umjesto da se fokusira samo na sprječavanje novih emisija, ovaj pristup uvodi drugi put: uklanjanje postojećeg ugljika koji je već u zraku, te pretvaranje atmosferskog CO₂ u dugoročno geološko skladištenje.

Da bismo dostigli cilj zadržavanja globalnog zagrijavnanja između 1,5-2 stepena, ovakvi projekti bi mogli biti dio rješavanja problema ali samo ako se razviju na infrastrukturnom  nivou globalno. Istraživanje i dalje usavršavanje je neophodno kako bi se pronašlo optimalno rješenje za postizanje klimatske neutralnosti.

Razlika u obimu između emitovanih i apsorbovanih stakleničkih gasova je i dalje ogromna. Imajući u vidu da zbog ljudskog djelovanja globalna količina CO2 na godišnjem nivou iznosi 37.8 milijardi tona CO2, navedena količina apsorbcije od 36.000 tona CO2 se za sada ne čini puno ali je dobar početak.

Ovakve inovacije su važne, međutim bez promjene ponašanja svakog pojedinca, preuzimanja odgovornosti, te smanjenja globalne potrošnje mogu riješiti samo dio problema.

The post Smanjenje CO2 kroz hvatanje i skladištenje appeared first on ESG Korisno.

Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen pojasnila je: „Odluke koje danas donosimo oblikovat će našu sposobnost suočavanja s današnjim izazovima i krizama sutrašnjice. Naša strategija AccelerateEU ​​donijet će direktne i strukturnije mjere pomoći evropskim građanima i kompanijama. Moramo ubrzati prelazak na domaće, čiste energije. To će nam dati energetsku neovisnost i sigurnost te značiti da ćemo bolje moći prebroditi geopolitičke oluje.“

U središtu ovog plana je jača koordinacija između država članica EU-a. Komisija će uskladiti državne aktivnosti ponovnog punjenja skladišta plina, puštanja zaliha nafte i mjerama opskrbe u hitnim slučajevima.

Elektrifikacija i čista energija u centru pažnje

Osim upravljanja krizama, AccelerateEU ​​potiče strukturnu transformaciju. Komisija će do ljeta predstaviti Akcijski plan za elektrifikaciju, postavljajući ambiciozne ciljeve za industriju, promet i građevinarstvo.

Strategija daje prioritet zamjeni nafte i plina elektrificiranim sistemima koji se napajaju obnovljivom energijom. Također, strategija ubrzava primjenu održivih avionskih goriva putem Plana ulaganja u održivi promet.

Regeneracija postojećih obnovljivih izvora energije, uključujući vjetroelektrane i hidroelektrane, identifikovana je kao brzo rješenje za povećanje opskrbe bez dugotrajnih procesa izdavanja dozvola.

Finansiranje tranzicije u velikim razmjerima

Komisija procjenjuje da je do 2030. potrebno 660 milijardi eura godišnje za postizanje ciljeva energetske tranzicije. Javno finasniranje će imati značajnu ulogu, s 219 milijardi eura dostupnih u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost uz kohezijske fondove. Međutim, dužnosnici priznaju da to neće biti dovoljno. Kako bi se premostio jaz, Komisija je u martu 2026. pokrenula Strategiju ulaganja u čistu energiju.

AccelerateEU ​​signalizira odlučan zaokret u evropskom energetskom modelu. Poruka je jasna. Energetska sigurnost i dekarbonizacija su neodvojivi. Evropa restrukturira svoj sistem kako bi se istovremeno bavila ovim pitanjima, s implikacijama koje se protežu daleko izvan njezinih granica.

The post AccelerateEU za postizanje ciljeva energetske tranzicije appeared first on ESG Korisno.

Danas postoji preko 170 vrsta ugljičnih kredita – svaki predstavlja drugačiji put za smanjenje, izbjegavanje ili uklanjanje emisija u globalnoj ekonomiji. Od projekata obnovljivih izvora energije poput solarne, vjetroelektrane i hidroenergije do rješenja zasnovanih na prirodi kao što su pošumljavanje, upravljanje ugljikom u tlu i ekosistemi plavog ugljika – svaki kredit priča priču o klimatskim akcijama. Uz inovacije u energetskoj efikasnosti, upravljanju otpadom i industrijskim procesima dobija se puni uvid u obim mogućnosti.

Nisu svi krediti jednaki

Kvalitet, transparentnost i stvarni uticaj su važni. Krediti visokog integriteta osiguravaju da su smanjenja emisija mjerljiva, dodatna i trajna – izbjegavajući greenwashing i gradeći povjerenje u sistem. Kako se klimatski pritisak pojačava, tržišta ugljika se razvijaju u ključni finansijski alat – usmjeravajući kapital u projekte koji se inače nikada ne bi mogli ostvariti. Bilo da se radi o inicijativama za uvođenje “čistih šporeta” (koji zahtijevaju manje goriva i smanjuju toksični dim) u ruralnim zajednicama, hvatanju metana sa deponija ili najsavremenijim tehnologijama hvatanja ugljika, ovi krediti pokreću stvarne promjene na terenu.

5 najboljih vrsta kredita za šumski ugljik u 2026. godini

Plavi ugljik (mangrov): projekti plavog ugljika fokusiraju se na obnovu i zaštitu obalnih ekosistema poput mangrova, koje vežu ugljik po stopi i do četiri puta većoj od kopnenih šuma. Ovi projekti dobijaju na popularnosti zbog svog kapaciteta skladištenja ugljika tokom dužeg perioda i pružaju značajne indirektne koristi, kao što su zaštita od olujnih udara i stanište za morski život.

Pošumljavanje (sadnja novih i obnavljanje degradiranih šuma): među najpopularnijim vrstama projekata, sa prosječnom cijenom kredita od 24 dolara u 2025. godini. Ovi projekti su ključni za obnovu ekosistema, poboljšanje zdravlja tla i stvaranje radnih mjesta u ruralnim zajednicama.

Poboljšano upravljanje šumama (IFM): projekti povećavaju kapacitet skladištenja ugljika postojećih šuma kroz održive prakse sječe i očuvanja. Sa prosječnom cijenom kredita od 16 dolara, IFM je isplativ način održavanja zdravlja šuma uz generiranje kredita za ugljik.

Agrošumarstvo: integriše drveće u poljoprivredne pejzaže, poboljšavajući plodnost tla, zadržavanje vode i prinose usjeva. Ovi projekti su posebno utjecajni u regijama poput Latinske Amerike i Afrike, gdje podržavaju male poljoprivrednike te promovišu održivo korištenje zemljišta.

REDD+ (smanjenje emisija uzrokovanih krčenjem i degradacijom šuma): projekti štite postojeće šume od krčenja šuma, što čini 25% svih povlačenja ugljičnih kredita u 2025. godini. Oni su ključni za očuvanje biodiverziteta i podršku autohtonim zajednicama.

Izvor: https://www.regreener.earth/blog/the-5-best-forest-carbon-credit-types-of-2026; https://www.linkedin.com/company/greenonomics/posts/?feedView=all; Fotografija preuzeta sa: https://www.ecosystemmarketplace.com

The post Raznolikost tržišta ugljika appeared first on ESG Korisno.