Osnovu solarne elektrane čine solarne ćelije izrađene od silicijuma koji se dobija iz običnog pijeska. Preko 95% svih panela na svijetu pravi se upravo od ovog materijala jer ga na Zemlji ima u izobilju. Iako prerada kvarcnog pijeska u silicijum zahtijeva mnogo energije u ranoj fazi i ima negativan uticaj na životnu sredinu, moderni solarni paneli energiju iz neobnovljivih izvora utrošenu za njihovu proizvodnju nadoknade u periodu od 1 do 1,5 godine. Ovi solarni paneli imaju životni vijek od 25 do 30 godina.

Proizvodnja energije i funkcionisanje sistema

Za potpunu i bezbjednu instalaciju fotonaponske elektrane potreban je cjelovit sistem koji obuhvata:

• solarne panele;
• inverter (pretvarač): paneli proizvode jednosmjernu struju (DC), dok aparati u domaćinstvu koriste naizmjeničnu struju (AC), a uloga invertera je da pretvara DC u AC struju;
• nosači i konstrukcija: drže panele pod optimalnim uglom;
• kablovi i zaštitna oprema: garantuju bezbjedan rad i zaštitu od prenapona;
• pametno brojilo: prati koliko struje se troši iz mreže;
• akumulatori (opcionalno): skladište višak energije za rad tokom noći ili kada nema sunca.

Nakon što se sistem instalira, objekat direktno koristi energiju koju sam proizvede tokom sunčanih sati. Kućna elektrana u prosjeku proizvede oko 1.000 do 1.100 kWh po kilovatu instalirane snage godišnje u kontinentalnim područjima, dok na obali i otocima taj prinos dostiže do 1.400 kWh/kW. Lokalni klimatski uslovi i specifične instalacije mogu utjecati na ove vrijednosti.

Za postavljanje takve elektrane u prosjeku je potrebna korisna površina krova oko 5 do 7 m². Na toj površini se mogu u prosjeku instalirati 2 do 3 panela standardne snage uzimajući u obzir i razmake između panela i prostor potreban za montažu. Današnji moderni paneli najčešće imaju snagu od 400 W do 650 W po komadu. Potrebna površina u praksi zavisi od snage i dimenzija pojedinačnog panela. Na primjer, panel snage približno 400–500 W može imati dimenzije oko 1,72 × 1,13 m te zauzima površinu od približno 1,95 m².

Najbolji prinos daje krov usmjeren ka jugu. Ako je krov usmjeren ka istoku ili zapadu, proizvodnja je manja za oko 10–15%, pa može biti potrebna nešto veća površina. Optimalan nagib varira u zavisnosti od geografske lokacije, a u našoj regiji je između 30° i 35°.

Dva osnovna modela rada

Za projektovanje ili kupovinu solarnih panela potrebno je poznavati energetske potrebe zajednice na mjesečnom planu za „on–grid“ sistem i/ili maksimalnu moguću potrebnu snagu zajednice za „off–grid“ sistem.

Samostalni sistem (Off-Grid) je nezavisan od mreže. Proizvedena energija iz solarnih panela sprema se u solarne baterije, odakle se troši prema potrebi. Pri izradi projekcije potrošnje potrebno je uzeti najteži zimski period kako bi se osiguralo neprekidno napajanje. Ključne prednosti ogledaju se u potpunoj energetskoj nezavisnosti, izostanku mjesečnih računa i neprekidnom napajanju. Najveći nedostaci su znatno viši početni troškovi nabavke i periodične zamjene baterija svakih 8 do 15 godina, kao i rizik od nestašice energije tokom dužih perioda tmurnog i zimskog vremena.

Sistem spojen na mrežu (On-Grid) radi dok sija sunce, te objekat direktno troši svoju struju. Ako proizvede više nego što potroši (npr. u podne), višak se šalje u javnu mrežu. Kada sunca nema, struja se povlači iz mreže. Spojeni su na javnu elektroenergetsku mrežu. Njegove glavne prednosti su znatno niža cijena instalacije obzirom da baterije za skladištenje nisu potrebne te jednostavnije održavanje. S druge strane, mana ovog modela je potpuna ovisnost o javnoj mreži. U slučaju nestanka struje on-grid sistem se automatski gasi.

Stvarna energetska tranzicija postiže se tek razvojem zajednica obnovljive energije. Kroz zajednice, građani ne moraju pojedinačno posjedovati krov ili velika finansijska sredstva. Umjesto toga, udruživanjem mogu zajednički ulagati u veće solarne sisteme, dijeliti proizvedenu energiju i smanjiti troškove za sve članove.

Ilustrativni primjer zajednice obnovljive energije

Prikaz godišnje potrošnje električne energije, troškova i ostvarenih ušteda – scenarij u kojem se 60% potreba pokriva iz solarne elektrane:

Pored značajnih finansijskih ušteda i dugog vijeka trajanja (garancije proizvođača traju od 10 do 25 godina), prelazak na solarnu energiju direktno smanjuje emisiju štetnog ugljen-dioksida i pomaže u zaštiti životne sredine. To potvrđuju i mnoge studije poput studije Međunarodne agencije za energiju u kojoj se navodi da 1 GW instaliranih solarnih kapaciteta godišnje smanjuje emisije  za približno 1,5 miliona tona u poređenju sa proizvodnjom iz elektrana na ugalj.

Pratite našu rubriku DOBRA ENERGIJA! Zajedničke aktivnosti podizanja svijesti o energetskoj tranziciji i zajednicama obnovljivih izvora energije u BiH, u okviru projekta EU4CAET, sprovode KORISNO doo i Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ).

The post Šta treba znati prije prelaska na solarne panele? appeared first on ESG Korisno.

Na čelu liste nalazi se Saudi Aramco sa 1.839 metričkih tona ekvivalenta ugljen-dioksida (MtCO2e), što čini 4,38% globalnih emisija CO2. Da je Aramco država, bio bi četvrti najveći zagađivač na svijetu, odmah iza Kine, SAD-a i Indije. Odmah iza saudijske kompanije našle su se Coal India (najveći svjetski državni proizvođač uglja) i CHN Energy (kineska državna rudarska i energetska kompanija). Njihove emisije činile su 3,68%, odnosno 3,65% globalnih emisija CO2. Američke kompanije ExxonMobil i Chevron, te britanski Shell, također su se našle među prvih 20, zajedno s nekoliko drugih kineskih kompanija.

Sagorijevanje uglja, prirodnog gasa i nafte radi proizvodnje električne i toplotne energije predstavlja najveći pojedinačni izvor globalnih emisija gasova sa efektom staklene bašte (GHG). Ti gasovi su glavni uzročnici globalnog zagrijavanja jer zadržavaju toplotu u atmosferi i podižu temperaturu Zemljine površine.

Globalna potrošnja fosilnih goriva više se nego udvostručila u posljednjih 50 godina, dok zemlje širom svijeta nastoje poboljšati životni standard i ekonomski učinak. Godine 2023. tri najsnažnija staklenička plina – ugljen-dioksid (CO2), metan i azotni oksid – dostigla su rekordne nivoe.

Slika u nastavku prikazuje isporuku fosilnih goriva prema izvoru u 2025. godini:

https://ourworldindata.org/grapher/energy-mix?source=fossil_fuels&metric=by_source

Koraci unazad

Vodeće energetske kompanije su posljednjih mjeseci pojačale fokus na fosilna goriva. Britanski BP najavio je smanjenje ulaganja u obnovljive izvore energije te fokus na povećanje proizvodnje nafte i gasa na oko 2,3 do 2,5 miliona barela ekvivalenta nafte dnevno do 2030. godine. Konkurentske kompanije TotalEnergies i Equinor također su smanjile planove ulaganja u energiju s niskim udjelom ugljika, dok su se Shell, ExxonMobil i Chevron obavezali na povećanje proizvodnje fosilnih goriva.

Do ovog masovnog zaokreta je došlo sa agendom Trumpove administracije pod sloganom „drill, baby, drill“. Tokom prvog mjeseca mandata, predsjednik je povukao SAD iz Pariškog sporazuma i drugih klimatskih obaveza te otvorio dodatna područja za istraživanje nafte i gasa. Sjedinjene Američke Države trenutno proizvode više nafte nego bilo koja druga država u bilo kojem trenutku u prošlosti.

Izvor: https://earth.org/36-fossil-fuel-giants-responsible-for-half-of-worlds-co2-emissions-report/

The post 36 giganata proizvelo više od 20 milijardi tona emisija CO2 appeared first on ESG Korisno.

Nakon što je ranije najavljeno da će Fond ove godine izdvojiti ukupno dva miliona KM za energetsku efikasnost stambenih objekata i električna vozila, sada su poznati detaljni uslovi pod kojima građani, kompanije i obrtnici mogu dobiti novac za kupovinu vozila. Za potpuno električno vozilo moguće je dobiti do 12.000 KM, dok maksimalni poticaj za plug-in hibrid iznosi 10.000 KM. U oba slučaja Fond može pokriti najviše 30 posto cijene vozila.

Ko može dobiti novac?

Na javni poziv mogu se prijaviti punoljetni građani sa prebivalištem u Federaciji BiH, pravna lica sa sjedištem u FBiH, kao i obrti i srodne djelatnosti. Sufinansiraju se isključivo nova vozila kategorija M1 i N1, odnosno putnički automobili sa najviše devet sjedišta i vozila za prevoz tereta mase do pet tona.

Kod potpuno električnih vozila direktna emisija CO₂ prema WLTP-u mora biti 0 g/km, dok plug-in hibridi mogu imati emisiju najviše 50 g/km. Vozilo ne smije biti ranije registrovano niti korišteno. Jedan podnosilac prijave može ostvariti sredstva za kupovinu samo jednog vozila.

Građanima treba CIPS, račun u banci i predračun za vozilo

Za građane je propisana konkretna dokumentacija koju je potrebno pripremiti prije podnošenja prijave. Potrebna je ovjerena Izjava I-b, uvjerenje o prebivalištu na području Federacije BiH – CIPS obrazac PBA-3 ili PBA-4 koji ne smije biti stariji od 30 dana, potvrda banke o aktivnom transakcijskom računu te predračun ili ponuda za vozilo.

Predračun mora sadržavati tehničke karakteristike vozila, uključujući kategoriju, proizvođača, tip, model, vrstu goriva, izvor snage, emisiju CO₂ i rok isporuke. Mora ga izdati ovlašteni zastupnik ili distributer vozila u BiH i ne smije biti stariji od 30 dana. Potrebna je i potvrda ovlaštenog zastupnika ili distributera da vozilo ispunjava tražene tehničke karakteristike.

Nema kupovine putem finansijskog lizinga

Jedan od važnijih uslova jeste da se vozilo za koje se traži poticaj ne može nabaviti putem finansijskog lizinga niti uvesti iz inostranstva. Građanin kojem sredstva budu odobrena mora vozilo kupiti i registrovati u roku od pet mjeseci od potpisivanja ugovora sa Fondom. Registracija mora glasiti na podnosioca prijave i biti izvršena u Federaciji BiH. Vozilo potom neće moći prodati niti pokloniti tri godine od prve registracije, a Fondu će morati dostavljati potvrde o drugoj i trećoj registraciji.

Važan redoslijed prijava

Poziv je otvoren do utroška raspoloživih 500.000 KM, a najkasnije do 31. decembra 2026. godine. Međutim, Fond može poziv i privremeno zatvoriti kada raspoloživa sredstva budu rezervisana pristiglim prijavama. Ovo je posebno važno jer će Komisija prijave razmatrati kontinuirano, prema redoslijedu zaprimanja, sve do utroška novca.

Još važnije, nakon što prijava bude podnesena, neće biti omogućeno naknadno dopunjavanje ili ispravljanje podataka i dokumentacije. Nepotpuna prijava ili pogrešan unos znače odbijanje. O rezultatu prijave Fond će podnosioca obavijestiti e-mailom u roku od 60 dana od njenog zaprimanja.

Prijave se podnose isključivo putem platforme e-prijava Fonda. Podnosilac se prvo registruje, nakon čega unosi podatke o sebi, bankovnom računu i vozilu te učitava propisanu dokumentaciju.

Dokumentaciju je moguće pripremati i učitavati u više navrata. Sve dok nije odabrana opcija “Podnesi”, prijava se može dopunjavati i ispravljati. Nakon zvaničnog podnošenja na e-mail stiže potvrda sa vremenom zaprimanja i rednim brojem prijave.

Novac se isplaćuje tek nakon kupovine vozila

Nakon što mu sredstva budu odobrena i zaključi ugovor sa Fondom, korisnik mora kupiti i registrovati vozilo, a zatim dostaviti zahtjev za isplatu sa dokazima o realizovanoj kupovini. Fond će, nakon prihvatanja zahtjeva i provjere, jednokratno isplatiti do 30 posto vrijednosti kupljenog vozila, odnosno najviše iznos utvrđen ugovorom. Troškovi registracije ne ulaze u prihvatljive troškove.

Za isplatu će, između ostalog, biti potrebni faktura i fiskalni račun, potvrda distributera o tehničkim karakteristikama, fotografije vozila i saobraćajna dozvola kojom se dokazuje prva registracija na ime korisnika. Nakon prihvatanja dokumentacije Fond sredstva isplaćuje na bankovni račun jednokratno, u roku od 30 dana.

IZVOR: https://www.akta.ba/vijesti/bih/208253/objavljen-javni-poziv-gradanima-i-firmama-do-12000-km-za-elektricni-automobil?utm_source=newsletter&utm_medium=email&utm_campaign=Akta%20-%20Vijesti

The post Javni poziv: do 12.000 KM za električni automobil appeared first on ESG Korisno.

Javne nabavke čine oko 15% BDP-a EU, ili približno 2,9 milijardi dolara svake godine, te obuhvataju transportne mreže, energetske sisteme, javnu infrastrukturu, škole i zdravstvene usluge.

Prema prijedlogu, javne institucije u EU bi uz troškove razmatrali i kvalitet. Ekološki učinak, društveni rezultati, inovacije, sigurnost i otpornost lanca snabdijevanja stoga bi mogli imati veću težinu prilikom dodjele ugovora. Reformu moraju pregovarati Evropski parlament i Vijeće prije nego što stupi na snagu.

Kvalitet dobija na težini prilikom dodjele ugovora

Komisija želi da najbolji odnos cijene i kvaliteta postane standardna metoda dodjele. Kriteriji kvaliteta bi dobili minimalnu težinu od 30%, koja bi se povećavala na najmanje 50% za ugovore koji zahtijevaju velike radove.

Javne institucije u EU bi zadržale diskreciono pravo nad kriterijima kvaliteta odabranim za svaki tender. Uslovi zaštite okoliša bi podrazumijevali uticaj tokom životnog ciklusa proizvoda ili usluge, dok bi se socijalni kriteriji odnosili na pravedne uslove rada. Prijedlog posebno obuhvata „socijalnu inkluziju i integraciju osoba s invaliditetom i osoba u nepovoljnom položaju na tržište rada“, kao i rodnu ravnopravnost, nediskriminaciju i ljudska prava u lancu snabdijevanja.

Za kompanije, ova promjena bi mogla povećati komercijalnu vrijednost kredibilnih klimatskih planova, praksi radne snage i kontrola lanca snabdijevanja. Također bi mogla smanjiti prednost koju imaju ponuđači čija je glavna prednost na javnom tenderu cijena.

Ovaj prijedlog uvodi stroža pravila za javne nabavke u EU kako bi se povećala sigurnost, zaštitila privreda i podstakla održivost. Državne institucije dobijaju veća ovlaštenja za zaštitu kritične infrastrukture, osjetljivih podataka i odbrane od stranog utjecaja.

Poticat će se nabavka iz različitih izvora kako bi se EU bolje pripremila za krize i smanjila zavisnost od drugih država. Pravila jasno definišu koji strani ponuđači mogu učestvovati. Ako neka država ne tretira fer kompanije iz EU, Evropska komisija joj može ograničiti pristup javnim nabavkama.

Za dobijanje poslova sa javnim institucijama, kompanije će morati dokazati stvarne rezultate u oblasti zaštite okoliša, radničkih prava i stabilnosti poslovanja. Ako se usvoji, uredba bi rutinske javne nabavke pretvorila u promišljeniji instrument klimatske, industrijske i sigurnosne politike EU.

Njen globalni učinak mogao bi se proširiti daleko izvan Evrope, jer multinacionalni dobavljači prilagođavaju proizvode, objave i lance snabdijevanja kako bi se takmičili za evropske ugovore.

The post Prilagodba proizvoda za EU tendere appeared first on ESG Korisno.

Zakonski okvir u BiH

Zajednica obnovljive energije (ZOE) je pravno lice osnovano u skladu s važećim propisima (najčešće u formi privrednog društva, udruženja ili zadruge) čiji je primarni cilj korištenje obnovljivih izvora energije za proizvodnju, skladištenje, potrošnju, razmjenu ili prodaju električne energije, prevashodno radi zadovoljenja potreba svojih članova. Zajednica se formira radi provođenja jednog ili više projekata korištenja obnovljivih izvora energije u kojem direktno učestvuju građani i kompanije.

Potrebno je okupiti zainteresovane komšije, sugrađane, lokalne privrednike ili predstavnike općine. U zavisnosti od lokalnog zakonodavstva, zajednica se najčešće registruje kao zadruga, udruženje građana ili neprofitno privredno društvo. Primarni cilj je ekološka, ekonomska ili socijalna korist za članove, a ne ostvarivanje profita.

Pravne dozvole i priključak na mrežu, pribavljanje urbanističke i građevinske saglasnosti za ugradnju fotonaponske elektrane na izabranoj lokaciji su najzahtjevniji koraci. Zahtjev se podnosi lokalnom distributeru električne energije (npr. Elektroprivredi) za dobijanje elektroenergetske saglasnosti i definisanje mjesta priključka.

Prva ZOE u BiH: solarna elektrana na zgradi Općine Kakanj  

Općina Kakanj napravila je značajan iskorak u oblasti energetske tranzicije, nakon što je Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije dodijelilo prvi status zajednice obnovljive energije (ZOE) u Bosni i Hercegovini projektu iniciranom u Kaknju.

Riječ je o projektu izgradnje fotonaponske elektrane na krovu administrativnog objekta Općine Kakanj, čija je realizacija planirana tokom 2027. godine. Planirana je instalacija kapaciteta 103kW, a procijenjena godišnja ušteda na struji je 18.600 KM. 

Smisao ZOE nije samo smanjenje mjesečnog računa za električnu energiju, već kružni model finansiranja. Umjesto da ušteđenih 18.600 KM godišnje ode na plaćanje računa elektroprivredi, novac ostaje u općinskom budžetu. Ta sredstva se direktno preusmjeravaju u ugradnju dodatnih solarnih panela na druge javne krovove (škole, sportske dvorane, obdaništa) ili u subvencije za građane.  Projekat u Kaknju služi kao pravni i finansijski obrazac kako i ostale općine u BiH mogu formirati vlastite energetske zajednice i ostvariti opipljive novčane uštede.  

Realizacija ovog projekta omogućena je kroz tehničku asistenciju u okviru projekta „Akcija zajednice za energetsku tranziciju u Bosni i Hercegovini“ (CAET), koji implementira GIZ u ime Njemačkog saveznog ministarstva za ekonomsku saradnju i razvoj (BMZ). Podrška je uključivala izradu studije izvodljivosti, idejnog i glavnog projekta elektrane, kao i savjetodavnu pomoć u procesu pribavljanja potrebnih dozvola.

ZOE u Kaknju predstavlja jedan od prvih i najznačajnijih pilot-projekata ovakve vrste u Bosni i Hercegovini. Tradicionalno oslonjen na industriju uglja i rad termoelektrane, Kakanj kroz ovaj model pravi korak ka prelasku na čistu energiju.

Pratite našu rubriku DOBRA ENERGIJA! Zajedničke aktivnosti podizanja svijesti o energetskoj tranziciji i zajednicama obnovljivih izvora energije u BiH, u okviru projekta EU4CAET, sprovode KORISNO doo i Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ).

The post Zelena energija: kakvo rješenje nudi Opština Kakanj? appeared first on ESG Korisno.

Prema zakonodavstvu EU, energetske zajednice mogu imati oblik bilo kojeg pravnog subjekta, uključujući udruženje, zadrugu, partnerstvo, neprofitnu organizaciju ili društvo s ograničenom odgovornošću. To je oblik saradnje između stanovnika, preduzetnika, lokalnih vlasti i poljoprivrednika radi zajedničke proizvodnje i korištenja energije iz obnovljivih izvora (npr. sunca, vjetra, biogasa).

Zajednica funkcioniše po principu ‘jedan član = jedan glas’ – svaki učesnik ima pravo glasa u donošenju odluka. Možete joj pripadati kao pojedinac, kompanija, javna institucija ili društvena organizacija.

Zakonodavni okvir Evropske unije koji uređuje energetske zajednice zasniva se na paketu propisa “Čista energija za sve Evropljane” (Clean Energy for All Europeans). EU zakonodavstvo prepoznaje i definiše dva ključna modela energetskih zajednica kroz dvije zasebne direktive:

Energetske zajednice u EU

Akcioni plan za pristupačnu energiju prepoznaje energetske zajednice kao ključno rješenje za pristup pristupačnoj obnovljivoj energiji, naglašavajući potrebu za jačanjem ovih inicijativa kako bi lokalne zajednice, građani i kompanije mogli kolektivno ulagati u projekte čiste energije na lokalnom nivou i proizvoditi, prodavati i trošiti vlastitu obnovljivu energiju.

Kako bi se dodatno podržalo pridruživanje građana energetskoj zajednici, Građanski energetski paket fokusira se na podsticanje samostalne proizvodnje energije i dijeljenja energije među građanima, sa snažnim naglaskom na energetske zajednice.

PRIMJER: Wildpoldsried (Njemačka)

Wildpoldsried je malo selo u Bavarskoj (Njemačka), sa oko 2.600 stanovnika, koje je postalo jedan od najpoznatijih svjetskih primjera energetske zajednice i održivog razvoja.

Njegov značaj ogleda se u tome što ne samo da zadovoljava sve svoje potrebe za energijom, već proizvodi oko 500% do 700% više električne energije nego što potroši, prodajući višak mreži i ostvarujući višemilionske prihode za lokalnu zajednicu.

Priča je započela 1999. godine pod vodstvom općinskog načelnika i lokalnog vijeća. Cilj da do 2020. godine proizvode 100% sopstvene energije premašili su za svega nekoliko godina.

Umjesto oslanjanja na samo jedan izvor, Wildpoldsried je primjenio energetski miks zajednice: izgrađeno je 11 vjetroturbina velikog kapaciteta, te su skoro svi krovovi javnih zgrada, privatnih kuća i privrednih objekata pokriveni solarnim panelima. Dodatno su izgradili i pet postrojenja na biogas te dvije mikro-hidroelektrane na lokalnom vodotoku koji pružaju stabilnu baznu energiju.

Zašto ovaj model funkcioniše?

Ovo nije projekat eksternih energetskih korporacija, već samih mještana. Vjetroturbine i solarni sistemi finansirani su privatnim kapitalom. Zaradom od prodaje struje mještani ostvaruju godišnje povrate na investiciju između 6% i 8%.

Budući da selo proizvodi ogroman višak varijabilne energije (vjetar i sunce), postalo je testna lokacija za kompaniju Siemens i lokalne univerzitete. Razvili su naprednu pametnu mrežu (smart grid) i baterijske sisteme za pohranjivanje energije kako bi balansirali ponudu i potražnju te spriječili preopterećenje šire električne mreže.

Godišnji prihodi od prodaje viška električne energije za opštinu i građane iznose preko 4 miliona eura. Taj novac se direktno reinvestira u izgradnju novih vrtića, sportskih dvorana i društvenih domova, razvoj edukacijskog i naučnog turizma, otvaranje novih zelenih radnih mjesta u lokalnoj zajednici.

Wildpoldsried dokazuje da prelazak na obnovljive izvore energije ne mora biti nametnut “odozgo” (sa državnog nivoa), već može proizaći iz lokalne inicijative. Više primjera energetskih zajednica možete pogledati na linku

Pratite našu rubriku DOBRA ENERGIJA! Zajedničke aktivnosti podizanja svijesti o energetskoj tranziciji i zajednicama obnovljivih izvora energije u BiH, u okviru projekta EU4CAET, sprovode KORISNO doo i Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ).

Izvor naslovne fotografije

The post Investicija u čistu energiju appeared first on ESG Korisno.