Posljednih nekoliko dana temperature neumoljivo rastu, iscrpljujući stanovništvo, poljoprivredu, usjeve, stada domaćih životinja, te staništa divljih životinja. Dijelovi Francuske su ove sedmice dostigli temperaturu veću od 38 stepeni Celzijusa. London je postavio rekord za mjesec maj, dostigavši ​​34 stepena Celzijusa. Oxford, gdje se podaci bilježe 211 godina unazad, zabilježio je najvišu temperaturu ikada zabilježenu na početku godine. Ekstremne vrućine zabilježene su u više od pola evropskih zemalja – od Portugala do Švicarske.

Krivac je “toplotna kupola” uzrokovana toplim zrakom koji se kreće iz sjeverne Afrike te koji je, zaglavljen pod sistemom visokog pritiska, došao iznad zapadne Evrope. To se dešava u trenutku kada globalne temperature nastavljaju svoj brzi rast posljednjih godina, potaknute neumoljivim sagorijevanjem fosilnih goriva. Naučnici su jasno naglasili da je ekstremna toplina gotovo sigurno povezana s globalnim zagrijavanjem uzrokovanim ljudskim djelovanjem.

Smrtni slučajevi širom Evrope

Evropa se zagrijava brže od bilo kojeg drugog kontinenta, a istraživači procjenjuju da je posljednjih godina godišnje zabilježeno desetine hiljada smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom. ClimaMeter, grupa naučnika koja proučava vezu između ekstremnih vremenskih uslova i globalnog zagrijavanja, izdala je izvještaj u kojem se navodi da je toplotna kupola „događaj uzrokovan rijetkim meteorološkim uslovima, čije su karakteristike pogoršane klimatskim promjenama uzrokovanim ljudskim djelovanjem“.

Vrućina je povezana s najmanje sedam smrtnih slučajeva u Francuskoj posljednjih dana, a očekuje se da će broj žrtava porasti. Nekoliko umrlih plivalo je, dok su drugi učestvovali u sportskim događajima na otvorenom, uključujući jednu osobu koja je trčala utrku od 10 kilometara. Šumski požar izbio je u blizini Edinburgha, koji je u ovo doba godine često još uvijek hladan.

Klima uređaji su relativno rijetki u domovima i školama u Evropi. U Engleskoj su kuće građene za hladno vrijeme i dizajnirane da zadržavaju toplinu. Vruće dane prate tople noći. Dugotrajna vrućina koja ne prestaje preko noći može biti posebno opasna jer tijelo nema priliku da se ohladi.

Vrućina je uticala na tržište energije

U nedjelju je solarna energija zadovoljila skoro polovinu potražnje za električnom energijom u Britaniji. U utorak su cijene električne energije na sat pale su ispod nule u Francuskoj, što se može dogoditi kada solarna i energija vjetra dodaju više energije u mrežu nego što ona može iskoristiti.

S druge strane, u Njemačkoj su cijene električne energije u srijedu skočile za 29 posto jer je potražnja za električnom energijom porasla, a sistem visokog pritiska doveo do niske proizvodnje vjetrenjača, prisiljavajući mrežu da se oslanja na skuplje izvore energije, poput plina i uglja.

Evropski potrošači traže alternative. Prodaja toplotnih pumpi i solarnih panela porasla je posljednjih mjeseci, jer je rat u Iranu uzrokovao skok cijena energije po drugi put u pet godina. Očekuje se da će se ovaj toplotni talas zadržati do kraja ove sedmice nakon čega se očekuje postepeno hlađenje.

The post Fatalne posljedice toplotnog talasa i globalnog zagrijavanja appeared first on ESG Korisno.

Zašto je donesena nova uredba?

U EU se svake godine generiše desetine miliona tona ambalažnog otpada, a količine i dalje rastu. Evropska komisija procjenjuje da bi bez dodatnih mjera količina ambalažnog otpada nastavila značajno rasti u narednim godinama. Zato je cilj nove uredbe da:

• smanji nastanak ambalažnog otpada; 
• podstakne ponovnu upotrebu ambalaže; 
• poveća kvalitet i količinu recikliranja; 
• smanji korištenje primarnih sirovina; 
• harmonizira pravila na jedinstvenom tržištu EU; 
• doprinese klimatskoj neutralnosti do 2050. godine. 

Na koga se uredba odnosi?

Nova pravila obuhvataju svu ambalažu i sav ambalažni otpad, bez obzira na materijal ili sektor iz kojeg dolazi.  Drugim riječima, gotovo svaka kompanija koja proizvode stavlja na tržište EU koristi neku vrstu ambalaže i bit će obuhvaćena novim pravilima. 

Šta se konkretno mijenja?

Kako će promjene izgledati u svakodnevnom životu?

Efekti Uredbe će biti vidljivi i građanima u svakodnevnom životu. Jedan od najčešće spominjanih primjera odnosi se na restorane, hotele i kafiće. Danas je uobičajeno da uz obrok ili kafu dobijemo jednokratne kesice kečapa, majoneze, senfa, šećera ili male porcije mlijeka za kafu. Nova uredba predviđa da se takva jednokratna pakovanja postepeno uklone iz ugostiteljskih objekata i zamijene održivijim rješenjima poput višekratnih dozatora ili posuda koje se mogu dopunjavati.

Cilj ove mjere je smanjiti ogromne količine ambalažnog otpada koji nastaje korištenjem milijardi jednokratnih pakovanja svake godine. Evropska unija procjenjuje da upravo ovakvi mali komadi ambalaže često završavaju među miješanim otpadom i rijetko se uspješno recikliraju.

Ovaj primjer pokazuje suštinu nove uredbe da fokus više nije samo na recikliranju otpada nakon upotrebe, nego i na smanjenju nastanka otpada prije nego što on uopće postane problem.

Kako će se uredba primjenjivati?

Za razliku od direktive, koja se mora prenositi u nacionalno zakonodavstvo svake države članice, uredba se primjenjuje direktno u svim državama EU. To znači da će pravila biti jednaka za sve kompanije koje posluju na evropskom tržištu. 

Primjena će biti postepena:

• od 12. augusta 2026. počinje opšta primjena uredbe; 
• pojedini zahtjevi vezani za označavanje i informisanje potrošača stupat će na snagu u narednim godinama; 
• dodatni ciljevi za reciklabilnost, ponovnu upotrebu i sadržaj recikliranih materijala uvodit će se kroz faze do 2030. i 2040. godine. 

Nova EU uredba o ambalaži i ambalažnom otpadu predstavlja mnogo više od običnog propisa o otpadu. Njena svrha je transformacija načina na koji se proizvodi pakuju, koriste i recikliraju. Cilj nije samo smanjiti količinu otpada, nego i stvoriti sistem u kojem ambalaža postaje vrijedan resurs koji ostaje u upotrebi što je duže moguće. Za kompanije koje posluju ili planiraju poslovati na tržištu Evropske unije, pripreme za ove promjene trebale bi početi već danas. U budućnosti će održiva ambalaža biti ne samo ekološka prednost, već i važan uslov za pristup tržištu. 

The post Uredba EU o ambalaži i ambalažnom otpadu appeared first on ESG Korisno.

Iako postoji snažan vanjski pritisak i strateško opredjeljenje (poput prekograničnog poreza na ugljik – CBAM koji uvodi EU), BiH tek treba usvojiti jedinstvenu državnu strategiju kojom bi se postizanje neto nulte emisije službeno ozakonilo.

Na nedavnom predavanju koje je održao prof. dr. Izet Smajević, dopisni član ANUBiH i jedan od vodećih stručnjaka iz oblasti energetike i termoenergetike u Bosni i Hercegovini, rečeno je da uprkos intenzivnim međunarodnim klimatskim politikama, potrošnja uglja u svijetu i dalje raste, pri čemu Kina danas troši gotovo 56% ukupnog uglja koji se koristi globalno, dok zajedno Kina i Indija koriste oko 70% svjetske potrošnje uglja.

Posebno je naglašeno da je elektroenergetski sektor danas glavni pokretač rasta potrošnje uglja, te da je proizvodnja električne energije iz uglja 2024. godine dostigla rekordnih 10.700 teravat-sati (TWh). Tokom predavanja otvorena su i ključna pitanja energetske tranzicije, te koliko je Bosna i Hercegovina spremna za cilj nulte emisije CO₂ do 2050. godine, koja bi za posljedicu moglo imati gašenje postojećih energetskih kapaciteta bez adekvatne zamjene.

Profesor Smajević upozorio je da Bosna i Hercegovina već osjeća posljedice višedecenijskog izostanka strateškog planiranja u energetskom sektoru. Podsjetio je da je BiH od 2021. godine počela uvoziti ugalj, dok je proizvodnja električne energije u termoelektranama 2025. godine bila sedam posto manja u odnosu na godinu prije.

New Delhi i Berlin proširuju jedno od najvažnijih svjetskih partnerstava za čistu energiju

U središtu je Pravedna energetska tranzicija, okvir osmišljen kako bi se ekonomije odmaknule od fosilnih goriva uz istovremenu prekvalifikaciju radnika koji su angažovani u ovom sektoru. Za Indiju i Njemačku, tranzicija se ne odnosi samo na zamjenu ugljena solarnom, vjetroelektranom, vodikovom i zelenim mrežama. Radi se i o upravljanju društvenim troškovima promjene.

Dvije zemlje rade na proširenju obnovljivih izvora energije, jačanju elektroenergetskih mreža, izgradnji kapaciteta za skladištenje i stvaranju novih zelenih radnih mjesta. Pravedna energetska tranzicija odnosi se na prelazak s fosilnih goriva na obnovljive izvore energije na način koji osigurava pravednost, jednakost i uključivost, posebno za radnike, zajednice i regije koje historijski ovise o fosilnim gorivima.

Zajednički izazov tranzicije

Indija se obvezala postići neto nulu emisija stakleničkih gasova do 2070. godine. Također cilja na 50% kumulativnog kapaciteta električne energije iz energetskih izvora koji nisu bazirani na fosilnim gorivima do 2030., što je jednako 500 GW.

Ostvarenje tog cilja zahtijevat će velike strukturne promjene u cijeloj indijskoj energetskoj infrastrukturi. Modeli proizvodnje, prijenosa, distribucije, skladištenja i finansiranja energije moraju se prilagoditi. Istodobno, promjena otvara velike ekonomske mogućnosti u proizvodnji, čistoj tehnologiji i kvalificiranom zapošljavanju.

Njemačka se suočava s drugačijim, ali povezanim izazovom. Obvezala se na klimatsku neutralnost najkasnije do 2045. godine. Da bi ostvarila taj cilj, zemlja mora postupno ukinuti fosilna goriva u proizvodnji električne energije i povećati udio obnovljivih izvora energije u bruto potražnji za električnom energijom na 80% do 2030.

Obje zemlje imaju regije oblikovane ugljenom. To čini društvenu dimenziju tranzicije politički važnom. Vjerodostojna strategija čiste energije stoga mora uključivati ​​prekvalifikaciju, lokalna ulaganja i zaštitu onih koji su najviše izloženi poremećajima.

The post Izazovi pravedne energetske tranzicije: BiH, Indija, Njemačka appeared first on ESG Korisno.

U maju 2026. godine Evropska komisija objavila je nacrt dobrovoljnog standarda izvještavanja o održivosti za kompanije koje nisu obveznici CSRD direktive. Ovaj okvir predstavlja nastavak razvoja evropskog sistema ESG izvještavanja, s ciljem da se kompanijama koje nisu obavezne na formalno izvještavanje omogući jednostavniji okvir za izvještavanje. 

Prema prijedlogu izmjena koje donosi Omnibus paket, fokus obaveznog izvještavanja dodatno se usmjerava prema najvećim kompanijama, posebno onima sa više od 1.000 zaposlenih. Istovremeno, veliki broj kompanija ostaje izvan formalne obaveze izvještavanja, ali i dalje pod indirektnim pritiskom ESG zahtjeva. Upravo njima namijenjen je dobrovoljni standard izvještavanja.

Dobrovoljni standard obuhvata širok spektar kompanija, od mikro i malih preduzeća do većih kompanija koje nisu obveznici CSRD direktive. Cilj nije stvaranje dodatnog administrativnog opterećenja, nego uspostavljanje jasnog, proporcionalnog i tržišno prepoznatog okvira za ESG izvještavanje.

Zašto je važan dobrovoljni standard izvještavanja i za bh. kompanije?

Formalno, CSRD i dobrovoljni ESG standardi nisu dio zakonodavstva Bosne i Hercegovine. Međutim, tržišna realnost pokazuje da evropski ESG zahtjevi već imaju direktan uticaj na domaće kompanije.

Banke. Većina komercijalnih banaka u BiH dio je evropskih bankarskih grupacija. Te institucije same podliježu ESG i CSRD zahtjevima, zbog čega sve češće uključuju ESG kriterije u procjenu kreditnog rizika i uslove finansiranja. ESG podaci postaju važan dio razgovora o investicijama, kreditima i dugoročnom poslovanju.

Poslovni partneri. Kompanije iz EU koje podliježu CSRD-u moraju izvještavati i o svom lancu vrijednosti. To znači da će od svojih dobavljača i partnera, uključujući kompanije iz BiH, tražiti ili već traže određene ESG informacije bez obzira na to gdje su registrovani.

Izvoznici. Kompanije koje izvoze na tržište EU već su indirektno izložene ESG zahtjevima kroz tendersku dokumentaciju, procedure nabavke, zahtjeve kupaca i različite upitnike vezane za održivost.

Što je kompanija više integrisana u evropske lance vrijednosti, to je veća izloženost ESG zahtjevima čak i bez formalne zakonske obaveze.

Ključna zaštita za mala i srednja preduzeća

Jedan od najvažnijih elemenata novog dobrovoljnog standarda nije samo okvir za izvještavanje, nego i zaštita kompanija unutar lanca vrijednosti kroz koncept poznat kao „value chain cap“ odnosno ograničenje zahtjeva prema dobavljačima.

Danas se u praksi često dešava da velike kompanije od svojih dobavljača traže veoma širok spektar ESG podataka, bez jasno definisanih granica. Mala i srednja preduzeća često nemaju kapacitete da ispune takve zahtjeve, ali ih ipak prihvataju kako ne bi ugrozila poslovni odnos.

Prema trenutnom prijedlogu dobrovoljnog standarda, kompanije koje su obveznici CSRD-a ne bi smjele tražiti više podataka od kompanija sa manje od 1.000 zaposlenih nego što je definisano dobrovoljnim standardom. Time bi se prvi put uspostavio proporcionalan okvir koji manjim kompanijama pruža određeni nivo zaštite i predvidivosti u dijelu ESG zahtjeva unutar lanca vrijednosti.

Vremenski okvir 

Omnibus I paket stupio je na snagu 18. marta 2026. godine. Time je započeo regulatorni proces donošenja dobrovoljnog standarda izvještavanja. Javne konsultacije o nacrtu standarda otvorene su do 3. juna 2026. godine, nakon čega se očekuje njegovo formalno usvajanje tokom 2026. godine.

Prema trenutnim planovima, primjena zaštitnih mehanizama povezanih s lancem vrijednosti mogla bi početi od finansijske 2027. godine, odnosno za podatke koji bi se prikupljali tokom 2027. i objavljivali početkom 2028. godine.

Zaključak

Dobrovoljni ESG standard nije samo još jedna administrativna obaveza. Za mnoge kompanije on može predstavljati alat za pripremu na tržišne promjene, jednostavniju komunikaciju s bankama i partnerima te jasniji okvir za odgovaranje na ESG zahtjeve koji već postaju dio svakodnevnog poslovanja.

Za kompanije u Bosni i Hercegovini koje sarađuju s evropskim partnerima, pitanje više nije hoće li ESG zahtjevi doći nego koliko će spremno dočekati njihovu punu primjenu.

Napomena: Informacije navedene u tekstu zasnovane su na trenutno dostupnim prijedlozima, nacrtima i javno objavljenim informacijama Evropske komisije i EFRAG-a u vezi s CSRD regulativom, Omnibus paketom i dobrovoljnim ESG standardima. Kako je regulatorni proces još uvijek u toku, moguće su izmjene prije konačnog usvajanja i stupanja na snagu pojedinih pravila i standarda. Tekst je informativnog karaktera i ne predstavlja pravni ili regulatorni savjet.

The post Novi dobrovoljni ESG standard za izvještavanje: šta znači za kompanije u BiH? appeared first on ESG Korisno.

Šta znači transparentnost plata?

U mnogim organizacijama informacije o platama su “tabu tema”. Zaposlenici često nemaju  uvid u to da li su plaćeni jednako kao kolege na istim ili sličnim pozicijama, dok neke kompanije obeshrabruju razgovore o primanjima. Sada, nova EU pravila donose drugačiji pristup.

Zahvaljujući Direktivi, zaposlenicima će imati pravo pristupa informacijama o:

• prosječnim nivoima plata, 
• kriterijima za određivanje plata i napredovanje, 
• razlikama u primanjima između muškaraca i žena za iste ili slične poslove. 

To znači da zaposlenik može zatražiti informacije o prosječnoj plati za svoju poziciju ili posao iste vrijednosti, a poslodavac će morati osigurati transparentan i jasan odgovor.

Cilj Direktive: smanjenje rodnog jaza u platama

Prema podacima Evropske unije, prosječna razlika u platama između muškaraca i žena u Evropi iznosi oko 13 posto. U praksi to znači da žene tokom godine u prosjeku zarade gotovo jednu mjesečnu platu manje od muškaraca. Jedan od glavnih razloga zbog kojih ovaj problem često ostaje nevidljiv jeste upravo nedostatak transparentnosti. Kada zaposlenici imaju pristup informacijama o sistemu plata, lakše mogu prepoznati eventualnu diskriminaciju i zaštititi svoja prava.

Šta će kompanije morati promijeniti?

Direktiva uvodi niz novih obaveza za poslodavce. Kompanije će morati:

• jasno definisati kriterije za određivanje plata i napredovanje, 
• objavljivati raspon plata u oglasima za posao, 
• prestati postavljati pitanja kandidatima o prethodnim primanjima, 
• redovno pratiti i izvještavati o razlikama u platama između muškaraca i žena. 

Ako kompanija utvrdi značajan jaz u platama koji nije moguće objektivno opravdati, bit će obavezna poduzeti korektivne mjere.

Kako transparentnost plata mijenja radnu kulturu

Nova pravila mogla bi značajno uticati na organizacijsku kulturu i odnose unutar kompanija. S jedne strane, transparentnost može povećati osjećaj pravednosti, povjerenja i zadovoljstva zaposlenika. S druge strane, kompanije koje imaju velike interne razlike u primanjima bez jasnih kriterija mogle bi se suočiti s dodatnim pritiskom zaposlenika i javnosti. To znači da sistemi nagrađivanja više neće moći biti zasnovani na neformalnim dogovorima ili subjektivnim procjenama, nego na jasno definisanim i mjerljivim kriterijima.

Zašto je ovo važna ESG tema?

Transparentnost plata direktno je povezana sa “S” komponentom ESG-a, koja uključuje jednakost, radna prava, pravedne uslove rada i odnos prema zaposlenicima.

Kompanije koje uspostave fer i transparentne sisteme nagrađivanja mogu:

• povećati povjerenje zaposlenika, 
• unaprijediti employer branding, 
• smanjiti reputacijske rizike, 
• lakše sarađivati s partnerima iz EU, 
• pokazati usklađenost sa savremenim standardima odgovornog poslovanja. 

Šta ovo znači za kompanije u Bosni i Hercegovini?

Iako Bosna i Hercegovina nije članica Evropske unije, kompanije koje posluju sa evropskim partnerima ili izvoze na EU tržište vjerovatno će se morati prilagođavati ovim standardima. Posebno će to biti važno za međunarodne kompanije, izvoznike i organizacije koje razvijaju ESG strategije ili pripremaju izvještaje o održivosti.

Transparentnost plata sve više postaje dio šire priče o odgovornom i održivom poslovanju, gdje se pažnja ne posvećuje samo finansijskim rezultatima nego i odnosu prema zaposlenicima. U narednim godinama pitanje „Koliko su plaćeni zaposleni na istoj poziciji?“ vjerovatno više neće biti tabu tema, nego standardno pravo zaposlenika.

The post Transparentnost plata u EU  appeared first on ESG Korisno.

Partner na projektu Sarajevo School of Science and Technology (SSST) sačinio je Zeleni barometar MSP koji predstavlja kontinuirani analitički instrument usmjeren na praćenje percepcija, praksi i izazova MSP u Bosni i Hercegovini u kontekstu zelene tranzicije. Istraživanje je provedeno na uzorku od 103 validna odgovora MSP iz različitih sektora i geografskih područja Bosne i Hercegovine. Metodološki kontinuitet s prethodnim ciklusom iz 2024. godine omogućio je pouzdanu komparativnu analizu i identifikaciju trendova.

„Rezultati istraživanja pokazuju umjeren, ali jasan rast svijesti MSP o implikacijama zelene tranzicije na poslovanje. U poređenju s 2024. godinom, veći broj preduzeća prepoznaje potencijalni regulatorni i tržišni uticaj zelenih politika, posebno u kontekstu izvoza i usklađivanja sa standardima Evropske unije,“ smatra Ognjenka Lalović, direktor Sektora privrede VTK/STK BiH. 

Naime, 78% MSP prepoznaje zelenu tranziciju kao poslovnu priliku (u potpunosti ili djelimično), dok 73% preduzeća planira poduzimati aktivnosti povećanja efikasnosti u naredne dvije godine. Ipak, zelena tranzicija se i dalje dominantno posmatra kroz prizmu troškova i regulatornih zahtjeva, dok se njen strateški razvojni potencijal tek postepeno integrira u poslovne modele MSP.

„Čak 56% preduzeća koristi vlastita sredstva kao primarni izvor financiranja, dok grantove koristi svega 6% MSP. Spremnost za buduća ulaganja postoji, ali je jasno uvjetovana dostupnošću financijske i tehničke podrške. MSP izražavaju potrebu za kombinacijom grantova, povoljnih kredita i stručne pomoći u pripremi i implementaciji projekata, što potvrđuje da financijski instrumenti imaju ključnu ulogu u ubrzanju tranzicije,“ ističe prof.dr. Nedim Čelebić, profesor na SSST-u.

Prema istraživanju, MSP u Bosni i Hercegovini najčešće implementiraju mjere energetske efikasnosti i racionalizacije potrošnje resursa. To uključuje optimizaciju potrošnje električne energije, smanjenje otpada i efikasnije upravljanje sirovinama i vodom. Ove mjere su u velikoj mjeri motivirane smanjenjem operativnih troškova i relativno brzim povratom investicije. Primjera radi, 46% MSP investira u mjere energetske efikasnosti, dok 29% preduzeća ulaže ili planira ulagati u obnovljive izvore energije.

Kao ključne prepreke,  61% MSP navodi administrativne i pravne barijere, nedostatak znanja i ekspertize 60%, dok 57% ističe nedostatak grantova kao ključnu prepreku. Ograničeni interni kapaciteti i nedostatak ekspertize dodatno usporavaju proces tranzicije. Odsustvo značajnijih institucionalnih promjena između dva ciklusa djelimično objašnjava spor tempo napretka u pojedinim oblastima.

Rezultati Zelenog MSP barometra 2025. potvrđuju da MSP u Bosni i Hercegovini nisu pasivni akteri zelene tranzicije, već preduzeća koja se nalaze u fazi prilagođavanja i postepenog usvajanja održivih praksi. Ipak, ubrzanje procesa zahtijeva snažnije i dostupnije financijske instrumente, pojednostavljenje administrativnih procedura, jačanje tehničke i konsultantske podrške te razvoj tržišnih podsticaja i integraciju MSP u zelene lance vrijednosti. Posebno se ističe potreba za integriranim pristupom koji kombinuje financijske instrumente, tehničku podršku i razvoj tržišnih mehanizama kako bi se ubrzala implementacija zelenih investicija.

Izvor: https://komorabih.ba/u-bih-78-msp-prepoznaje-zelenu-tranziciju-kao-poslovnu-priliku/

The post Istraživanje u BiH: MSP nisu pasivni akteri zelene tranzicije appeared first on ESG Korisno.