U maju 2026. godine Evropska komisija objavila je nacrt dobrovoljnog standarda izvještavanja o održivosti za kompanije koje nisu obveznici CSRD direktive. Ovaj okvir predstavlja nastavak razvoja evropskog sistema ESG izvještavanja, s ciljem da se kompanijama koje nisu obavezne na formalno izvještavanje omogući jednostavniji okvir za izvještavanje. 

Prema prijedlogu izmjena koje donosi Omnibus paket, fokus obaveznog izvještavanja dodatno se usmjerava prema najvećim kompanijama, posebno onima sa više od 1.000 zaposlenih. Istovremeno, veliki broj kompanija ostaje izvan formalne obaveze izvještavanja, ali i dalje pod indirektnim pritiskom ESG zahtjeva. Upravo njima namijenjen je dobrovoljni standard izvještavanja.

Dobrovoljni standard obuhvata širok spektar kompanija, od mikro i malih preduzeća do većih kompanija koje nisu obveznici CSRD direktive. Cilj nije stvaranje dodatnog administrativnog opterećenja, nego uspostavljanje jasnog, proporcionalnog i tržišno prepoznatog okvira za ESG izvještavanje.

Zašto je važan dobrovoljni standard izvještavanja i za bh. kompanije?

Formalno, CSRD i dobrovoljni ESG standardi nisu dio zakonodavstva Bosne i Hercegovine. Međutim, tržišna realnost pokazuje da evropski ESG zahtjevi već imaju direktan uticaj na domaće kompanije.

Banke. Većina komercijalnih banaka u BiH dio je evropskih bankarskih grupacija. Te institucije same podliježu ESG i CSRD zahtjevima, zbog čega sve češće uključuju ESG kriterije u procjenu kreditnog rizika i uslove finansiranja. ESG podaci postaju važan dio razgovora o investicijama, kreditima i dugoročnom poslovanju.

Poslovni partneri. Kompanije iz EU koje podliježu CSRD-u moraju izvještavati i o svom lancu vrijednosti. To znači da će od svojih dobavljača i partnera, uključujući kompanije iz BiH, tražiti ili već traže određene ESG informacije bez obzira na to gdje su registrovani.

Izvoznici. Kompanije koje izvoze na tržište EU već su indirektno izložene ESG zahtjevima kroz tendersku dokumentaciju, procedure nabavke, zahtjeve kupaca i različite upitnike vezane za održivost.

Što je kompanija više integrisana u evropske lance vrijednosti, to je veća izloženost ESG zahtjevima čak i bez formalne zakonske obaveze.

Ključna zaštita za mala i srednja preduzeća

Jedan od najvažnijih elemenata novog dobrovoljnog standarda nije samo okvir za izvještavanje, nego i zaštita kompanija unutar lanca vrijednosti kroz koncept poznat kao „value chain cap“ odnosno ograničenje zahtjeva prema dobavljačima.

Danas se u praksi često dešava da velike kompanije od svojih dobavljača traže veoma širok spektar ESG podataka, bez jasno definisanih granica. Mala i srednja preduzeća često nemaju kapacitete da ispune takve zahtjeve, ali ih ipak prihvataju kako ne bi ugrozila poslovni odnos.

Prema trenutnom prijedlogu dobrovoljnog standarda, kompanije koje su obveznici CSRD-a ne bi smjele tražiti više podataka od kompanija sa manje od 1.000 zaposlenih nego što je definisano dobrovoljnim standardom. Time bi se prvi put uspostavio proporcionalan okvir koji manjim kompanijama pruža određeni nivo zaštite i predvidivosti u dijelu ESG zahtjeva unutar lanca vrijednosti.

Vremenski okvir 

Omnibus I paket stupio je na snagu 18. marta 2026. godine. Time je započeo regulatorni proces donošenja dobrovoljnog standarda izvještavanja. Javne konsultacije o nacrtu standarda otvorene su do 3. juna 2026. godine, nakon čega se očekuje njegovo formalno usvajanje tokom 2026. godine.

Prema trenutnim planovima, primjena zaštitnih mehanizama povezanih s lancem vrijednosti mogla bi početi od finansijske 2027. godine, odnosno za podatke koji bi se prikupljali tokom 2027. i objavljivali početkom 2028. godine.

Zaključak

Dobrovoljni ESG standard nije samo još jedna administrativna obaveza. Za mnoge kompanije on može predstavljati alat za pripremu na tržišne promjene, jednostavniju komunikaciju s bankama i partnerima te jasniji okvir za odgovaranje na ESG zahtjeve koji već postaju dio svakodnevnog poslovanja.

Za kompanije u Bosni i Hercegovini koje sarađuju s evropskim partnerima, pitanje više nije hoće li ESG zahtjevi doći nego koliko će spremno dočekati njihovu punu primjenu.

Napomena: Informacije navedene u tekstu zasnovane su na trenutno dostupnim prijedlozima, nacrtima i javno objavljenim informacijama Evropske komisije i EFRAG-a u vezi s CSRD regulativom, Omnibus paketom i dobrovoljnim ESG standardima. Kako je regulatorni proces još uvijek u toku, moguće su izmjene prije konačnog usvajanja i stupanja na snagu pojedinih pravila i standarda. Tekst je informativnog karaktera i ne predstavlja pravni ili regulatorni savjet.

The post Novi dobrovoljni ESG standard za izvještavanje: šta znači za kompanije u BiH? appeared first on ESG Korisno.

Šta znači transparentnost plata?

U mnogim organizacijama informacije o platama su “tabu tema”. Zaposlenici često nemaju  uvid u to da li su plaćeni jednako kao kolege na istim ili sličnim pozicijama, dok neke kompanije obeshrabruju razgovore o primanjima. Sada, nova EU pravila donose drugačiji pristup.

Zahvaljujući Direktivi, zaposlenicima će imati pravo pristupa informacijama o:

• prosječnim nivoima plata, 
• kriterijima za određivanje plata i napredovanje, 
• razlikama u primanjima između muškaraca i žena za iste ili slične poslove. 

To znači da zaposlenik može zatražiti informacije o prosječnoj plati za svoju poziciju ili posao iste vrijednosti, a poslodavac će morati osigurati transparentan i jasan odgovor.

Cilj Direktive: smanjenje rodnog jaza u platama

Prema podacima Evropske unije, prosječna razlika u platama između muškaraca i žena u Evropi iznosi oko 13 posto. U praksi to znači da žene tokom godine u prosjeku zarade gotovo jednu mjesečnu platu manje od muškaraca. Jedan od glavnih razloga zbog kojih ovaj problem često ostaje nevidljiv jeste upravo nedostatak transparentnosti. Kada zaposlenici imaju pristup informacijama o sistemu plata, lakše mogu prepoznati eventualnu diskriminaciju i zaštititi svoja prava.

Šta će kompanije morati promijeniti?

Direktiva uvodi niz novih obaveza za poslodavce. Kompanije će morati:

• jasno definisati kriterije za određivanje plata i napredovanje, 
• objavljivati raspon plata u oglasima za posao, 
• prestati postavljati pitanja kandidatima o prethodnim primanjima, 
• redovno pratiti i izvještavati o razlikama u platama između muškaraca i žena. 

Ako kompanija utvrdi značajan jaz u platama koji nije moguće objektivno opravdati, bit će obavezna poduzeti korektivne mjere.

Kako transparentnost plata mijenja radnu kulturu

Nova pravila mogla bi značajno uticati na organizacijsku kulturu i odnose unutar kompanija. S jedne strane, transparentnost može povećati osjećaj pravednosti, povjerenja i zadovoljstva zaposlenika. S druge strane, kompanije koje imaju velike interne razlike u primanjima bez jasnih kriterija mogle bi se suočiti s dodatnim pritiskom zaposlenika i javnosti. To znači da sistemi nagrađivanja više neće moći biti zasnovani na neformalnim dogovorima ili subjektivnim procjenama, nego na jasno definisanim i mjerljivim kriterijima.

Zašto je ovo važna ESG tema?

Transparentnost plata direktno je povezana sa “S” komponentom ESG-a, koja uključuje jednakost, radna prava, pravedne uslove rada i odnos prema zaposlenicima.

Kompanije koje uspostave fer i transparentne sisteme nagrađivanja mogu:

• povećati povjerenje zaposlenika, 
• unaprijediti employer branding, 
• smanjiti reputacijske rizike, 
• lakše sarađivati s partnerima iz EU, 
• pokazati usklađenost sa savremenim standardima odgovornog poslovanja. 

Šta ovo znači za kompanije u Bosni i Hercegovini?

Iako Bosna i Hercegovina nije članica Evropske unije, kompanije koje posluju sa evropskim partnerima ili izvoze na EU tržište vjerovatno će se morati prilagođavati ovim standardima. Posebno će to biti važno za međunarodne kompanije, izvoznike i organizacije koje razvijaju ESG strategije ili pripremaju izvještaje o održivosti.

Transparentnost plata sve više postaje dio šire priče o odgovornom i održivom poslovanju, gdje se pažnja ne posvećuje samo finansijskim rezultatima nego i odnosu prema zaposlenicima. U narednim godinama pitanje „Koliko su plaćeni zaposleni na istoj poziciji?“ vjerovatno više neće biti tabu tema, nego standardno pravo zaposlenika.

The post Transparentnost plata u EU  appeared first on ESG Korisno.

Partner na projektu Sarajevo School of Science and Technology (SSST) sačinio je Zeleni barometar MSP koji predstavlja kontinuirani analitički instrument usmjeren na praćenje percepcija, praksi i izazova MSP u Bosni i Hercegovini u kontekstu zelene tranzicije. Istraživanje je provedeno na uzorku od 103 validna odgovora MSP iz različitih sektora i geografskih područja Bosne i Hercegovine. Metodološki kontinuitet s prethodnim ciklusom iz 2024. godine omogućio je pouzdanu komparativnu analizu i identifikaciju trendova.

„Rezultati istraživanja pokazuju umjeren, ali jasan rast svijesti MSP o implikacijama zelene tranzicije na poslovanje. U poređenju s 2024. godinom, veći broj preduzeća prepoznaje potencijalni regulatorni i tržišni uticaj zelenih politika, posebno u kontekstu izvoza i usklađivanja sa standardima Evropske unije,“ smatra Ognjenka Lalović, direktor Sektora privrede VTK/STK BiH. 

Naime, 78% MSP prepoznaje zelenu tranziciju kao poslovnu priliku (u potpunosti ili djelimično), dok 73% preduzeća planira poduzimati aktivnosti povećanja efikasnosti u naredne dvije godine. Ipak, zelena tranzicija se i dalje dominantno posmatra kroz prizmu troškova i regulatornih zahtjeva, dok se njen strateški razvojni potencijal tek postepeno integrira u poslovne modele MSP.

„Čak 56% preduzeća koristi vlastita sredstva kao primarni izvor financiranja, dok grantove koristi svega 6% MSP. Spremnost za buduća ulaganja postoji, ali je jasno uvjetovana dostupnošću financijske i tehničke podrške. MSP izražavaju potrebu za kombinacijom grantova, povoljnih kredita i stručne pomoći u pripremi i implementaciji projekata, što potvrđuje da financijski instrumenti imaju ključnu ulogu u ubrzanju tranzicije,“ ističe prof.dr. Nedim Čelebić, profesor na SSST-u.

Prema istraživanju, MSP u Bosni i Hercegovini najčešće implementiraju mjere energetske efikasnosti i racionalizacije potrošnje resursa. To uključuje optimizaciju potrošnje električne energije, smanjenje otpada i efikasnije upravljanje sirovinama i vodom. Ove mjere su u velikoj mjeri motivirane smanjenjem operativnih troškova i relativno brzim povratom investicije. Primjera radi, 46% MSP investira u mjere energetske efikasnosti, dok 29% preduzeća ulaže ili planira ulagati u obnovljive izvore energije.

Kao ključne prepreke,  61% MSP navodi administrativne i pravne barijere, nedostatak znanja i ekspertize 60%, dok 57% ističe nedostatak grantova kao ključnu prepreku. Ograničeni interni kapaciteti i nedostatak ekspertize dodatno usporavaju proces tranzicije. Odsustvo značajnijih institucionalnih promjena između dva ciklusa djelimično objašnjava spor tempo napretka u pojedinim oblastima.

Rezultati Zelenog MSP barometra 2025. potvrđuju da MSP u Bosni i Hercegovini nisu pasivni akteri zelene tranzicije, već preduzeća koja se nalaze u fazi prilagođavanja i postepenog usvajanja održivih praksi. Ipak, ubrzanje procesa zahtijeva snažnije i dostupnije financijske instrumente, pojednostavljenje administrativnih procedura, jačanje tehničke i konsultantske podrške te razvoj tržišnih podsticaja i integraciju MSP u zelene lance vrijednosti. Posebno se ističe potreba za integriranim pristupom koji kombinuje financijske instrumente, tehničku podršku i razvoj tržišnih mehanizama kako bi se ubrzala implementacija zelenih investicija.

Izvor: https://komorabih.ba/u-bih-78-msp-prepoznaje-zelenu-tranziciju-kao-poslovnu-priliku/

The post Istraživanje u BiH: MSP nisu pasivni akteri zelene tranzicije appeared first on ESG Korisno.

Uzbekistan Airports JSC i Allied Biofuels FE LLC potpisali su Memorandum o razumijevanju za opskrbu: 

• održivim avionskim gorivom (SAF) koje se proizvodi od obnovljivih izvora (otpadna ulja, masti, poljoprivredni otpad) te je direktna zamjena za klasični kerozin, 
• elektro-sintetičkim održivim avionskim gorivom (e-SAF) koje se proizvodi iz obnovljivih izvora energije, vode i zarobljenog CO2 čime se smanjuje emisija stakleničkih plinova u avioindustriji i do 90%

Iako je komercijalna opskrba SAF-om i dalje je ograničena na mnogim tržištima u razvoju, za Centralnu Aziju ovaj sporazum povezuje rast avijacije s infrastrukturom za čista goriva prije nego što potražnja naglo poraste. 

Prema Memorandumu o razumijevanju, Uzbekistan Airports i Allied Biofuels uspostavit će saradnju oko opskrbe SAF-om i e-SAF-om. Partnerstvo podržava modernizaciju uzbekistanskog avio sektora te gradi domaću bazu za čistija transportna goriva. Planirano je da saradnja počne do 2030. godine.

Za kreatore politike i investitore, sporazum se ne odnosi samo na nabavku goriva. On ukazuje na širi državni prioritet. Uzbekistan želi koristiti infrastrukturu čiste energije kako bi povećao svoju ulogu u avijaciji, logistici i industrijskoj dekarbonizaciji.

Rafinerija vrijedna 6,1 milijardu dolara u središtu posla

Allied Biofuels razvija integrisanu rafineriju biogoriva u Uzbekistanu. Postrojenje će proizvoditi SAF, e-SAF i zeleni dizel u industrijskim razmjerima. U punom kapacitetu, predviđa se da će proizvoditi oko 160.400 tona SAF-a svake godine. Također se očekuje da će proizvoditi 257.000 tona e-SAF-a i 5.040 tona zelenog dizela godišnje.

Procijenjena kapitalna vrijednost projekta iznosi oko 6,1 milijardu dolara što ga čini jednom od najvećih inicijativa za infrastrukturu čiste energije u regiji do sada. Sektoru su potrebna rana ulaganja u proizvodne kapacitete, sigurnost sirovina, obnovljivu energiju i zeleni vodik. Inače, zeleni vodik je ekološki najprihvatljiviji energent budućnosti, proizveden elektrolizom vode pomoću električne energije iz obnovljivih izvora (sunce, vjetar).

Očekuje se da će planirano postrojenje koristiti sistem obnovljive energije od 4,45 GW. Također će uključivati ​​sistem za skladištenje energije u baterijama od 1.600 MWh. 

Ovaj pristup povezuje SAF strategiju sa širom industrijskom platformom. Komponenta e-SAF zavisi od obnovljive električne energije i zelenog vodika. Kao rezultat toga, projekat bi mogao stvoriti potražnju u nekoliko lanaca vrijednosti čiste tehnologije. Ovi lanci vrijednosti uključuju mrežnu infrastrukturu, skladištenje baterija, opremu za vodik i logistiku goriva.

The post Dekarbonizacija avijacije: tranzicija ka održivim gorivima appeared first on ESG Korisno.

Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen pojasnila je: „Odluke koje danas donosimo oblikovat će našu sposobnost suočavanja s današnjim izazovima i krizama sutrašnjice. Naša strategija AccelerateEU ​​donijet će direktne i strukturnije mjere pomoći evropskim građanima i kompanijama. Moramo ubrzati prelazak na domaće, čiste energije. To će nam dati energetsku neovisnost i sigurnost te značiti da ćemo bolje moći prebroditi geopolitičke oluje.“

U središtu ovog plana je jača koordinacija između država članica EU-a. Komisija će uskladiti državne aktivnosti ponovnog punjenja skladišta plina, puštanja zaliha nafte i mjerama opskrbe u hitnim slučajevima.

Elektrifikacija i čista energija u centru pažnje

Osim upravljanja krizama, AccelerateEU ​​potiče strukturnu transformaciju. Komisija će do ljeta predstaviti Akcijski plan za elektrifikaciju, postavljajući ambiciozne ciljeve za industriju, promet i građevinarstvo.

Strategija daje prioritet zamjeni nafte i plina elektrificiranim sistemima koji se napajaju obnovljivom energijom. Također, strategija ubrzava primjenu održivih avionskih goriva putem Plana ulaganja u održivi promet.

Regeneracija postojećih obnovljivih izvora energije, uključujući vjetroelektrane i hidroelektrane, identifikovana je kao brzo rješenje za povećanje opskrbe bez dugotrajnih procesa izdavanja dozvola.

Finansiranje tranzicije u velikim razmjerima

Komisija procjenjuje da je do 2030. potrebno 660 milijardi eura godišnje za postizanje ciljeva energetske tranzicije. Javno finasniranje će imati značajnu ulogu, s 219 milijardi eura dostupnih u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost uz kohezijske fondove. Međutim, dužnosnici priznaju da to neće biti dovoljno. Kako bi se premostio jaz, Komisija je u martu 2026. pokrenula Strategiju ulaganja u čistu energiju.

AccelerateEU ​​signalizira odlučan zaokret u evropskom energetskom modelu. Poruka je jasna. Energetska sigurnost i dekarbonizacija su neodvojivi. Evropa restrukturira svoj sistem kako bi se istovremeno bavila ovim pitanjima, s implikacijama koje se protežu daleko izvan njezinih granica.

The post AccelerateEU za postizanje ciljeva energetske tranzicije appeared first on ESG Korisno.

Prema izvorima iz Brisela, potencijalni gubici po zemljama, ukoliko sve reforme ostanu neprovedene, su sljedeći: Albanija 67,7 miliona eura, Bosna i Hercegovina 373,9 miliona eura, Crna Gora 15,1 miliona eura, Kosovo 68,8 miliona eura, Sjeverna Makedonija 49,2 miliona eura, Srbija između 108,7 i 135,9 miliona eura.

U pismu predsjednici Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjani Krišto, Kos je navela da BiH još nije ispunila uslove za isplatu sredstava zbog nedovoljnog napretka u provedbi Reformske agende, upozorila da dosadašnji napredak nije dostigao nivo ambicije i hitnosti koja se zahtijeva, te naglasila da Bosna i Hercegovina zbog toga još nije podobna za isplate.

Dodala je kako je ključno hitno imenovati koordinatora za Reformsku agendu i Instrument za rast, finalizirati potpisivanje i ratifikaciju potrebnih sporazuma te osigurati vjerodostojnu i pravodobnu provedbu reformskih mjera.

Evropska komisija uskratila je BiH u 2025. godini 108 miliona eura sredstava iz istog instrumenta podrške.

Šta je EU Plan rasta za Zapadni Balkan?

Plan rasta za Zapadni Balkan, vrijedan šest milijardi eura za period 2024–2027, ima za cilj ubrzanje reformi, jačanje regionalne saradnje i približavanje zemalja regiona jedinstvenom tržištu EU, uz finansijsku podršku koja zavisi od konkretnih rezultata.

Radi se o poboljšanju života građana na Zapadnom Balkanu stvaranjem mogućnosti za poslovanje i širenjem za ubrzanje ekonomskog rasta regiona. To je jedan od ključnih ciljeva Plana rasta, jer postoji potreba za većim ekonomskim rastom, otvaranjem više radnih mjesta, donošenjem investicija i povećanjem atraktivnosti poslovanja u regionu. Plan rasta ubrzava proces pristupanja Evropskoj uniji.

Plan rasta i pitanja životne sredine i održivosti 

Elementi Zelene agende za Zapadni Balkan, koja se bavi dekarbonizacijom i dugoročnom održivosti, su integrisani u Plana rasta. Ovim reformskim agendama postoji važan fokus na zelene reforme, tačnije na dekarbonizaciju i udaljavanje od fosilnih goriva, te predstavljaju poticaj za sprovođenje reformi koje se bave pitanjima okoliša i podstiču održivost.

Izvori: https://webalkans.eu/me/stories/benefiti-eu-plana-rasta-za-zapadni-balkan/; https://n1info.ba/vijesti/marta-kos-upozorila-zemlje-zapadnog-balkana-bih-u-opasnosti-da-izgubi-373-miliona-eura-iz-plana-rasta-eu/; https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/bih-gubi-373-9-milijuna-eura-bez-hitnih-reformi-plan-rasta-eu-15700987

The post Potencijalni gubitak za BiH 373 miliona eura appeared first on ESG Korisno.