#kuhajbezotpada – ESG Korisno

Namirnice sa niskim GHG emisijama

Lejla — Thu, 08 Jan 2026 07:41:45 +0000

Prema istraživanjima Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO), prehrambeni sektor odgovoran je za oko jednu trećinu globalnih emisija stakleničkih plinova (GHG). Međutim, razlike među namirnicama su ogromne – dok proizvodnja nekih stvara visoke emisije, druge imaju mnogo manji ugljični otisak.

Namirnice s niskim GHG emisijama su one čija proizvodnja, transport i obrada uzrokuju relativno mali uticaj na okoliš, posebno kada se mjeri količina emitiranog ugljičnog dioksida (CO₂), metana (CH₄) i dušikovog oksida (N₂O) po kilogramu hrane.

U praksi, to su najčešće:

biljne namirnice – voće, povrće, žitarice, mahunarke, orašasti plodovi i sjemenke,
lokalno uzgojene i sezonske namirnice – jer zahtijevaju manje transporta i skladištenja, te
minimalno prerađene namirnice – koje ne prolaze kroz energetski intenzivne industrijske procese.

Primjeri namirnica s niskim emisijama

Kategorija	Primjeri	Prosječne emisije (kg CO₂e po kg hrane)
Mahunarke	Leća, grah, slanutak	0.9 – 2.0
Žitarice	Pšenica, zob	1.5 – 3.0
Povrće	Kupus, mrkva, tikvice, krastavci	0.3 – 1.0
Voće	Jabuke, kruške, narandže, šljive	0.4 – 1.1

Zobenu kašu uz orašaste plodove većina nas bira kao omiljeni doručak, a dobra je i za okoliš. To također vrijedi i za zobeno mlijeko. U usporedbi s drugim alternativnim mliječnim opcijama, za proizvodnju zobenog mlijeka potrebno je manje vode, oko šest puta manje nego za bademovo mlijeko. Osim toga, kilogram suhe zobi ispušta samo 0.6 kilograma CO₂e. Iako neke sorte orašastih plodova zahtijevaju puno vode kako bi uspjele, Our World in Data navodi da kilogram orašastih plodova emitira tek 0.3 kilograma CO₂e.

Meso (posebno govedina i janjetina) može generisati i do 60 kg CO₂e po kilogramu, uglavnom zbog metana koji nastaje u stočarskoj proizvodnji.

Da biste smanjili svoj prehrambeni ugljični otisak u ishranu uključite više biljnih obroka, kupujte lokalno i sezonski, smanjite bacanje hrane i podržite održive proizvođače. Prelazak na prehranu s više biljnih namirnica nije samo dobar za naše zdravlje, već i za planetu.

RECEPT SEDMICE

The post Namirnice sa niskim GHG emisijama appeared first on ESG Korisno.

Strategije za smanjenje uticaja hrane na klimu

Amra — Thu, 06 Nov 2025 10:17:55 +0000

Brojne su strategije koje mogu pomoći u smanjenju emisija plinova koji zadržavaju toplotu iz prehrambenog sistema te poboljšati otpornost prehrambenog sistema na klimatske promjene. To naravno uključuje doprinos i zajedničko djelovanje svih – vlada, kompanija, nevladinih organizacija i stanovništva. Potencijal za brzo i isplativo smanjenje emisija u ovom segmentu je značajan. IPCC je s visokom pouzdanošću utvrdio da bi se otprilike 3%–8% globalnih emisija plinova koji zadržavaju toplinu moglo smanjiti do 2030. godine mjerama u poljoprivredi i stočarstvu uz troškove u rasponu od 20 do 100 dolara po t CO2e.

Smanjenje emisija iz prehrambenog sistema

Strategije za smanjenje emisija plinova koji zadržavaju toplotu iz prehrambenog sistema često se dijele u dvije široke kategorije: strana ponude i strana potražnje. Strategije na strani ponude fokusiraju se na korištenje zemljišta, poljoprivrednu proizvodnju i distribuciju hrane. Strategije na strani potražnje fokusiraju se na potrošnju hrane i izbor potrošača.

Moguće strategije na strani PONUDE

Održivo korištenje zemljišta	Izbjeći pretvaranje tresetišta, močvara, travnjaka i šuma u poljoprivredna zemljišta Vezati više ugljika u tlu (npr. za hvatanje samo 1 tone CO2 potrebno je 50 stabala čija je starost najmanje jednu godinu)
Smanjenje emisija na poljoprivrednim zemljištima	Smanjiti emisije metana iz stočarske proizvodnje Poboljšati upravljanje hemijskim i stajskim gnojivima Koristiti poljoprivredna vozila koja štede gorivo Poboljšati efikasnost navodnjavanja Proširiti korištenje obnovljivih izvora energije Ulagati u istraživanje i razvoj klimatski pametne proizvodne tehnologije
Efikasni distributivni sistemi	Povećati energetsku efikasnost u cijelom lancu snabdijevanja Proširiti upotrebu obnovljivih izvora energije u lancu snabdijevanja Koristiti klimatski prihvatljive rashladne fluide (bez CFC-a ili HFC-a) Skratiti lance snabdijevanja hranom Smanjiti gubitak hrane u distribuciji

Moguće strategije na strani POTRAŽNJE

Manje otpada od hrane	Provoditi kampanje javne edukacije o otpadu od hrane Smanjiti prevelike porcije u restoranima
Održiva prehrana	Koliko je moguće primjeniti prehranu koja se temelji na voću i povrću Smanjiti potrošnju govedine u razvijenim zemljama Uključiti kriterije održivosti u smjernice za nabavku hrane za vladu i druge institucionalne kupce
Odlaganje otpada s nultom emisijom	Kompostiranje Sagorijevati metan iz otpada od hrane za proizvodnju energije, uz hvatanje i skladištenje ugljika

Mjerenje i praćenje utjecaja emisija mnogih od ovih strategija može biti izazovno. Osim toga, sistemski efekti moraju se uzeti u obzir prije nego što se primijeni jedna od strategija s ciljem smanjenja emisija. Kraći lanci snabdijevanja hranom mogu biti kontraproduktivni, na primjer, ako se hrana uzgaja u energetski intenzivnim staklenicima koji se napajaju fosilnim gorivima.

RECEPT SEDMICE

Izvor podataka za tekst: https://www.energypolicy.columbia.edu/sites/default/files/pictures/FoodandClimate-Infoguide-CGEP_v2G.pdf

The post Strategije za smanjenje uticaja hrane na klimu appeared first on ESG Korisno.

Bacanje hrane uzrokuje rasipanje 1/4 zaliha vode

Amra — Thu, 25 Sep 2025 06:00:00 +0000

Kada bacamo hranu, rasipamo prirodne resurse koji se koriste za proizvodnju te hrane, a tri glavna su energija, gorivo i voda. Voda je potrebna za sve faze procesa proizvodnje hrane, kao i za sve vrste proizvedene hrane. Poljoprivreda čini 70% vode koja se koristi širom svijeta. To uključuje navodnjavanje i prskanje potrebno za usjeve, te vodu potrebnu za uzgoj stoke, peradi i ribe.

S obzirom na to da zemlje imaju ozbiljnu nestašicu vode, a predviđa se da će neke zemlje postati nenastanjive za nekoliko decenija, očuvanje slatke vode trebalo bi biti globalna misija. Hrana poput voća i povrća zahtijeva ogromnu količinu vode za rast. Životinjama je također potrebna velika količina vode.

Proizvodnja mesa zahtijeva više vode, a meso je hrana koja se najčešće baca. Vijeće za zaštitu prirodnih resursa (NRDC) utvrdilo je da bacanje hrane na kraju uzrokuje rasipanje četvrtine naših zaliha vode. To je jednako 172 milijarde američkih dolara izgubljene vode. Također su utvrdili da se preko 220 milijardi dolara troši na uzgoj, transport i preradu gotovo 70 miliona tona hrane koja završi na deponijama.

Uzgoj hrane koja se baca koristi do 21% slatke vode, 19% gnojiva, 18% obradivog zemljišta i 21% volumena deponija. Bacanje kilograma govedine jednako je bacanju 50.000 litara vode. Prolijevanje čaše mlijeka u sudoper je gotovo 1.000 litara izgubljene vode.

RECEPT SEDMICE

Od ostataka hljeba možete napraviti hrskavu i zdravu granolu. Pametno kuhaj za zdraviju planetu!

Recept preuzet sa: https://www.bbc.co.uk/food/programmes/m0023379/recipes

The post Bacanje hrane uzrokuje rasipanje 1/4 zaliha vode appeared first on ESG Korisno.

Bacanje hrane čini 8% emisija stakleničkih plinova

Amra — Sun, 21 Sep 2025 16:13:13 +0000

U narednom periodu na našoj platformi ćete moći pročitati tekstove na temu otpada od hrane a uz svaki tekst će biti objavljen PO JEDAN RECEPT KOJI MOŽETE PRIPREMITI OD OSTATAKA HRANE.

Kada bacamo hranu, bacamo i dragocjene resurse koji su uloženi u proizvodnju te hrane. To uključuje korištenje zemljišta i prirodnih resursa. Bacanje hrane čini jednu trećinu svih emisija stakleničkih plinova uzrokovanih ljudskim djelovanjem te generiše 8% emisija stakleničkih plinova godišnje. Sprečavanje bacanja hrane istaknuto je u izvještaju GEO-6 Programa UN-a za okoliš kao jedna od tri važne akcije koje treba poduzeti u transformaciji našeg prehrambenog sistema.

Bacanje hrane je hrana koja je namijenjena ljudskoj prehrani koja se baca i gubi, a može se pojaviti bilo gdje u cijelom lancu snabdijevanja, od faze farme do žetve i domaćinstava. Iako termin može biti sam po sebi razumljiv, očigledne su dvije vrste bacanja hrane.

Prva je “gubitak hrane”, što se odnosi na hranu koju gubimo u ranim fazama njenog proizvodnog procesa. Drugo je „bacanje hrane“, što se odnosi na hranu koja je savršeno pogodna za ljudsku prehranu, ali se baca iz drugog razloga. Tipične faze procesa proizvodnje hrane sastoje se od uzgoja, prerade, sortiranja, pakiranja, transporta, marketinga i na kraju prodaje hrane. Otpad od hrane može se identificirati kao onaj koji se javlja u svim fazama tokom njene proizvodnje. Stoga, svaki put kada se hrana baci, bacaju se i svi resursi korišteni u svakom koraku proizvodnje.

„Uzvodna“ i „nizvodna“ faza

Na početku lanca, poznatom i kao „uzvodna“ faza, hrana se uzgaja, bere, prerađuje i šalje na prodaju. U kasnijim fazama, poznatim i kao „nizvodna“ faza, hrana se prerađuje i šalje potrošačima i na tržnice, ali se baca iz drugih razloga koji nisu povezani s tim da li je pogodna za ljudsku prehranu ili ne. Što se hrana kasnije baca u lancu, to je veći njen utjecaj na okoliš i to je više energije i prirodnih resursa potrebno u kompletnom procesu proizvodnje hrane.

Organizacija Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO) objavila je 2013. godine izvještaj koji je analizirao utjecaj globalnog bacanja hrane na okoliš. Identifikovali su obrasce u bacanju hrane na globalnom nivou. Otkrili su da se bacanje hrane u zemljama sa srednjim i višim prihodima događa u “nizvodnoj” fazi proizvodnog procesa, jer su otkrili da njihovu hranu bacaju potrošači i trgovci. Također su utvrdili da zemlje u razvoju češće doprinose bacanju hrane u “uzvodnoj” fazi proizvodnog procesa, obično zbog infrastrukturnih izazova kao što su nedostatak hlađenja, nepravilni skladišni prostori, tehnička ograničenja u tehnikama berbe.

RECEPT SEDMICE

Sigurni smo da svi s vremena na vrijeme imaju jednu ili dvije banane koje stoje dugo u zdjeli na kuhinjskom stolu, već previše “istačkane” i neprivlačne za jelo. U nastavku ideja kako da ih iskoristite. Pametno kuhaj za zdraviju planetu!

Recept preuzet sa: https://www.bbc.co.uk/food/programmes/m0023379/recipes

The post Bacanje hrane čini 8% emisija stakleničkih plinova appeared first on ESG Korisno.