Jedna od najnaprednijih klimatskih tehnologija na svijetu, postrojenje Climeworks Mammoth Direct Air Capture Plant na Islandu, počelo je sa radom 2024. godine. Trenutno je to najveće postrojenje te vrste na svijetu. Pri punom kapacitetu, Mammoth je dizajniran da godišnje usisa 36.000 tona CO2 iz atmosfere, te koristi masivni niz od 80 ventilatora opremljenih specijaliziranim filterima za hemijsko hvatanje ugljičnog dioksida.

Zarobljeni CO2 se miješa s vodom i ubrizgava duboko pod zemlju u vulkansku bazaltnu stijenu, gdje prirodno reaguje sa stijenom i pretvara se u kamen u roku od dvije godine, osiguravajući trajno uklanjanje. Cijeli proces pokreće obilna obnovljiva geotermalna energija Islanda.

Umjesto da se fokusira samo na sprječavanje novih emisija, ovaj pristup uvodi drugi put: uklanjanje postojećeg ugljika koji je već u zraku, te pretvaranje atmosferskog CO₂ u dugoročno geološko skladištenje.

Da bismo dostigli cilj zadržavanja globalnog zagrijavnanja između 1,5-2 stepena, ovakvi projekti bi mogli biti dio rješavanja problema ali samo ako se razviju na infrastrukturnom  nivou globalno. Istraživanje i dalje usavršavanje je neophodno kako bi se pronašlo optimalno rješenje za postizanje klimatske neutralnosti.

Razlika u obimu između emitovanih i apsorbovanih stakleničkih gasova je i dalje ogromna. Imajući u vidu da zbog ljudskog djelovanja globalna količina CO2 na godišnjem nivou iznosi 37.8 milijardi tona CO2, navedena količina apsorbcije od 36.000 tona CO2 se za sada ne čini puno ali je dobar početak.

Ovakve inovacije su važne, međutim bez promjene ponašanja svakog pojedinca, preuzimanja odgovornosti, te smanjenja globalne potrošnje mogu riješiti samo dio problema.

The post Smanjenje CO2 kroz hvatanje i skladištenje appeared first on ESG Korisno.

Anketa je objavljena nakon što je nedavno formalno usvojena inicijativa Omnibus I povećala pragove za obaveze izvještavanja o održivosti na 450 miliona eura prihoda i 1.000 zaposlenih. Većina anketiranih kompanija najavila je da će nastaviti izvještavati uprkos nedostatku regulatornih zahtjeva. Kompanije navode niz prednosti izvještavanja koje prevazilaze puko poštivanje zakona, pri čemu većina naglašava da su podaci o održivosti već integrisani u njihovu infrastrukturu korporativnog izvještavanja i ugrađeni su u procjene poslovnih rizika i procese donošenja odluka.

Učesnici ankete izjavili su da već koriste podatke o održivosti u područjima kao što su:

• operativno i strateško upravljanje resursima (53%)
• inovacije i dizajn procesa (48%)
• finansijsko planiranje i investicione odluke (38%)
• procjene rizika u lancu snabdijevanja (38%).

Ispitanici su također naveli brojne prednosti izvještavanja o održivosti, uključujući bolji uvid u klimatske, operativne rizike i rizike dobavljača (49%), jačanje povjerenja investitora i veći kapacitet za odgovor na ESG upite (44%), ispunjavanje zahtjeva kupaca i partnera za izvještavanje i reviziju (44%), te bolju integraciju finansijskih i ESG aspekata donošenja odluka (43%).

Čak 90% anketiranih generalnih direktora reklo je da je izvještavanje o održivosti već djelimično ili u potpunosti integrisano s finansijskim izvještavanjem u njihovim kompanijama.

Analizirajući glavne izazove izvještavanja o održivosti, studija je otkrila da su najčešće prepreke koje su rukovodioci navodili bile: budžetska ograničenja vezana za troškove prikupljanja i analize podataka (43%), fragmentirani podaci u različitim alatima i sistemima izvještavanja (40%), loša tehnologija ili integracija sistema (31%) i nejasna odgovornost i vlasništvo nad izvještavanjem o održivosti (29%).

Evropska savjetodavna grupa za finansijsko izvještavanje (EFRAG) objavila je poziv za izražavanje interesa za uključivanje kompanija i zainteresovanih strana u razvoj predstojećeg dobrovoljnog standarda izvještavanja o održivosti za veće kompanije koje nisu obuhvaćene CSRD direktivom.

Novi dobrovoljni standard će se zasnivati ​​na VSME standardu objavljenom u decembru 2024. godine, koji je Evropska komisija zvanično odobrila u julu 2025. godine. EFRAG je razvio VSME prije pokretanja Omnibus I procesa s ciljem primjene na kompanije sa manje od 250 zaposlenih.

U svom pozivu za izražavanje interesa, EFRAG navodi da će razmotriti prijave kompanija iz EU koje nisu male ili srednje (kako je definirano od strane EU), ali imaju manje od 1.000 zaposlenih ili godišnje prihode manje od 450 miliona eura. Poziv je otvoren i za druge zainteresovane strane, uključujući revizore, poslovna udruženja, investitore i druge korisnike podataka o održivosti. Planirane aktivnosti uključuju webinare, ankete, događaje i intervjue kako bi se prikupio uvid u praktičnu primjenu predstojećeg dobrovoljnog standarda i razumio razvoj praksi izvještavanja o održivosti u Evropskoj uniji. Poziv je otvoren do 20. aprila, a upite poslati putem e-maila na VRcontactlist@efrag.org.

ECB upozorava da nacrt novog ESRS-a značajno smanjuje transparentnost za investitore

Evropska centralna banka (ECB) objavila je mišljenje svog osoblja o revidiranim Evropskim standardima izvještavanja o održivosti (ESRS). ECB upozorava da će niz mjera usvojenih radi olakšavanja zahtjeva za izvještavanje o održivosti za kompanije „značajno smanjiti transparentnost za investitore i druge učesnike na tržištu, kao i negativno uticati na ukupnu dostupnost i uporedivost informacija relevantnih za finansijske rizike koje su neophodne za odgovarajuće upravljanje rizicima i očuvanje finansijske stabilnosti“.

Iako pozdravlja pojednostavljenja koja olakšavaju implementaciju novih zahtjeva za izvještavanje i povećavaju jasnoću standarda, ECB ističe nekoliko područja za poboljšanje kako bi se osiguralo da revizija postigne pravu ravnotežu između potrebe za pojednostavljenjem i očuvanja ciljeva politike EU definiranih CSRD-om. Ključna područja uključuju trajno olakšanje, opcije postepenog uvođenja i izuzeća od zahtjeva za objavljivanje, interoperabilnost s međunarodnim standardima kao što su IFRS standardi i prikladnost revidiranog ESRS-a za objavljivanje podataka banaka i finansijskih institucija.

Značajno je da mišljenje ECB-a slijedi studiju koju je objavio EFRAG nakon revidiranog ESRS-a, koja pokazuje da je većina investitora izrazila sličnu zabrinutost zbog utjecaja pojednostavljenja na kvalitet podataka, navodeći smanjenu usporedivost, gubitak ključnih klimatskih podataka i manje informacija zbog korištenja naknada.

Dodatno područje zabrinutosti koje je istaknuo ECB odnosi se na prikladnost revidiranog ESRS-a za objavljivanje podataka banaka, posebno napominjući da neke promjene ESRS-a dovode do smanjenja dimenzije lanca vrijednosti u objavama, što bi moglo potkopati kvalitet bankarskog izvještavanja.

Šta slijedi?

Evropska komisija treba usvojiti EFRAG-ov prijedlog revidiranih ESRS-a u formi delegirane uredbe. Ako suzakonodavci Europski parlament i Vijeće EU-a ne iskažu protivljenje delegiranoj uredbi, ESRS 2.0 će stupiti na snagu u drugoj polovini 2026.

Izvor: https://spring-shift.com/esg-pit-stop-18-izvjestavanje-u-fokusu/

The post 90% kompanija planira održati ili proširiti ESG izvještavanje appeared first on ESG Korisno.

Događaj okuplja preko 600 profesionalaca iz e-trgovine, fintech-a, AI i digitalnog marketinga, a program obuhvata četiri tematska bloka:

• Fintech i revolucija plaćanja – instant plaćanja, BNPL, digitalni novčanici, PSD2/PSD3,
• AI u marketingu, prodaji i super-aplikacijama – praktična primjena za domaća mala i srednja preduzeća,
• eCommerce tržište BiH i regije – zakon o e-trgovini, fiskalizacija, logistika, profitabilnost,
• Od lokalnog do globalnog – uspješne priče iz regije i strategije za internacionalizaciju.

Program uključuje keynote predavanja, panel diskusije, EXPO zonu sa najnovijim rješenjima, praktične radionice, te dodjelu prestižnih Golden Click Awards nagrada.

Early Bird karte dostupne su po cijeni od 350 KM (ušteda 150 KM) do 15. aprila 2026.

Registracija je moguća putem linka www.konferencija.e-commerce.ba

The post KORISNO uz najveći eCommerce događaju u regiji appeared first on ESG Korisno.

Odlukom se od banke zahtjevalo da ojača svoju identifikaciju materijalnih rizika za klimu i okoliš kojima je izložena ili bi mogla biti izložena, te je predviđala obračun periodičnih penala u slučaju nepoštivanja ovog zahtjeva do 31. maja 2024. godine.

Crédit Agricole nije ispunila zahtjev za procjenu materijalnosti punih 75 dana u 2024. godini. Prilikom odlučivanja o periodičnim penalima i njihovom ukupnom iznosu, ECB uzima u obzir značajnost kršenja, trajanje kršenja i dnevni promet nadziranog subjekta.

Banke moraju identifikovati klimatske i okolišne rizike

ECB je preduzela nekoliko koraka kako bi osigurala da banke pravilno identifikuju, procjenjuju i upravljaju klimatskim i okolišnim rizicima, pridržavajući se temeljnog procesa eskalacije. Proces je započeo 2020. godine objavljivanjem Vodiča ECB-a o klimatskim i ekološkim rizicima, u kojem je objašnjeno kako se od banaka očekuje da razborito upravljaju i transparentno komuniciraju takve rizike.

ECB je 2022. godine provela stres test klimatskog rizika i utvrdila relevantne nedostatke u tematskom pregledu. S obzirom na nalaze, sve značajne institucije primile su pisma sa povratnim informacijama sa raspoređenim vremenskim rokovima specifičnim za banke za adekvatno upravljanje njihovim klimatskim i ekološkim rizicima te očekivanja nadzornog organa.

U slučajevima kada ovi rokovi nisu ispoštovani, ECB je nametnula obavezujuće zahtjeve koji predviđaju obračun periodičnih novčanih kazni kao izvršnu mjeru.  Mjere izvršenja osmišljene su tako da primoraju banke da poštuju zahtjeve utvrđene nadzornim odlukama ili propisima. Periodične novčane kazne se obračunavaju po danu kašnjenja. Svaka banka ima mogućnost da se obrati Sudu pravde Evropske unije s ciljem osporavanja odluke ECB-a.

Izvor informacija: https://www.bankingsupervision.europa.eu/press/pr/date/2026/html/ssm.pr260213~d0ac373293.en.html

The post ECB: novčane kazne za banke appeared first on ESG Korisno.

Upozorenje za krhku planetu

U intervjuu iz 2001. godine za britanske novine The Daily Telegraph, upozorio je da „postoji previše nesreća koje mogu zadesiti život na jednoj planeti“ te je tvrdio da čovječanstvo treba da „dosegne zvijezde kako bi smanjilo rizik od izumiranja“.

Tokom godina ponavljao je zabrinutost u razgovorima, člancima i dokumentarcima, ukazujući na nuklearni rat, nekontrolisane klimatske promjene, vještački pokrenute pandemije, nekontrolisanu vještačku inteligenciju i brzi rast stanovništva kao prijetnje koje bi, po njegovom mišljenju, mogle uništiti civilizaciju u narednih hiljadu godina. On je naseljavanje svemira vidio kao dugoročnu sigurnosnu mrežu za čovječanstvo.

Klimatske promjene ubrzavaju vrijeme

Njegove izjave od prije 25 godina danas imaju jak odjek i značenje. Prema Međuvladinom panelu o klimatskim promjenama (IPCC), globalno zagrijavanje dostiglo je oko 1,1 stepen Celzijusa iznad predindustrijskog nivoa do 2020. godine, uglavnom zbog emisija stakleničkih plinova iz sagorijevanja fosilnih goriva i neodrživog korištenja zemljišta. 

Ove promjene za svakodnevni život građana se manifestuju kroz veće račune za struju tokom rekordnih ljetnih vrućina, poplavljene prostore i obradive površine nakon intenzivnih pljuskova, te žetve pogođene sušama ili kasnim mrazevima. Istovremeno, oko milion životinjskih i biljnih vrsta je danas ugroženo izumiranjem, jer se gubitak staništa, zagađenje, invazivne vrste i klimatske promjene gomilaju. 

Najnoviji Izvještaj o jazu emisija 2025 Programa UN-a za okoliš sugeriše da bi se svijet, sa sadašnjim politikama, i dalje mogao kretati prema zagrijavanju od otprilike tri stepena u ovom vijeku, što je daleko iznad temperaturnih granica koje su vlade obećale da će slijediti u Pariškom sporazumu.

Planeta Zemlja – jedini zrak za disanje

Suočeni sa ovim problemima, primamljivo je zamisliti rakete i kolonije van planeta kao pravo rješenje. Hawking je vjerovao da će izgradnja trajnih ljudskih naselja izvan Zemlje biti neophodna u vrlo dugim vremenskim okvirima. Ipak, stručnjaci često naglašavaju da bi u doglednoj budućnosti, svaka baza na Mjesecu ili Marsu smjestila samo male posade u teškim uslovima, snabdijevane sa Zemlje i zaštićene tehnologijom koja može otkazati.

Za gotovo sve ostale, jedini zrak za disanje, obradivo tlo i pitka voda i dalje će biti ovdje, kod kuće. Zato je smanjenje emisija, širenje obnovljivih izvora energije, zaštita šuma i okeana te redizajn gradova za čistiji transport mnogo važnije od nade u brzi put za bijeg. Hladnija planeta i zdraviji ekosistemi su, u velikoj mjeri, najpraktičnija polisa “životnog osiguranja” koju imamo.

U praktičnom smislu, Hawkingovo upozorenje zvuči manje kao poziv da odustanemo od Zemlje, a više kao podsjetnik da naše pametne tehnologije mogu ili produbiti rizike ili nam pomoći da se povučemo s ruba propasti. 

Izvor informacija: https://www.ecoticias.com/en/stephen-hawking-scientist-i-dont-think-humanity-will-survive-the-next-thousand-years-at-least-not-without-expanding-into-space/27647/

The post Koliko vremena imamo? appeared first on ESG Korisno.

Prema podacima objavljenim u publikaciji  Building a Greener Future: Careers in Sustainability 2026, zapošljavanje u zelenim sektorima u SAD-u se od 2017. godine udvostručilo i danas raste brže od ukupnog tržišta rada. Slični trendovi prisutni su u Evropi i Kanadi, gdje regulatorni okvir i klimatske politike snažno podstiču razvoj zelenih zanimanja.

Ono što je do jučer bila specijalizirana oblast, danas postaje centralni dio strategije kompanija. Rast zelenih poslova rezultat je kombinacije regulatornih, ekonomskih i tržišnih faktora.

Evropski zeleni plan (EU Green Deal), CSRD direktiva i EU Taksonomija uvode obavezu izvještavanja o održivosti za veliki broj kompanija. To znači da su potrebni stručnjaci koji razumiju ESG standarde, izračune emisija, klimatske rizike i usklađenost s regulativom.

Istovremeno, kompanije usvajaju net-zero strategije i obavezuju se na postizanje definisanih klimatskih ciljeva. Investicije u obnovljive izvore energije, energetsku efikasnost i zelenu proizvodnju dodatno ubrzavaju potražnju za specijalizovanim kadrom.

Podaci pokazuju da je globalna potražnja za „green skills“ porasla za 40% od 2022. godine. Drugim riječima, tržište traži znanja iz održivosti i to ubrzano. 

Ko su danas stručnjaci za održivost?

Poslovi u ovom segmentu mogu se podijeliti u tri široke grupe.

Prva grupa su strateške i menadžerske pozicije. To su ESG menadžeri, menadžeri za održivost (Sustainability Manager), Chief Sustainability Officer (CSO), savjetnici za održivost ili menadžeri cirkularne ekonomije. Njihova uloga je da ESG principe integrišu u strategiju, operacije i kulturu kompanije.

Druga grupa su tehničke i inženjerske pozicije. Inženjeri čija su specijalnost obnovljivi izvori  energije,  energetska efikasnost, zelena gradnja, zaštita okoliša, emisije stakleničkih plinova i sl. 

Treća grupa su analitičari i stručnjaci za podatke. ESG data analitičari i sustainability analitičari prikupljaju, obrađuju i interpretiraju podatke koji su osnova za izvještavanje i donošenje odluka.

Održivost više nije rezervisana samo za inženjere. Danas su potrebni ekonomisti, pravnici, stručnjaci za finansije, IT eksperti i komunikacijski stručnjaci koji razumiju ESG kontekst.

Koliki je potencijal u sektoru “zelenih poslova”?

Prema izvještaju Evropske komisije, zelena privreda u EU ima potencijal stvoriti do 11 milijuna novih radnih mjesta do 2030.  To znači da održivost postaje jedan od ključnih pokretača zapošljavanja u narednoj deceniji.

Koje će oblasti dominirati do 2035. godine?

Period od 2025. do 2035. obilježit će ubrzan razvoj klimatskih tehnologija. Očekuje se rast sektora poput:

• klimatskih tehnologija (climate tech),
• uklanjanja i skladištenja ugljika,
• obnovljivog vodika,
• rješenja zasnovanih na cirkularnoj ekonomiji,
• održivih finansija,
• zelenih data centara i niskokarbonskog transporta.

Šta to znači za Bosnu i Hercegovinu?

Iako u Bosni i Hercegovini ESG izvještavanje još uvijek nije zakonski obavezno kao u EU, kompanije koje izvoze ili sarađuju s međunarodnim partnerima već osjećaju pritisak tržišta.

Banke, proizvodne kompanije, energetski sektor i javne institucije sve češće trebaju:

• stručnjake za izračun emisija,
• ESG koordinatore,
• savjetnike za usklađivanje s EU regulativom,
• edukatore za interne ESG procese.

Za mlade profesionalce to znači priliku da se specijaliziraju u oblasti koja će dominirati tržištem rada narednih desetljeća. Za kompanije to znači da je ulaganje u ESG znanja ulaganje u konkurentnost.

Održivi razvoj više nije isključivo okolišna tema. On je ekonomsko pitanje, regulatorni zahtjev i tržišna realnost.

Poslovi u segmentu održivosti rastu brže od prosjeka tržišta rada, a potražnja za zelenim vještinama nastavlja se povećavati. Oni koji na vrijeme prepoznaju ovaj trend, bilo kao pojedinci ili kao kompanije, imat će prednost. Zelena tranzicija ne mijenja samo način na koji proizvodimo i trošimo. Ona mijenja i način na koji gradimo karijere.

The post Održivost: tržište rada koje najbrže raste appeared first on ESG Korisno.