Riječ je o prekretnici u razvoju prosumera u Federaciji BiH. Domaćinstvima se kroz jedinstven program omogućava direktna finansijska podrška za izgradnju postrojenja za proizvodnju električne energije za vlastite potrebe, čime građani od potrošača postaju i aktivni učesnici energetskog sistema.

Za realizaciju Programa osigurano je ukupno 4 miliona KM. Od tog iznosa, 1.200.000 KM namijenjeno je socijalno ugroženim domaćinstvima, dok je za drugu grupu korisnika – fizička lica, vlasnike ili suvlasnike porodičnih kuća osigurano 2.800.000 KM.

V.d. predsjednika Uprave Operatora za OIEiEK Goran Valka ističe da objava Javnog poziva predstavlja jedan od ključnih trenutaka u praktičnoj primjeni modela prosumera u Federaciji BiH: “Ovo je za mene jedan od najvažnijih trenutaka otkako sam preuzeo odgovornost za vođenje Operatora. Posebnu težinu svemu daje činjenica da smo ovaj veliki iskorak uspjeli napraviti za nepunih šest mjeseci. Iza toga stoji mnogo rada, odgovornosti i uvjerenja da promjene ne trebaju ostati samo na papiru, nego moraju donijeti konkretnu korist građanima. Po prvi put kroz ovakav sistemski program građanima Federacije BiH stavljamo na raspolaganje četiri miliona KM kako bi mogli proizvoditi električnu energiju za vlastite potrebe. Godinama govorimo o energetskoj tranziciji, prosumerima i građaninu kao aktivnom učesniku energetskog sistema. Danas to prestaje biti samo priča i postaje stvarna mogućnost.”

Program o sufinansiranju prosumera iz kategorije domaćinstva donio je Operator za OIEiEK uz prethodnu saglasnost Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, a njegovom realizacijom stvaraju se konkretni uslovi da građani postanu aktivni učesnici energetske tranzicije i dio svojih potreba za električnom energijom zadovoljavaju iz vlastitih obnovljivih izvora.

“Posebno sam ponosan što smo vodili računa o onima kojima je podrška najpotrebnija. Socijalno ugroženim domaćinstvima omogućavamo finansiranje do 100 posto prihvatljivih troškova. Čista energija ne smije biti privilegija. Želim da građani korist od energetske tranzicije vide na vlastitom krovu, kroz vlastitu proizvodnju električne energije i, dugoročno, kroz svoje troškove. Naš posao nije samo govoriti ljudima o energetskoj tranziciji. Naš posao je omogućiti im da postanu njen dio. Ovo je početak velike promjene i želimo da u njenom centru bude građanin”, poručio je Valka.

Od propisa do solarnih panela na krovovima

Objava Javnog poziva rezultat je intenzivnih aktivnosti koje je Uprava Operatora za OIEiEK, zajedno sa stručnim službama, provodila kako bi Program iz planskog i normativnog okvira prešao u konkretnu primjenu.

Poseban fokus bio je na pripremi procedura, usklađivanju potrebne dokumentacije i rješavanju pitanja važnih za to da sredstva namijenjena domaćinstvima zaista budu dostupna korisnicima kroz jasan i provediv postupak. Ovo je trenutak u kojem prosumer u Federaciji BiH iz pravnog i energetskog koncepta prelazi u stvarnu mogućnost za građane.

Cilj više nije samo govoriti o prosumerima i energetskoj tranziciji već omogućiti da proizvodnja električne energije na krovu porodične kuće postane uobičajen dio energetskog sistema Federacije Bosne i Hercegovine. Razvoj prosumera donosi korist i samim domaćinstvima i elektroenergetskom sistemu. Veći broj malih postrojenja znači veću proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora, razvoj decentralizirane proizvodnje, smanjenje emisija i aktivnije uključivanje građana u energetsku tranziciju.

Za Operator za OIEiEK objava Javnog poziva zato nije završetak jednog administrativnog procesa. Ona predstavlja veliki početak nove faze razvoja prosumera u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Četiri miliona KM direktno za građane

Program obuhvata dvije grupe korisnika:

Socijalno ugrožena domaćinstva -1.200.000 KM. Finansiranje do 100% prihvatljivih troškova, u skladu s Programom i Javnim pozivom.

Fizička lica – vlasnici ili suvlasnici porodičnih kuća – 2.800.000 KM. Sufinansiranje do 50% prihvatljivih troškova.

Javni poziv ostaje otvoren do utroška raspoloživih sredstava, a najduže 90 dana od dana objave.

Izvori: https://www.klix.ba/biznis/ekonomija/raspisan-javni-poziv-za-domacinstva-za-proizvodnju-elektricne-energije-vrijedan-cetiri-miliona-km/261001099#google_vignette; https://www.oieiek.ba/javni-poziv-za-odabir-korisnika-sredstava-za-sufinansiranje-izgradnje-prosumerskih-postrojenja/

The post Javni poziv za domaćinstva za proizvodnju električne energije vrijedan četiri miliona KM appeared first on ESG Korisno.

Nakon što je ranije najavljeno da će Fond ove godine izdvojiti ukupno dva miliona KM za energetsku efikasnost stambenih objekata i električna vozila, sada su poznati detaljni uslovi pod kojima građani, kompanije i obrtnici mogu dobiti novac za kupovinu vozila. Za potpuno električno vozilo moguće je dobiti do 12.000 KM, dok maksimalni poticaj za plug-in hibrid iznosi 10.000 KM. U oba slučaja Fond može pokriti najviše 30 posto cijene vozila.

Ko može dobiti novac?

Na javni poziv mogu se prijaviti punoljetni građani sa prebivalištem u Federaciji BiH, pravna lica sa sjedištem u FBiH, kao i obrti i srodne djelatnosti. Sufinansiraju se isključivo nova vozila kategorija M1 i N1, odnosno putnički automobili sa najviše devet sjedišta i vozila za prevoz tereta mase do pet tona.

Kod potpuno električnih vozila direktna emisija CO₂ prema WLTP-u mora biti 0 g/km, dok plug-in hibridi mogu imati emisiju najviše 50 g/km. Vozilo ne smije biti ranije registrovano niti korišteno. Jedan podnosilac prijave može ostvariti sredstva za kupovinu samo jednog vozila.

Građanima treba CIPS, račun u banci i predračun za vozilo

Za građane je propisana konkretna dokumentacija koju je potrebno pripremiti prije podnošenja prijave. Potrebna je ovjerena Izjava I-b, uvjerenje o prebivalištu na području Federacije BiH – CIPS obrazac PBA-3 ili PBA-4 koji ne smije biti stariji od 30 dana, potvrda banke o aktivnom transakcijskom računu te predračun ili ponuda za vozilo.

Predračun mora sadržavati tehničke karakteristike vozila, uključujući kategoriju, proizvođača, tip, model, vrstu goriva, izvor snage, emisiju CO₂ i rok isporuke. Mora ga izdati ovlašteni zastupnik ili distributer vozila u BiH i ne smije biti stariji od 30 dana. Potrebna je i potvrda ovlaštenog zastupnika ili distributera da vozilo ispunjava tražene tehničke karakteristike.

Nema kupovine putem finansijskog lizinga

Jedan od važnijih uslova jeste da se vozilo za koje se traži poticaj ne može nabaviti putem finansijskog lizinga niti uvesti iz inostranstva. Građanin kojem sredstva budu odobrena mora vozilo kupiti i registrovati u roku od pet mjeseci od potpisivanja ugovora sa Fondom. Registracija mora glasiti na podnosioca prijave i biti izvršena u Federaciji BiH. Vozilo potom neće moći prodati niti pokloniti tri godine od prve registracije, a Fondu će morati dostavljati potvrde o drugoj i trećoj registraciji.

Važan redoslijed prijava

Poziv je otvoren do utroška raspoloživih 500.000 KM, a najkasnije do 31. decembra 2026. godine. Međutim, Fond može poziv i privremeno zatvoriti kada raspoloživa sredstva budu rezervisana pristiglim prijavama. Ovo je posebno važno jer će Komisija prijave razmatrati kontinuirano, prema redoslijedu zaprimanja, sve do utroška novca.

Još važnije, nakon što prijava bude podnesena, neće biti omogućeno naknadno dopunjavanje ili ispravljanje podataka i dokumentacije. Nepotpuna prijava ili pogrešan unos znače odbijanje. O rezultatu prijave Fond će podnosioca obavijestiti e-mailom u roku od 60 dana od njenog zaprimanja.

Prijave se podnose isključivo putem platforme e-prijava Fonda. Podnosilac se prvo registruje, nakon čega unosi podatke o sebi, bankovnom računu i vozilu te učitava propisanu dokumentaciju.

Dokumentaciju je moguće pripremati i učitavati u više navrata. Sve dok nije odabrana opcija “Podnesi”, prijava se može dopunjavati i ispravljati. Nakon zvaničnog podnošenja na e-mail stiže potvrda sa vremenom zaprimanja i rednim brojem prijave.

Novac se isplaćuje tek nakon kupovine vozila

Nakon što mu sredstva budu odobrena i zaključi ugovor sa Fondom, korisnik mora kupiti i registrovati vozilo, a zatim dostaviti zahtjev za isplatu sa dokazima o realizovanoj kupovini. Fond će, nakon prihvatanja zahtjeva i provjere, jednokratno isplatiti do 30 posto vrijednosti kupljenog vozila, odnosno najviše iznos utvrđen ugovorom. Troškovi registracije ne ulaze u prihvatljive troškove.

Za isplatu će, između ostalog, biti potrebni faktura i fiskalni račun, potvrda distributera o tehničkim karakteristikama, fotografije vozila i saobraćajna dozvola kojom se dokazuje prva registracija na ime korisnika. Nakon prihvatanja dokumentacije Fond sredstva isplaćuje na bankovni račun jednokratno, u roku od 30 dana.

IZVOR: https://www.akta.ba/vijesti/bih/208253/objavljen-javni-poziv-gradanima-i-firmama-do-12000-km-za-elektricni-automobil?utm_source=newsletter&utm_medium=email&utm_campaign=Akta%20-%20Vijesti

The post Javni poziv: do 12.000 KM za električni automobil appeared first on ESG Korisno.

Vijeće EU je formalno usvojilo uredbu kojom se utvrđuju zahtjevi za cirkularnu ekonomiju za dizajn vozila i upravljanje vozilima na kraju životnog vijeka. Ovaj potez daje automobilskom sektoru novu regulatornu osnovu. Također, proizvođači su pod većim pritiskom da materijale duže koriste.

Uredba pokriva cijeli životni ciklus vozila. To uključuje dizajn, proizvodnju, ponovnu upotrebu, recikliranje, oporavak i konačni tretman kada vozila postanu otpad. Za proizvođače automobila, pravila uvode politiku cirkularne ekonomije u razvoj proizvoda i planiranje lanca snabdijevanja.

Jedna od najznačajnijih promjena uredbe je novi zahtjev za recikliranu plastiku. Šest godina nakon što stupi na snagu, najmanje 15% plastike koja se koristi za proizvodnju novih vozila mora dolaziti iz recikliranih izvora. U roku od 10 godina, taj cilj raste na 25%.

Uredba također povezuje sistem recikliranja automobila s novom proizvodnjom. Najmanje 20% reciklirane plastike koja se koristi u vozilima mora dolaziti od vozila na kraju životnog vijeka. Ovaj zahtjev je direktan signal potražnje za recikliranim materijalima te povećava vrijednost pravilnog rastavljanja vozila i ponovne upotrebe materijala.

Uredba jača odgovornost proizvođača

Proizvođači automobila postat će finansijski i organizacijski odgovorni za cijeli životni ciklus svojih vozila. Ta odgovornost se nastavlja i kada vozilo postane otpad. Proizvođači će morati osigurati besplatan povrat i pravilan tretman svih vozila na kraju životnog vijeka.

Kompanijama će biti potrebni sistemi za praćenje vozila, upravljanje ovlaštenim mrežama za tretman i dokazivanje usklađenosti. Za očekivati je da će biti potreban veći nadzor nad upravljanjem otpadom, performansama recikliranja i odlukama o dizajnu proizvoda.

U finansijskom smislu, obaveze vraćanja, demontaže i recikliranja utjecat će na operativne troškove. Međutim, unaprijeđen sistem recikliranja plastike, metala i kritičnih materijala mogao bi s vremenom smanjiti rizik izloženosti nestabilnim tržištima sirovina.

EU cilja na nestala vozila i ilegalni izvoz

Vijeće je također pokrenulo postupak rješavanja problema „nestalih vozila“. To su vozila koja se ilegalno demontiraju ili izvoze umjesto da se tretiraju putem ovlaštenih kanala. Prema novim pravilima, nakon što vozilo ispuni kriterije da se kategoriše da je na kraju životnog vijeka, preuzima ga ovlašteno pravno lice te se ne može legalno izvoziti ili preprodavati kao polovno vozilo.

Uredba zabranjuje izvoz rabljenih vozila koja više nisu u voznom stanju. Ova mjera ima i ekološku i političku težinu. EU želi izbjeći premještanje zagađenja u treće zemlje te istovremeno zadržati vrijedne materijale unutar vlastite ekonomije.

Za tržišta u razvoju, zabrana izvoza mogla bi smanjiti protok nesigurnih ili zagađujućih vozila. Za industriju EU, to znači više materijala za recikliranje i jačanje evropske strategije o sigurnosti resursa.

Automobili i kombiji prvi na redu 

Uredba će se primjenjivati fazno s tim da će se u potpunosti primjenjivati ​​na putničke automobile i laka komercijalna vozila (kombiji). Teška vozila, kamioni, vozila za posebne namjene i motori suočit će se sa ograničenijim skupom zahtjeva poput pravilnog tretmana na kraju životnog vijeka. 

Uredba je u završnoj fazi zakonodavnog procesa EU. Početi će se primjenjivati ​​dvije godine nakon što stupi na snagu. Godinu dana nakon stupanja na snagu, Evropska komisija mora završiti studiju izvodljivosti. Na osnovu te studije, mora uvesti buduće ciljeve za druge materijale poput recikliranog čelika, aluminija, te drugih kritičnih sirovina.

The post Automobilska industrija: nova pravila o cirkularnoj ekonomiji appeared first on ESG Korisno.

Mapa je rezultat višegodišnjeg istraživanja tokom kojeg je analizirano više od 100 potencijalno kontaminiranih lokacija širom Bosne i Hercegovine. Nakon početnog pregleda izdvojeno je 48 prioritetnih lokacija na kojima su provedena detaljna ispitivanja tla, vode i sedimenata. Tokom istraživanja izvršeno je više od 700 laboratorijskih analiza, koje su pokazale da na čak 34 lokacije postoje značajni okolišni rizici koji zahtijevaju daljnju pažnju i odgovarajuće mjere sanacije. 

Zašto je mapa važna?

Ekološka žarišta predstavljaju područja na kojima je zbog dugogodišnjih industrijskih aktivnosti, neadekvatnog odlaganja otpada ili drugih izvora zagađenja došlo do narušavanja kvaliteta okoliša. Takve lokacije mogu predstavljati rizik za zdravlje ljudi, podzemne i površinske vode, zemljište, ali i za budući razvoj lokalnih zajednica. Do sada Bosna i Hercegovina nije raspolagala jedinstvenom bazom podataka koja bi omogućila sistematsko praćenje ovih lokacija. Nova mapa upravo popunjava tu prazninu i pruža osnovu za dugoročno upravljanje kontaminiranim područjima.

Temelj za buduće investicije

Pored identifikacije problema, mapa će pomoći institucijama da odrede prioritete kada je riječ o sanaciji zagađenih područja. Time se stvaraju preduslovi za efikasnije korištenje domaćih i međunarodnih finansijskih sredstava namijenjenih zaštiti okoliša. Osim toga, kvalitetni podaci o stanju okoliša mogu doprinijeti odgovornijem prostornom planiranju, smanjenju rizika za lokalno stanovništvo i jačanju povjerenja investitora koji sve više obraćaju pažnju na okolišne standarde prilikom ulaganja.

Digitalni pristup upravljanju okolišem

Jedna od značajnih vrijednosti projekta jeste uspostavljanje GIS baze podataka koja omogućava digitalno evidentiranje i praćenje ekoloških žarišta. Planirano je da ova baza u Federaciji BiH bude integrisana u postojeći informacioni sistem za upravljanje otpadom Fonda za zaštitu okoliša FBiH, dok se paralelno radi na uspostavljanju sličnog sistema i u Republici Srpskoj.  Digitalizacija ovakvih podataka omogućava lakše praćenje stanja na terenu, planiranje novih istraživanja i transparentnije upravljanje okolišem.

Korak prema evropskim standardima

Sistematska identifikacija i upravljanje kontaminiranim lokacijama predstavljaju jednu od važnih komponenti usklađivanja Bosne i Hercegovine sa evropskim okolišnim standardima. Evropska unija sve veći naglasak stavlja na prevenciju zagađenja, sanaciju istorijskih industrijskih lokacija i zaštitu prirodnih resursa kroz politike održivog razvoja.

Izrada prve Mape ekoloških žarišta predstavlja mnogo više od naučnog istraživanja. Ona  postavlja temelje za dugoročno odgovorno upravljanje okolišem, zaštitu zdravlja građana i efikasnije planiranje održivog razvoja Bosne i Hercegovine.

Izvor: UNDP Bosnia and Herzegovina – Environmental Hotspots Map.

The post Prva BH mapa ekoloških žarišta appeared first on ESG Korisno.

Svaka kvartalna cijena u 2026. godini primjenjuje se na prodaju CBAM certifikata koji odgovaraju emisijama u CBAM robi uvezenoj u Uniju tokom tog kvartala. 

Komisija izračunava i objavljuje cijenu CBAM certifikata u skladu s članom 21. Uredbe (EU) 2023/956 i Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2025/2548 kojom se utvrđuje metodologija za njen izračun i objavljivanje.

U skladu s članom 20. Uredbe (EU) 2023/956, svi CBAM certifikati se kupuju na zajedničkoj centralnoj platformi od februara 2027. godine nadalje.

Metodologija

Metodologija osigurava da cijena CBAM certifikata odražava prosječnu cijenu dozvola EU ETS, čime se održava konzistentnost između troškova ugljika koji se primjenjuju na proizvođače iz EU i onih koji se primjenjuju na uvoz u EU koji podliježe CBAM-u. Komisija računa cijenu CBAM certifikata kao ponderisani prosjek cijena kliringa na aukciji za dozvole EU ETS-a koje su prodate na aukciji.

U 2026. godini, Komisija izračunava i objavljuje 4 kvartalne cijene, po jednu za svaki kalendarski kvartal. Od 2027. godine nadalje, Komisija će izračunati i objavljivati ​​sedmične cijene.

Izvor: https://taxation-customs.ec.europa.eu/carbon-border-adjustment-mechanism/price-cbam-certificates_en

The post Cijena CBAM certifikata za drugi kvartal appeared first on ESG Korisno.

Evropska unija zato intenzivno radi na uspostavljanju jasnih pravila kojima će se spriječiti tzv. greenwashing  odnosno praksu predstavljanja proizvoda ili usluga ekološki prihvatljivijim nego što zaista jesu.

Šta su “green claims”?

Pod pojmom green claims podrazumijevaju se sve izjave kojima kompanije tvrde da njihov proizvod, usluga ili poslovanje imaju pozitivan ili manje negativan uticaj na okoliš.

Primjeri takvih tvrdnji su:

• “100% reciklirano” 
• “klimatski neutralan proizvod” 
• “ekološki prihvatljiv” 
• “održiva proizvodnja” 
• “proizvedeno od recikliranih materijala” 

Problem nastaje kada ove tvrdnje nisu dovoljno precizne ili nisu potkrijepljene dokazima. Zbog toga je Evropska komisija predstavila okvir za Green Claims, prema kojem će kompanije morati naučno dokazati svaku ekološku tvrdnju prije nego što je koriste u marketingu ili oglašavanju. Tvrdnje će morati biti jasne, provjerljive i zasnovane na priznatim metodologijama procjene uticaja na okoliš. 

Prvi konkretni primjeri zabrana za kompanije 

Koliko regulatori ozbiljno pristupaju ovoj temi pokazuje i nedavna odluka britanske Advertising Standards Authority (ASA). Krajem juna 2026. godine ASA je zabranila Google oglase kompanija Adidas, Uniqlo i Calvin Klein zbog načina na koji su koristile izraz “recycled” u promociji svojih proizvoda. 

U oglasima su korištene formulacije poput:

• “Recycled running shoes” 
• “Recycled tops” 
• “Made from recycled materials” 

Međutim, regulator je zaključio da prosječan potrošač iz oglasa može razumjeti kako su proizvodi u potpunosti izrađeni od recikliranih materijala, dok kompanije nisu mogle dokazati da je to zaista slučaj. Sve tri kompanije su objasnile da njihovi proizvodi sadrže određeni udio recikliranih materijala ili da se tvrdnja odnosila samo na pojedine dijelove proizvoda. Ipak, ASA je zauzela jasan stav: kada se koriste izrazi poput “recycled”, kompanije moraju vrlo jasno objasniti na šta se tvrdnja odnosi i imati čvrste dokaze koji je potvrđuju. 

Šta to znači za kompanije?

Nova evropska pravila ne znače da kompanije više ne mogu komunicirati svoje aktivnosti u oblasti održivosti. Naprotiv. Ona znače da  komunikacija morati biti:

• precizna; 
• transparentna; 
• mjerljiva; 
• zasnovana na dokazima. 

Umjesto opštih  tvrdnji poput: “Naš proizvod je ekološki prihvatljiv” , kompanije će morati koristiti konkretne informacije poput : “Vanjski sloj proizvoda sadrži 65% recikliranog poliestera certificiranog prema priznatom standardu.” Takav pristup povećava povjerenje potrošača i smanjuje rizik od optužbi za greenwashing.

Vrijeme “lijepih marketinških poruka” polako prolazi

Evropska regulativa jasno pokazuje da održivost više nije isključivo pitanje marketinga, već pitanje usklađenosti (compliance) i odgovornog poslovanja. Kompanije koje žele graditi kredibilitet neće moći računati samo na atraktivne slogane. Biće potrebno uspostaviti interne procese za prikupljanje podataka, praćenje pokazatelja održivosti i dokumentovanje svih tvrdnji koje se javno komuniciraju.

Za potrošače to znači veću zaštitu od obmanjujućih informacija, a za kompanije priliku da transparentno pokažu stvarne rezultate svojih ESG aktivnosti. U vremenu kada povjerenje postaje jedna od najvažnijih poslovnih vrijednosti, upravo će činjenice, a ne marketinške poruke, biti najbolji dokaz održivosti

The post Zelene tvrdnje moraju biti dokazive appeared first on ESG Korisno.