Evropska unija zato intenzivno radi na uspostavljanju jasnih pravila kojima će se spriječiti tzv. greenwashing  odnosno praksu predstavljanja proizvoda ili usluga ekološki prihvatljivijim nego što zaista jesu.

Šta su “green claims”?

Pod pojmom green claims podrazumijevaju se sve izjave kojima kompanije tvrde da njihov proizvod, usluga ili poslovanje imaju pozitivan ili manje negativan uticaj na okoliš.

Primjeri takvih tvrdnji su:

• “100% reciklirano” 
• “klimatski neutralan proizvod” 
• “ekološki prihvatljiv” 
• “održiva proizvodnja” 
• “proizvedeno od recikliranih materijala” 

Problem nastaje kada ove tvrdnje nisu dovoljno precizne ili nisu potkrijepljene dokazima. Zbog toga je Evropska komisija predstavila okvir za Green Claims, prema kojem će kompanije morati naučno dokazati svaku ekološku tvrdnju prije nego što je koriste u marketingu ili oglašavanju. Tvrdnje će morati biti jasne, provjerljive i zasnovane na priznatim metodologijama procjene uticaja na okoliš. 

Prvi konkretni primjeri zabrana za kompanije 

Koliko regulatori ozbiljno pristupaju ovoj temi pokazuje i nedavna odluka britanske Advertising Standards Authority (ASA). Krajem juna 2026. godine ASA je zabranila Google oglase kompanija Adidas, Uniqlo i Calvin Klein zbog načina na koji su koristile izraz “recycled” u promociji svojih proizvoda. 

U oglasima su korištene formulacije poput:

• “Recycled running shoes” 
• “Recycled tops” 
• “Made from recycled materials” 

Međutim, regulator je zaključio da prosječan potrošač iz oglasa može razumjeti kako su proizvodi u potpunosti izrađeni od recikliranih materijala, dok kompanije nisu mogle dokazati da je to zaista slučaj. Sve tri kompanije su objasnile da njihovi proizvodi sadrže određeni udio recikliranih materijala ili da se tvrdnja odnosila samo na pojedine dijelove proizvoda. Ipak, ASA je zauzela jasan stav: kada se koriste izrazi poput “recycled”, kompanije moraju vrlo jasno objasniti na šta se tvrdnja odnosi i imati čvrste dokaze koji je potvrđuju. 

Šta to znači za kompanije?

Nova evropska pravila ne znače da kompanije više ne mogu komunicirati svoje aktivnosti u oblasti održivosti. Naprotiv. Ona znače da  komunikacija morati biti:

• precizna; 
• transparentna; 
• mjerljiva; 
• zasnovana na dokazima. 

Umjesto opštih  tvrdnji poput: “Naš proizvod je ekološki prihvatljiv” , kompanije će morati koristiti konkretne informacije poput : “Vanjski sloj proizvoda sadrži 65% recikliranog poliestera certificiranog prema priznatom standardu.” Takav pristup povećava povjerenje potrošača i smanjuje rizik od optužbi za greenwashing.

Vrijeme “lijepih marketinških poruka” polako prolazi

Evropska regulativa jasno pokazuje da održivost više nije isključivo pitanje marketinga, već pitanje usklađenosti (compliance) i odgovornog poslovanja. Kompanije koje žele graditi kredibilitet neće moći računati samo na atraktivne slogane. Biće potrebno uspostaviti interne procese za prikupljanje podataka, praćenje pokazatelja održivosti i dokumentovanje svih tvrdnji koje se javno komuniciraju.

Za potrošače to znači veću zaštitu od obmanjujućih informacija, a za kompanije priliku da transparentno pokažu stvarne rezultate svojih ESG aktivnosti. U vremenu kada povjerenje postaje jedna od najvažnijih poslovnih vrijednosti, upravo će činjenice, a ne marketinške poruke, biti najbolji dokaz održivosti

The post Zelene tvrdnje moraju biti dokazive appeared first on ESG Korisno.

Ugljen dioksid (CO2) i metan (NH4) su glavni staklenički plinovi koji uzrokuju klimatske promjene. Ove emisije nastaju sagorijevanjem fosilnih goriva poput benzina pri vožnji automobila ili uglja pri grijanju zgrade. Krčenje zemljišta i šuma također može osloboditi ugljikov dioksid. Deponije smeća su izvor metana. Energija, industrija, poljoprivreda i odlaganje otpada su među glavnim emiterima stakleničkih plinova.

1. Globalna površinska temperatura Zemlje se povećavala brže od 1970. nego u bilo kojem drugom 50-godišnjem periodu u najmanje posljednjih 2000 godina.
2. Zemlja je sada za oko 1,42°C toplija nego što je bila u predindustrijskoj eri (1850-1900.). 2024. godina je bila najtoplija godina u historiji, sa globalnom prosječnom temperaturom blizu površine 1,55°C iznad predindustrijske osnovne vrijednosti. 
3. Oko 90 posto viška toplote od globalnog zagrijavanja skladišti se u okeanu, što sadržaj toplote okeana čini ključnim pokazateljem klimatskih promjena. Danas je okean najtopliji ikada, kako su ga ljudi zabilježili, ne samo na površini već i prvih 2000 metara dubine. 
4. Glečeri se prosječno smanjuju za jedan metar godišnje, a nivo mora je rastao po stopi od 4,7 mm godišnje između 2015. i 2024. Grenland i Antarktik su izgubili 38 posto više leda u periodu 2011-2020. nego u periodu 2001-2010.
5. Sa svakim dodatnim povećanjem globalnog zagrijavanja, promjene ekstrema i rizici postaju veći. Na primjer, svako povećanje globalnog zagrijavanja od 0,5°C uzrokuje jasno uočljivo povećanje intenziteta i učestalosti ekstrema temperature i padavina, kao i poljoprivredne i ekološke suše u nekim regijama.
6. Emisije stakleničkih plinova dostigle su novi rekord od 60.6 gigatona CO2e u 2025. godini. Moraju se smanjiti za 55 posto do 2035. godine (u poređenju s nivoima iz 2019. godine) kako bi se spriječilo da porast temperature pređe 1,5°C. Prema trenutnim politikama, svijet je na putu ka globalnom prosječnom porastu temperature od 2,8°C iznad predindustrijskih nivoa tokom ovog stoljeća.
7. CO2 se akumulira u atmosferi brže nego ikad tokom ljudskog postojanja, povećavajući se za više od 10 posto za samo dvije decenije. Globalne koncentracije ugljičnog dioksida sada su 152 posto veće nego što su bile u predindustrijskoj eri.
8. Stručnjaci kažu da čovječanstvo mora postepeno ukinuti globalnu proizvodnju i korištenje uglja do 2040. godine, te smanjiti proizvodnju i korištenje nafte i plina za tri četvrtine između 2020. i 2050. godine kako bi se osigurala sigurna planeta pogodna za život.

The post Uticaj klimatskih promjena na porast temperature appeared first on ESG Korisno.

Toplotna iscrpljenost nastaje kada se tijelo pregrije u vrućim okruženjima. Ako tjelesna temperatura pređe 40 stepeni Celzijusa, tijelo gubi sposobnost hlađenja i možemo doživjeti toplotni udar, koji može biti fatalan.

Uticaj toplote na ljudsko tijelo 

Naše tijelo ima tendenciju da održava unutrašnju temperaturu od oko 37 stepeni Celzijusa, bez obzira na vremenske uslove u kojima se nalazimo. To je temperatura na kojoj su naša tijela navikla da funkcionišu. Ali kako živa u termometru raste, tijelo čini napor kako bi spriječilo porast unutrašnje temperature. Što su temperature više, tijelo se više napreže.

Otvoreni krvni sudovi dovode do nižeg krvnog pritiska i tjeraju srce da radi jače i brže pumpa kako bi krv cirkulirala kroz tijelo. To može uzrokovati blage simptome poput svrbeža i osipa uzrokovanog toplinom ili oticanja stopala jer se krvni sudovi počinju opuštati.

Ako krvni pritisak padne prenisko, tada ne dopire dovoljno krvi do organa koji su im potrebni i rizik od srčanog udara je veći. Istovremeno, znojenje dovodi do gubitka tekućine i soli te se njihova ravnoteža u tijelu mijenja. Kako znoj isparava, značajno se povećava toplina koja se oslobađa iz kože.

Toplotna iscrpljenost i toplotni udar

Ako se tijelo zagrije na 39-40 stepeni Celzijusa, mozak govori mišićima da uspore i javlja se umor. Simptomi toplinske iscrpljenosti su: vrtoglavica, mučnina, nesvjestica, zbunjenost, grčevi u mišićima, glavobolja, obilno znojenje, umor. Ako krvni pritisak previše padne, povećava se rizik od srčanog udara.

Na 40-41 stepenu, toplotna iscrpljenost je vjerovatna, a iznad 41 stepena, tijelo počinje da se gasi. Temperatura počinje da utiče na hemijske procese, ćelije unutar tijela propadaju i postoji rizik od višestrukog otkazivanja organa.

Tijelo se tada ne može ni znojiti, jer prestaje protok krvi u kožu, zbog čega se osjeća hladno i vlažno. Toplotni udar, koji se može javiti na bilo kojoj temperaturi iznad 40 stepeni, zahtijeva stručnu medicinsku pomoć i, ako se ne liječi odmah, šanse za preživljavanje mogu biti male.

Doktori savjetuju

Ako se može ohladiti u roku od pola sata, onda toplotna iscrpljenost obično nije ozbiljna. Doktori savjetuju da se osoba:

• premjesti na hladno mjesto,
• postavi u ležeći položaj sa podignutim stopalima pod blagim nagibom,
• uzima puno vode,
• ohladi kožu vodom i ventilatorom (oblozi od leda oko pazuha ili na vratu su također dobri).

Ako se osoba ne oporavi u roku od 30 minuta, tada nastupa toplotni udar i obavezna je hitna i stručna intervencija doktora.

The post Toplotni talas: uticaj klimatskih promjena na ljudsko tijelo appeared first on ESG Korisno.

Ta količina je 2022. godine iznosila 559 tona dok je 2024. iznosila 995 tona, što je povećanje za gotovo 80 posto u dvije godine. Tokom prošle godine prikupljene su 802 tone, što je za 43 posto više u odnosu na 2022., ali manje u odnosu na 2024.

Iz Vlade KS saopćili su da je to postignuto proširenjem mreže spremnika za reciklažu, edukacijom građana i nizom drugih mjera.

U proteklom periodu proslijeđeno je 2.519 komada starih uređaja (televizora, računara, kućanskih aparata) za, kako su naglasili, sigurno zbrinjavanje i reciklažu, što je više od 27 tona elektronskog otpada. Prikupljeno je i više od 28 tona istrošenih guma, koje su umjesto na deponiji završile u Tvornici cementa Kakanj, gdje se koriste kao gorivo.

Kroz evropski projekat GREEN-TEX, u saradnji sa Sarajevskom regionalnom razvojnom agencijom (SERDA), postavljeno je 10 novih pametnih kontejnera za staru odjeću i tekstil. “Rad” je ove godine potpisao sporazum o saradnji s komunalnim preduzećem iz njemačkog Hildesheima, u okviru projekta Njemačkog društva za međunarodnu saradnju (GIZ) za zelenu tranziciju u Bosni i Hercegovini.

Izrađena je i nova analiza sastava otpada u Kantonu, koja će poslužiti kao, kako su naveli iz Vlade KS, osnova za dalji razvoj sistema reciklaže. U Evropskoj uniji 12. augusta 2026. stupa na snagu novi zakon o ambalaži. Tim zakonom je propisano da hoteli i ugostiteljski objekti više neće moći stavljati na stolove plastične kesice kečapa, umaka, šećera ili soli, odnosno morat će ih zamijeniti višekratnim dozatorima.

“Iza svake tone ambalaže, koja je završila u reciklaži, stoji nečija odluka da je baci u pravi kontejner. Sada prikupljamo četiri puta više stakla nego 2022., a plastičnih boca pet puta više. To se ne dešava samo od sebe, dešava se jer imamo ljude na terenu, jer radimo s djecom u školama i jer se polako, ali sigurno budi svijest građana. Ponosan sam na tim koji to svakodnevno radi”, naveo je direktor “Rada” Emir Dobrača.

Prema podacima Evropske komisije, gotovo 40 posto plastike u EU odnosi se na ambalažu, a ambalaža čini gotovo polovinu morskog otpada. Cilj je do 2040. godine smanjiti količinu ambalažnog otpada po stanovniku za 15 posto. Bosna i Hercegovina još nije članica EU, ali Kanton Sarajevo, kako su ocijenili iz kantonalne vlade, prati taj smjer i gradi sistem koji će biti spreman za buduće zahtjeve.

Više o novom Zakonu o ambalaži moći ćete pročitati u našem narednom tekstu.

The post U Sarajevu povećana količina prikupljene ambalaže za reciklažu appeared first on ESG Korisno.

Zbog toga nas posebno raduju projekti koji ovu temu približavaju građanima na razumljiv, zanimljiv i angažiran način. Jedan od njih je serijal „Da smo načisto“, autorice i novinarke Emele Burdžović, koji kroz razgovore, terenske priče i istraživanja otvara važna pitanja upravljanja otpadom u Bosni i Hercegovini.

Otpad nije samo komunalni problem

U svijetu održivosti otpad se ne posmatra kao krajnji rezultat odbacivanja, već kao resurs koji može dobiti novu vrijednost. Način na koji proizvodimo, koristimo i odlažemo proizvode jedan je od ključnih pokazatelja održivog razvoja. Svaki komad otpada koji završi na deponiji predstavlja propuštenu priliku da se materijali ponovo iskoriste, sačuvaju prirodni resursi i smanji negativan uticaj na okoliš.

Bosna i Hercegovina se i dalje suočava s brojnim izazovima u ovoj oblasti – od nedovoljno razvijene infrastrukture za odvojeno prikupljanje i reciklažu otpada do potrebe za većim uključivanjem građana u odgovorno upravljanje otpadom. Zato su edukacija, informisanje i otvoren dijalog o ovoj temi jednako važni kao i izgradnja novih postrojenja ili donošenje novih propisa.

Godišnja količina sakupljenog smeća u BiH u 2024. iznosila je 1,1 milion tona što je oko 329 kg smeća po stanovniku. Od ukupne količine sakupljenog smeća 95% je trajno odloženo na deponije. 

ESG počinje svakodnevnim odlukama

Koz tekstove na našoj edukativnoj platformi često naglašavamo da održivost nije rezervisana samo za velike kompanije i međunarodne organizacije. Principi održivosti ne provode se isključivo kroz poslovne strategije, politike i izvještaje. Oni počinju mnogo ranije – kroz svakodnevne odluke pojedinaca. 

Od odgovorne potrošnje i smanjenja nastanka otpada, do pravilnog odlaganja i recikliranja, svako od nas može doprinijeti pozitivnim promjenama.

Podrška inicijativama koje podižu svijest

Serijal „Da smo načisto“ pokazuje da se o otpadu može govoriti na način koji je istovremeno informativan, pristupačan i relevantan široj javnosti. Upravo takve inicijative pomažu da tema otpada izađe iz stručnih krugova i postane dio svakodnevnih razgovora građana.

Jer da bismo zaista bili „načisto“ s problemom otpada, potrebno je mnogo više od kontejnera i deponija – potrebni su nam znanje, svijest i spremnost da mijenjamo navike.

Ako želite bolje razumjeti kako funkcioniše sistem upravljanja otpadom u Bosni i Hercegovini, zašto je ova tema važna za okoliš, ekonomiju i kvalitet života te kakvu ulogu svi imamo u tom procesu, preporučujemo da pratite serijal „Da smo načisto“ .

The post Zašto su nam potrebni projekti poput „Da smo načisto“? appeared first on ESG Korisno.

GRI je pozdravila odluku Evropske komisije da se matrica duple materijalnosti (materijalnost uticaja i finansijska materijalnost) zadrže u okviru ESRS izvještavanja. Koncept duple materijalnosti zahtijeva od kompanija da procijene kako pitanja održivosti utiču na vrijednost preduzeća te kako njihove aktivnosti utiču na ljude, ekonomiju i okolinu. Ovakav pristup oblikuje način na koji upravni odbori procjenjuju rizik, kako investitori upoređuju performanse i kako regulatori ocjenjuju korporativnu odgovornost.

Prioriteti za revidirane ESRS standarde

GRI poziva na jaču interoperabilnost sa međunarodnim standardima. Mnoge kompanije već koriste GRI standarde u uspostavljenim procesima izvještavanja. Bolja usklađenost s ESRS-om pomogla bi im da izbjegnu dupliranje i smanje troškove. Timovi za održivost su pod pritiskom da generišu pouzdanije podatke, dok finansijski lideri žele jasnije sisteme izvještavanja. Ako se standardi previše razlikuju, kompanije se suočavaju s većim administrativnim teretom i slabijom uporedivošću podataka.

U kontekstu finansija, raspodjela kapitala zavisi od vjerodostojnih podataka o održivosti. Ako se upravitelji imovinom suoče sa slabijim očekivanjima u pogledu objavljivanja, investitori mogu izgubiti uvid u to kako je kapital izložen rizicima i prilikama održivosti.

GRI je upozorio i na strožija ograničenja u načinu na koji kompanije razmjenjuju podatke o održivosti u svojim lancima vrijednosti. Predloženo ograničenje lanca vrijednosti ima za cilj smanjenje opterećenja iako bi to moglo ograničiti pristup informacijama koje su kompanijama potrebne za identifikaciju utjecaja i rizika u poslovnim odnosima.

Taj rizik je posebno relevantan za multinacionalne kompanije. Lanci snabdijevanja često nose najveću izloženost rizicima vezanim za radnu snagu, klimu, biodiverzitet i upravljanje. Smanjen pristup podacima dobavljača mogao bi zakomplikovati usklađenost sa širim pravilima EU o održivosti.

Dobrovoljno izvještavanje u fokusu

GRI organizacija je također rekla da bi dobrovoljni okvir trebalo ojačati za kompanije srednje veličine. Njene preporuke uključuju dodavanje dvostruke procjene materijalnosti. Prijedlog dolazi u trenutku kada Evropa pokušava ublažiti pritisak na manje firme, a istovremeno očuvati transparentnost u široj ekonomiji. Mnoge kompanije srednje veličine ostaju dio većih korporativnih lanaca vrijednosti. Njihovi podaci često su potrebni bankama, kupcima, osiguravateljima i investitorima.

Za rukovodioce, ovo pitanje je praktično. Dobrovoljni standardi koji su previše tanki mogu ne ispuniti tržišna očekivanja. Standardi koji su previše složeni mogu odvratiti učešće. Stav GRI-a je da jači, proporcionalni okvir može podržati i konkurentnost i kvalitet izvještavanja.

The post GRI odgovor na izmjene ESRS appeared first on ESG Korisno.