Vijeće EU je formalno usvojilo uredbu kojom se utvrđuju zahtjevi za cirkularnu ekonomiju za dizajn vozila i upravljanje vozilima na kraju životnog vijeka. Ovaj potez daje automobilskom sektoru novu regulatornu osnovu. Također, proizvođači su pod većim pritiskom da materijale duže koriste.

Uredba pokriva cijeli životni ciklus vozila. To uključuje dizajn, proizvodnju, ponovnu upotrebu, recikliranje, oporavak i konačni tretman kada vozila postanu otpad. Za proizvođače automobila, pravila uvode politiku cirkularne ekonomije u razvoj proizvoda i planiranje lanca snabdijevanja.

Jedna od najznačajnijih promjena uredbe je novi zahtjev za recikliranu plastiku. Šest godina nakon što stupi na snagu, najmanje 15% plastike koja se koristi za proizvodnju novih vozila mora dolaziti iz recikliranih izvora. U roku od 10 godina, taj cilj raste na 25%.

Uredba također povezuje sistem recikliranja automobila s novom proizvodnjom. Najmanje 20% reciklirane plastike koja se koristi u vozilima mora dolaziti od vozila na kraju životnog vijeka. Ovaj zahtjev je direktan signal potražnje za recikliranim materijalima te povećava vrijednost pravilnog rastavljanja vozila i ponovne upotrebe materijala.

Uredba jača odgovornost proizvođača

Proizvođači automobila postat će finansijski i organizacijski odgovorni za cijeli životni ciklus svojih vozila. Ta odgovornost se nastavlja i kada vozilo postane otpad. Proizvođači će morati osigurati besplatan povrat i pravilan tretman svih vozila na kraju životnog vijeka.

Kompanijama će biti potrebni sistemi za praćenje vozila, upravljanje ovlaštenim mrežama za tretman i dokazivanje usklađenosti. Za očekivati je da će biti potreban veći nadzor nad upravljanjem otpadom, performansama recikliranja i odlukama o dizajnu proizvoda.

U finansijskom smislu, obaveze vraćanja, demontaže i recikliranja utjecat će na operativne troškove. Međutim, unaprijeđen sistem recikliranja plastike, metala i kritičnih materijala mogao bi s vremenom smanjiti rizik izloženosti nestabilnim tržištima sirovina.

EU cilja na nestala vozila i ilegalni izvoz

Vijeće je također pokrenulo postupak rješavanja problema „nestalih vozila“. To su vozila koja se ilegalno demontiraju ili izvoze umjesto da se tretiraju putem ovlaštenih kanala. Prema novim pravilima, nakon što vozilo ispuni kriterije da se kategoriše da je na kraju životnog vijeka, preuzima ga ovlašteno pravno lice te se ne može legalno izvoziti ili preprodavati kao polovno vozilo.

Uredba zabranjuje izvoz rabljenih vozila koja više nisu u voznom stanju. Ova mjera ima i ekološku i političku težinu. EU želi izbjeći premještanje zagađenja u treće zemlje te istovremeno zadržati vrijedne materijale unutar vlastite ekonomije.

Za tržišta u razvoju, zabrana izvoza mogla bi smanjiti protok nesigurnih ili zagađujućih vozila. Za industriju EU, to znači više materijala za recikliranje i jačanje evropske strategije o sigurnosti resursa.

Automobili i kombiji prvi na redu 

Uredba će se primjenjivati fazno s tim da će se u potpunosti primjenjivati ​​na putničke automobile i laka komercijalna vozila (kombiji). Teška vozila, kamioni, vozila za posebne namjene i motori suočit će se sa ograničenijim skupom zahtjeva poput pravilnog tretmana na kraju životnog vijeka. 

Uredba je u završnoj fazi zakonodavnog procesa EU. Početi će se primjenjivati ​​dvije godine nakon što stupi na snagu. Godinu dana nakon stupanja na snagu, Evropska komisija mora završiti studiju izvodljivosti. Na osnovu te studije, mora uvesti buduće ciljeve za druge materijale poput recikliranog čelika, aluminija, te drugih kritičnih sirovina.

The post Automobilska industrija: nova pravila o cirkularnoj ekonomiji appeared first on ESG Korisno.

Mapa je rezultat višegodišnjeg istraživanja tokom kojeg je analizirano više od 100 potencijalno kontaminiranih lokacija širom Bosne i Hercegovine. Nakon početnog pregleda izdvojeno je 48 prioritetnih lokacija na kojima su provedena detaljna ispitivanja tla, vode i sedimenata. Tokom istraživanja izvršeno je više od 700 laboratorijskih analiza, koje su pokazale da na čak 34 lokacije postoje značajni okolišni rizici koji zahtijevaju daljnju pažnju i odgovarajuće mjere sanacije. 

Zašto je mapa važna?

Ekološka žarišta predstavljaju područja na kojima je zbog dugogodišnjih industrijskih aktivnosti, neadekvatnog odlaganja otpada ili drugih izvora zagađenja došlo do narušavanja kvaliteta okoliša. Takve lokacije mogu predstavljati rizik za zdravlje ljudi, podzemne i površinske vode, zemljište, ali i za budući razvoj lokalnih zajednica. Do sada Bosna i Hercegovina nije raspolagala jedinstvenom bazom podataka koja bi omogućila sistematsko praćenje ovih lokacija. Nova mapa upravo popunjava tu prazninu i pruža osnovu za dugoročno upravljanje kontaminiranim područjima.

Temelj za buduće investicije

Pored identifikacije problema, mapa će pomoći institucijama da odrede prioritete kada je riječ o sanaciji zagađenih područja. Time se stvaraju preduslovi za efikasnije korištenje domaćih i međunarodnih finansijskih sredstava namijenjenih zaštiti okoliša. Osim toga, kvalitetni podaci o stanju okoliša mogu doprinijeti odgovornijem prostornom planiranju, smanjenju rizika za lokalno stanovništvo i jačanju povjerenja investitora koji sve više obraćaju pažnju na okolišne standarde prilikom ulaganja.

Digitalni pristup upravljanju okolišem

Jedna od značajnih vrijednosti projekta jeste uspostavljanje GIS baze podataka koja omogućava digitalno evidentiranje i praćenje ekoloških žarišta. Planirano je da ova baza u Federaciji BiH bude integrisana u postojeći informacioni sistem za upravljanje otpadom Fonda za zaštitu okoliša FBiH, dok se paralelno radi na uspostavljanju sličnog sistema i u Republici Srpskoj.  Digitalizacija ovakvih podataka omogućava lakše praćenje stanja na terenu, planiranje novih istraživanja i transparentnije upravljanje okolišem.

Korak prema evropskim standardima

Sistematska identifikacija i upravljanje kontaminiranim lokacijama predstavljaju jednu od važnih komponenti usklađivanja Bosne i Hercegovine sa evropskim okolišnim standardima. Evropska unija sve veći naglasak stavlja na prevenciju zagađenja, sanaciju istorijskih industrijskih lokacija i zaštitu prirodnih resursa kroz politike održivog razvoja.

Izrada prve Mape ekoloških žarišta predstavlja mnogo više od naučnog istraživanja. Ona  postavlja temelje za dugoročno odgovorno upravljanje okolišem, zaštitu zdravlja građana i efikasnije planiranje održivog razvoja Bosne i Hercegovine.

Izvor: UNDP Bosnia and Herzegovina – Environmental Hotspots Map.

The post Prva BH mapa ekoloških žarišta appeared first on ESG Korisno.

Svaka kvartalna cijena u 2026. godini primjenjuje se na prodaju CBAM certifikata koji odgovaraju emisijama u CBAM robi uvezenoj u Uniju tokom tog kvartala. 

Komisija izračunava i objavljuje cijenu CBAM certifikata u skladu s članom 21. Uredbe (EU) 2023/956 i Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2025/2548 kojom se utvrđuje metodologija za njen izračun i objavljivanje.

U skladu s članom 20. Uredbe (EU) 2023/956, svi CBAM certifikati se kupuju na zajedničkoj centralnoj platformi od februara 2027. godine nadalje.

Metodologija

Metodologija osigurava da cijena CBAM certifikata odražava prosječnu cijenu dozvola EU ETS, čime se održava konzistentnost između troškova ugljika koji se primjenjuju na proizvođače iz EU i onih koji se primjenjuju na uvoz u EU koji podliježe CBAM-u. Komisija računa cijenu CBAM certifikata kao ponderisani prosjek cijena kliringa na aukciji za dozvole EU ETS-a koje su prodate na aukciji.

U 2026. godini, Komisija izračunava i objavljuje 4 kvartalne cijene, po jednu za svaki kalendarski kvartal. Od 2027. godine nadalje, Komisija će izračunati i objavljivati ​​sedmične cijene.

Izvor: https://taxation-customs.ec.europa.eu/carbon-border-adjustment-mechanism/price-cbam-certificates_en

The post Cijena CBAM certifikata za drugi kvartal appeared first on ESG Korisno.

Evropska unija zato intenzivno radi na uspostavljanju jasnih pravila kojima će se spriječiti tzv. greenwashing  odnosno praksu predstavljanja proizvoda ili usluga ekološki prihvatljivijim nego što zaista jesu.

Šta su “green claims”?

Pod pojmom green claims podrazumijevaju se sve izjave kojima kompanije tvrde da njihov proizvod, usluga ili poslovanje imaju pozitivan ili manje negativan uticaj na okoliš.

Primjeri takvih tvrdnji su:

• “100% reciklirano” 
• “klimatski neutralan proizvod” 
• “ekološki prihvatljiv” 
• “održiva proizvodnja” 
• “proizvedeno od recikliranih materijala” 

Problem nastaje kada ove tvrdnje nisu dovoljno precizne ili nisu potkrijepljene dokazima. Zbog toga je Evropska komisija predstavila okvir za Green Claims, prema kojem će kompanije morati naučno dokazati svaku ekološku tvrdnju prije nego što je koriste u marketingu ili oglašavanju. Tvrdnje će morati biti jasne, provjerljive i zasnovane na priznatim metodologijama procjene uticaja na okoliš. 

Prvi konkretni primjeri zabrana za kompanije 

Koliko regulatori ozbiljno pristupaju ovoj temi pokazuje i nedavna odluka britanske Advertising Standards Authority (ASA). Krajem juna 2026. godine ASA je zabranila Google oglase kompanija Adidas, Uniqlo i Calvin Klein zbog načina na koji su koristile izraz “recycled” u promociji svojih proizvoda. 

U oglasima su korištene formulacije poput:

• “Recycled running shoes” 
• “Recycled tops” 
• “Made from recycled materials” 

Međutim, regulator je zaključio da prosječan potrošač iz oglasa može razumjeti kako su proizvodi u potpunosti izrađeni od recikliranih materijala, dok kompanije nisu mogle dokazati da je to zaista slučaj. Sve tri kompanije su objasnile da njihovi proizvodi sadrže određeni udio recikliranih materijala ili da se tvrdnja odnosila samo na pojedine dijelove proizvoda. Ipak, ASA je zauzela jasan stav: kada se koriste izrazi poput “recycled”, kompanije moraju vrlo jasno objasniti na šta se tvrdnja odnosi i imati čvrste dokaze koji je potvrđuju. 

Šta to znači za kompanije?

Nova evropska pravila ne znače da kompanije više ne mogu komunicirati svoje aktivnosti u oblasti održivosti. Naprotiv. Ona znače da  komunikacija morati biti:

• precizna; 
• transparentna; 
• mjerljiva; 
• zasnovana na dokazima. 

Umjesto opštih  tvrdnji poput: “Naš proizvod je ekološki prihvatljiv” , kompanije će morati koristiti konkretne informacije poput : “Vanjski sloj proizvoda sadrži 65% recikliranog poliestera certificiranog prema priznatom standardu.” Takav pristup povećava povjerenje potrošača i smanjuje rizik od optužbi za greenwashing.

Vrijeme “lijepih marketinških poruka” polako prolazi

Evropska regulativa jasno pokazuje da održivost više nije isključivo pitanje marketinga, već pitanje usklađenosti (compliance) i odgovornog poslovanja. Kompanije koje žele graditi kredibilitet neće moći računati samo na atraktivne slogane. Biće potrebno uspostaviti interne procese za prikupljanje podataka, praćenje pokazatelja održivosti i dokumentovanje svih tvrdnji koje se javno komuniciraju.

Za potrošače to znači veću zaštitu od obmanjujućih informacija, a za kompanije priliku da transparentno pokažu stvarne rezultate svojih ESG aktivnosti. U vremenu kada povjerenje postaje jedna od najvažnijih poslovnih vrijednosti, upravo će činjenice, a ne marketinške poruke, biti najbolji dokaz održivosti

The post Zelene tvrdnje moraju biti dokazive appeared first on ESG Korisno.

Ugljen dioksid (CO2) i metan (NH4) su glavni staklenički plinovi koji uzrokuju klimatske promjene. Ove emisije nastaju sagorijevanjem fosilnih goriva poput benzina pri vožnji automobila ili uglja pri grijanju zgrade. Krčenje zemljišta i šuma također može osloboditi ugljikov dioksid. Deponije smeća su izvor metana. Energija, industrija, poljoprivreda i odlaganje otpada su među glavnim emiterima stakleničkih plinova.

1. Globalna površinska temperatura Zemlje se povećavala brže od 1970. nego u bilo kojem drugom 50-godišnjem periodu u najmanje posljednjih 2000 godina.
2. Zemlja je sada za oko 1,42°C toplija nego što je bila u predindustrijskoj eri (1850-1900.). 2024. godina je bila najtoplija godina u historiji, sa globalnom prosječnom temperaturom blizu površine 1,55°C iznad predindustrijske osnovne vrijednosti. 
3. Oko 90 posto viška toplote od globalnog zagrijavanja skladišti se u okeanu, što sadržaj toplote okeana čini ključnim pokazateljem klimatskih promjena. Danas je okean najtopliji ikada, kako su ga ljudi zabilježili, ne samo na površini već i prvih 2000 metara dubine. 
4. Glečeri se prosječno smanjuju za jedan metar godišnje, a nivo mora je rastao po stopi od 4,7 mm godišnje između 2015. i 2024. Grenland i Antarktik su izgubili 38 posto više leda u periodu 2011-2020. nego u periodu 2001-2010.
5. Sa svakim dodatnim povećanjem globalnog zagrijavanja, promjene ekstrema i rizici postaju veći. Na primjer, svako povećanje globalnog zagrijavanja od 0,5°C uzrokuje jasno uočljivo povećanje intenziteta i učestalosti ekstrema temperature i padavina, kao i poljoprivredne i ekološke suše u nekim regijama.
6. Emisije stakleničkih plinova dostigle su novi rekord od 60.6 gigatona CO2e u 2025. godini. Moraju se smanjiti za 55 posto do 2035. godine (u poređenju s nivoima iz 2019. godine) kako bi se spriječilo da porast temperature pređe 1,5°C. Prema trenutnim politikama, svijet je na putu ka globalnom prosječnom porastu temperature od 2,8°C iznad predindustrijskih nivoa tokom ovog stoljeća.
7. CO2 se akumulira u atmosferi brže nego ikad tokom ljudskog postojanja, povećavajući se za više od 10 posto za samo dvije decenije. Globalne koncentracije ugljičnog dioksida sada su 152 posto veće nego što su bile u predindustrijskoj eri.
8. Stručnjaci kažu da čovječanstvo mora postepeno ukinuti globalnu proizvodnju i korištenje uglja do 2040. godine, te smanjiti proizvodnju i korištenje nafte i plina za tri četvrtine između 2020. i 2050. godine kako bi se osigurala sigurna planeta pogodna za život.

The post Uticaj klimatskih promjena na porast temperature appeared first on ESG Korisno.

Toplotna iscrpljenost nastaje kada se tijelo pregrije u vrućim okruženjima. Ako tjelesna temperatura pređe 40 stepeni Celzijusa, tijelo gubi sposobnost hlađenja i možemo doživjeti toplotni udar, koji može biti fatalan.

Uticaj toplote na ljudsko tijelo 

Naše tijelo ima tendenciju da održava unutrašnju temperaturu od oko 37 stepeni Celzijusa, bez obzira na vremenske uslove u kojima se nalazimo. To je temperatura na kojoj su naša tijela navikla da funkcionišu. Ali kako živa u termometru raste, tijelo čini napor kako bi spriječilo porast unutrašnje temperature. Što su temperature više, tijelo se više napreže.

Otvoreni krvni sudovi dovode do nižeg krvnog pritiska i tjeraju srce da radi jače i brže pumpa kako bi krv cirkulirala kroz tijelo. To može uzrokovati blage simptome poput svrbeža i osipa uzrokovanog toplinom ili oticanja stopala jer se krvni sudovi počinju opuštati.

Ako krvni pritisak padne prenisko, tada ne dopire dovoljno krvi do organa koji su im potrebni i rizik od srčanog udara je veći. Istovremeno, znojenje dovodi do gubitka tekućine i soli te se njihova ravnoteža u tijelu mijenja. Kako znoj isparava, značajno se povećava toplina koja se oslobađa iz kože.

Toplotna iscrpljenost i toplotni udar

Ako se tijelo zagrije na 39-40 stepeni Celzijusa, mozak govori mišićima da uspore i javlja se umor. Simptomi toplinske iscrpljenosti su: vrtoglavica, mučnina, nesvjestica, zbunjenost, grčevi u mišićima, glavobolja, obilno znojenje, umor. Ako krvni pritisak previše padne, povećava se rizik od srčanog udara.

Na 40-41 stepenu, toplotna iscrpljenost je vjerovatna, a iznad 41 stepena, tijelo počinje da se gasi. Temperatura počinje da utiče na hemijske procese, ćelije unutar tijela propadaju i postoji rizik od višestrukog otkazivanja organa.

Tijelo se tada ne može ni znojiti, jer prestaje protok krvi u kožu, zbog čega se osjeća hladno i vlažno. Toplotni udar, koji se može javiti na bilo kojoj temperaturi iznad 40 stepeni, zahtijeva stručnu medicinsku pomoć i, ako se ne liječi odmah, šanse za preživljavanje mogu biti male.

Doktori savjetuju

Ako se može ohladiti u roku od pola sata, onda toplotna iscrpljenost obično nije ozbiljna. Doktori savjetuju da se osoba:

• premjesti na hladno mjesto,
• postavi u ležeći položaj sa podignutim stopalima pod blagim nagibom,
• uzima puno vode,
• ohladi kožu vodom i ventilatorom (oblozi od leda oko pazuha ili na vratu su također dobri).

Ako se osoba ne oporavi u roku od 30 minuta, tada nastupa toplotni udar i obavezna je hitna i stručna intervencija doktora.

The post Toplotni talas: uticaj klimatskih promjena na ljudsko tijelo appeared first on ESG Korisno.