Pravni osnov za sticanje statusa prosumera

Prema Zakonu o korištenju obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije FBiH (Službene novine FBiH 82/23), prosumer je krajnji kupac električne energije koji proizvodi električnu energiju iz obnovljivih izvora (najčešće solarnih elektrana), koristi je za vlastite potrebe, ima jedinstveno mjerno mjesto, a eventualne viškove predaje u mrežu.

Najvažnije zakonsko ograničenje odnosi se na instaliranu snagu. Prilikom primjene šema snabdijevanja neto mjerenja ili neto obračuna, instalirana snaga ne može biti veća od odobrene priključne snage objekta krajnjeg kupca, a maksimalna instalirana snaga po pojedinačnom postrojenju ograničava se na 150 kW.

Kako funkcionira obračun (Net Metering)?

Umjesto direktne isplate novca na račun građana za predane viškove, koristi se sistem energetskog kredita (razmjena 1 za 1). Ljeti, solarna elektrana proizvodi višak koji se šalje u mrežu, a zimi/ noću kada paneli ne proizvode dovoljno, energija se uzima iz mreže. Obračun potrošnje se vrši na način da se na kraju mjeseca plaća samo neto razlika ukoliko je se potroši više energije nego što je prosumer proizveo. Ako se preda više energije nego što se preuzme, taj višak se prenosi u iduće mjesece unutar iste obračunske godine.

Zakonski okvir

Federacija Bosne i Hercegovine

U skladu sa Zakonom o korištenju obnovljivih izvora električne energije i efikasne kogeneracije, prosumer može biti fizičko ili pravno lice, bez obzira na to da li je PDV obveznik ili PDV neobveznik, pri čemu PDV obveznici imaju drugačiji tretman u odnosu na PDV neobveznike.

Na području Federacije BiH, Zakon o korištenju obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije omogućava domaćinstvima i firmama predaju viška energije. Distributeri poput JP Elektroprivreda BiH i Elektroprivreda HZHB implementirali su procedure i uveli pojednostavljen sistem priključenja za male kućne elektrane do 23 kW.

Republika Srpska

Zakon o obnovljivim izvorima energije u RS-u ranije je uveo ovaj koncept, a rješavanjem problematike PDV-a za fizička lica preko Uprave za indirektno oporezivanje BiH, Elektroprivreda RS je omogućila građanima sklapanje punopravnih ugovora i iskorištavanje višaka.

Od augusta 2025. godine, prosumeri mogu naplaćivati višak električne energije proizvedene iz solarnih elektrana. Ova mogućnost proističe iz izmjena Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dodanu vrijednost, koji je objavljen u „Službenom glasniku BiH“ broj 25/25, te je stupio na snagu 7. maja 2025. godine.Zaključenjem ugovora,prosumeri ostvaruju pravo na obračun električne energije po sistemu neto mjerenja.

Tehnički i proceduralni koraci

S ciljem prodaje viška energije u mrežu, potrebno je proći službenu proceduru koja podrazumijeva sljedeće korake:

1. Krajnji kupac stiče status prosumera priključenjem elektrane na unutrašnje električne instalacije svog objekta i regulisanjem ugovornih odnosa sa nadležnim Operatorom distributivnog sistema (ODS) i snabdjevačem.
2. ODS provjerava da li instalacija za proizvodnju električne energije ispunjava tehničke i sigurnosne standarde za priključenje na distributivnu mrežu.
3. Nakon što se potvrdi da je instalacija u skladu sa propisima i da su ispunjeni svi potrebni zahtjevi, ODS utvrđuje datum sticanja statusa prosumera, odnosno kada prosumer počinje da istovremeno proizvodi i koristi električnu energiju.
4. Taj datum predstavlja zvanični početak prava i obaveza prosumera, kao i uključivanje u šemu snabdijevanja neto mjerenja ili neto obračuna.
5. ODS dostavlja službenu potvrdu o statusu prosumera Snabdjevaču i prosumeru na propisanom obrascu.
6. Da bi prosumer zaključio ugovor o snabdijevanju električnom energijom, potrebno je dostaviti sljedeću dokumentaciju: zahtjev za zaključenje ugovora o snabdijevanju, izjavu o statusu PDV obveznika, zaključen ugovor o korištenju distributivne mreže.

Prosumeri imaju važnu ulogu u energetskoj tranziciji i održivom razvoju — pored toga što smanjuju sopstvenu potrošnju iz mreže, oni svoje viškove proizvedene energije vraćaju u sistem. Dok su Srbija (oko 2.000 prosumera) i Crna Gora (oko 4.000 prosumera) u tome već odmakle, Bosna i Hercegovina je tek na početku ovog procesa. Ipak, interesovanje za održivu proizvodnju električne energije ubrzano raste.

The post Kako prodati višak električne energije koju proizvedete? appeared first on ESG Korisno.

„Današnji učenici pokretači su energetske tranzicije sutrašnjice. U budućnosti će obavljati važne funkcije, bilo kao političari, inženjeri, pravnici ili jednostavno kao građani svoje opštine, i zato moraju znati koje mogućnosti postoje kada su u pitanju obnovljivi izvori energije i kakve koristi donose. Zajednice obnovljive energije na vrlo praktičan način pokazuju kako škola, opština i njeni stanovnici mogu zajedno proizvoditi i koristiti čistu energiju. Zato je važno da razgovor s mladima počnemo već sada“, naglasila je Mareike Hahr, voditeljica projekta EU4CAET.

Tokom radionice učenici su kroz sadržaj prilagođen njihovom uzrastu razgovarali o osnovama energetske tranzicije, zajednicama obnovljive energije, smanjenju emisija stakleničkih plinova, poboljšanju kvaliteta zraka i klimatskim promjenama. Poseban naglasak bio je na praktičnom grupnom radu u kojem su srednjoškolci iznijeli prijedloge za svoju školu, preuzimajući ulogu budućih zagovornika energetske tranzicije.

Ispred Opštine Sokolac, Milijana Ivanić je istakla: „Važno je da mladi već danas razumiju koliko su energija i način na koji je proizvodimo i koristimo značajni za našu budućnost. Opština Sokolac već je napravila konkretne korake u ovom pravcu kroz uspostavljanje Zajednice obnovljive energije Sokolac. Ova zajednica nije samo projekat izgradnje solarne elektrane već i mogućnost da zajednički koristimo lokalne potencijale, smanjimo troškove električne energije i razvijamo održiviji način upravljanja resursima. O ovim temama razgovaramo sa mladima jer će oni u budućnosti donositi odluke o razvoju naše lokalne zajednice.“

Edukativne aktivnosti provode predstavnice KORISNO d.o.o., Amra Tabaković i Lejla Selmanagić, koje su poručile: „Kroz otvoren dijalog i osmišljavanje konkretnih rješenja za svoju školu, mladi prestaju biti posmatrači i postaju aktivni pokretači pozitivnih promjena. Zelena tranzicija oblikuje globalnu ekonomiju, a rani susret s ovim konceptom otvara im vrata ka zanimanjima budućnosti i uči ih da donose održive odluke, u životu i u karijeri.“

Nastavak aktivnosti planiran je u školskoj 2026/2027. godini, kada će radionice biti organizovane u još dvije srednje škole u Bosni i Hercegovini. Više informacija o saradnji i projektu dostupno je na: Dobra energija – ESG Korisno.

Zajednica obnovljive energije u Opštini Sokolac

U okviru projekta EU4CAET u Opštini Sokolac je u toku osnivanje zajednice obnovljive energije (ZOE), kroz izgradnju fotonaponske elektrane „Dvorana“ snage 71,4 kWp na krovu lokalne sportske dvorane. Elektrana će pokriti oko 90% potreba objekta i smanjiti emisiju CO₂ za 58,45 tona godišnje. Ostvarene finansijske uštede bit će reinvestirane u lokalne javne i socijalne usluge, poput unapređenja infrastrukture osnovne i srednje škole te sportskog centra u Sokocu.

The post Održana radionica o obnovljivim izvorima energije za srednjoškolce u Sokocu appeared first on ESG Korisno.

Energetska nezavisnost: fotonaponska elektrana u Sokocu

U Opštini Sokolac u toku je osnivanje zajednice obnovljive energije (ZOE), čiji je projekat izgradnja fotonaponske elektrane „Dvorana“ snage 71,4 kWp na krovu lokalne sportske dvorane.Ukupna vrijednost investicije iznosi 113.862,95 KM, pri čemu se 67% sredstava finansira iz grantova, dok će preostalih 33% obezbijediti Opština Sokolac.

Sportska dvorana godišnje troši oko 78.000 kWh električne energije, uz godišnji  trošak od oko  20.500,00 KM. Nova solarna elektrana pokriće oko 90% potreba objekta i smanjiti emisiju CO2 za 58,45 tona godišnje. Ostvarene finansijske uštede biće reinvestirane u lokalne javne i socijalne usluge poput unapređenja  infrastrukture osnovne i srednje škole te sportskog centra u Sokocu, s ciljem poboljšanja uslova za njihovih 1.965 korisnika, razvoja dodatnih solarnih kapaciteta, te radionice o energetskoj tranziciji za građane.

Do sada je pripremljena studija izvodljivosti, izrađeni su idejni i glavni projekat, pribavljena je građevinska dozvola, te je Regulatornoj komisiji za energetiku RS podnesen zahtjev za sticanje statusa ZOE.

Izazovi postoje ali se mogu prevazići

Najveći izazovi su usklađivanje tehničkih, regulatornih i finansijskih aspekata projekta, pribavljanje neophodnih saglasnosti, te izrada kvalitetne tenderske dokumentacije. Pored toga, ključni zadatak je uspostavljanje funkcionalnog modela zajedničkog korištenja energije između članica ove ZOE: Opštine Sokolac, JU Srednjoškolskog centra „Vasilije Ostroški“, JU OŠ „Sokolac“ i JU sportsko-rekreativnog „Glasinac“.

U prevazilaženju ovih izazova, značajnu tehničku i finansijsku podršku je pružila organizacija GIZ u okviru projekta EU4CAET, čiji je cilj ubrzanje energetske tranzicije na lokalnom nivou.

Predstavnica Opštine Sokolac, gospođa Milijana Ivanić je izjavila: „Izgradnja fotonaponske elektrane na Sportskoj dvorani predstavlja značajan korak za Opštinu Sokolac u pravcu energetske tranzicije, energetske efikasnosti i održivog razvoja. Naš cilj nije samo smanjenje troškova električne energije, već i stvaranje dugoročne vrijednosti za građane kroz odgovorno upravljanje javnim sredstvima. Posebno nam je važno što ovaj projekat realizujemo u okviru razvoja Zajednice obnovljive energije Sokolac, koja okuplja Opštinu Sokolac, javne obrazovne ustanove i Sportsko-rekreativni centar „Glasinac“. Ovaj projekat jača saradnju između opštine, škola i javnih ustanova, te stvara osnovu za uključivanje građana i buduće širenje kapaciteta obnovljivih izvora energije.“

Gospođa Ivanić se posebno zahvalila partnerskoj organizaciji GIZ, koja je kroz projekat EU4CAET pomogla u pripremi i razvoju projekta, te je izrazila nadu da će ovo iskustvo biti osnova za nove projekte obnovljive energije i unapređenje kvaliteta javnih usluga u ovoj lokalnoj zajednici.

Primjeri opština u Bosni Hercegovini poput Kaknja, Sokoca i Modriče pokazuju kako lokalne zajednice u našoj državi preuzimaju vodeću ulogu u energetskoj tranziciji, pretvarajući javne objekte u izvore čiste energije.

Pratite našu rubriku DOBRA ENERGIJA! Zajedničke aktivnosti podizanja svijesti o energetskoj tranziciji i zajednicama obnovljivih izvora energije u BiH, u okviru projekta EU4CAET, sprovode KORISNO doo i Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ).

*Fotografija u vrhu preuzeta sa stranice Opštine Sokolac

The post Solarna energija za održivu budućnost Sokoca appeared first on ESG Korisno.

Solarna elektrana na sportskom kompleksu

Opština Modriča uspostavlja zajednicu obnovljive energije (ZOE) u okviru koje je planirana izgradnja solarne elektrane snage 157,67 kW na objektu sportskog kompleksa „Gradski bazen“.

Procijenjena vrijednost investicije iznosi oko 185.000 KM. Projektom EU4CAET obezbjeđeno je  57% potrebnih  sredstava dok preostalih  43% finansira  Opština Modriča. Očekuje se da će elektrana godišnje proizvoditi oko 158.100 kWh električne energije, čime će se emisija CO2 smanjiti za 136,56 tona na godišnjem nivou.

Gradski bazen trenutno izdvaja oko 11.000 KM mjesečno za električnu energiju, a projekat će donijeti godišnju uštedu od oko 25%. Sva ušteđena sredstva biće reinvestirana u izgradnju nove solarne elektrane na krovu objekta u kojem je smješten vrtić za djecu sa poteškoćama u razvoju koji je  i jedan od članova ZOE.

U proteklom periodu opština je registrovala udruženje građana „Sunce“, izradila tehničku dokumentaciju za izgradnju solarne elektrane, te pribavila sve potrebne saglasnosti nadležnih institucija. Zahtjev za sticanje statusa ZOE upućen je Regulatornoj komisiji za energetiku Republike Srpske u maju 2026.  godine.

Načelnik opštine Modriča Jovica Radulović je istakao značaj ovog projekta: „Izuzetno sam zadovoljan i raduje me što smo dio projekta EU4CAET. Naša lokalna zajednica je prepoznala značaj projekta, a prednost je što na užem prostoru, u neposrednoj blizini centra grada, imamo sportsko-rekreativno-rehabilitacioni kompleks koji se sastoji od Gradskog stadiona, Sportske dvorane, Gradskog bazena sa spa-centrom, sa jedne strane, a sa druge strane imamo Dječiji vrtić, Dnevni centar za djecu i omladinu sa poteškoćama u razvoju i kafeteriju u kojoj su zaposleni roditelji te djece, a u radu im pomažu i sami korisnici centra. Sve se to uklapa u cilj projekta i daje mu smisao. Mi smo prva registrovana ZOE u Republici Srpskoj. Udruženje nosi naziv „Sunce“  po Dnevnom centru za djecu sa posebnim potrebama.“

Gospodin Radulović je istakao da će se pravi značaj ovog projekta tek vidjeti u narednom periodu, kako kroz uštedu energije i bolji kvalitet usluga u pomenutim ustanovama, tako i kroz inkluziju mladih sa poteškoćama u razvoju. Naglasio je da je izgradnja fotonaponske elektrane dio Strategije razvoja opštine Modriča i jasan dokaz opredijeljenosti ka obnovljivim izvorima energije, izrazivši nadu da će se uspješna saradnja sa organizacijom GIZ nastaviti i na budućim projektima.

Pratite našu rubriku DOBRA ENERGIJA! Zajedničke aktivnosti podizanja svijesti o energetskoj tranziciji i zajednicama obnovljivih izvora energije u BiH, u okviru projekta EU4CAET, sprovode KORISNO doo i Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ).

*Fotografija u vrhu preuzeta sa stranice Opštine Modriča.

The post Opština Modriča među predvodnicima energetske tranzicije appeared first on ESG Korisno.

Riječ je o prekretnici u razvoju prosumera u Federaciji BiH. Domaćinstvima se kroz jedinstven program omogućava direktna finansijska podrška za izgradnju postrojenja za proizvodnju električne energije za vlastite potrebe, čime građani od potrošača postaju i aktivni učesnici energetskog sistema.

Za realizaciju Programa osigurano je ukupno 4 miliona KM. Od tog iznosa, 1.200.000 KM namijenjeno je socijalno ugroženim domaćinstvima, dok je za drugu grupu korisnika – fizička lica, vlasnike ili suvlasnike porodičnih kuća osigurano 2.800.000 KM.

V.d. predsjednika Uprave Operatora za OIEiEK Goran Valka ističe da objava Javnog poziva predstavlja jedan od ključnih trenutaka u praktičnoj primjeni modela prosumera u Federaciji BiH: “Ovo je za mene jedan od najvažnijih trenutaka otkako sam preuzeo odgovornost za vođenje Operatora. Posebnu težinu svemu daje činjenica da smo ovaj veliki iskorak uspjeli napraviti za nepunih šest mjeseci. Iza toga stoji mnogo rada, odgovornosti i uvjerenja da promjene ne trebaju ostati samo na papiru, nego moraju donijeti konkretnu korist građanima. Po prvi put kroz ovakav sistemski program građanima Federacije BiH stavljamo na raspolaganje četiri miliona KM kako bi mogli proizvoditi električnu energiju za vlastite potrebe. Godinama govorimo o energetskoj tranziciji, prosumerima i građaninu kao aktivnom učesniku energetskog sistema. Danas to prestaje biti samo priča i postaje stvarna mogućnost.”

Program o sufinansiranju prosumera iz kategorije domaćinstva donio je Operator za OIEiEK uz prethodnu saglasnost Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, a njegovom realizacijom stvaraju se konkretni uslovi da građani postanu aktivni učesnici energetske tranzicije i dio svojih potreba za električnom energijom zadovoljavaju iz vlastitih obnovljivih izvora.

“Posebno sam ponosan što smo vodili računa o onima kojima je podrška najpotrebnija. Socijalno ugroženim domaćinstvima omogućavamo finansiranje do 100 posto prihvatljivih troškova. Čista energija ne smije biti privilegija. Želim da građani korist od energetske tranzicije vide na vlastitom krovu, kroz vlastitu proizvodnju električne energije i, dugoročno, kroz svoje troškove. Naš posao nije samo govoriti ljudima o energetskoj tranziciji. Naš posao je omogućiti im da postanu njen dio. Ovo je početak velike promjene i želimo da u njenom centru bude građanin”, poručio je Valka.

Od propisa do solarnih panela na krovovima

Objava Javnog poziva rezultat je intenzivnih aktivnosti koje je Uprava Operatora za OIEiEK, zajedno sa stručnim službama, provodila kako bi Program iz planskog i normativnog okvira prešao u konkretnu primjenu.

Poseban fokus bio je na pripremi procedura, usklađivanju potrebne dokumentacije i rješavanju pitanja važnih za to da sredstva namijenjena domaćinstvima zaista budu dostupna korisnicima kroz jasan i provediv postupak. Ovo je trenutak u kojem prosumer u Federaciji BiH iz pravnog i energetskog koncepta prelazi u stvarnu mogućnost za građane.

Cilj više nije samo govoriti o prosumerima i energetskoj tranziciji već omogućiti da proizvodnja električne energije na krovu porodične kuće postane uobičajen dio energetskog sistema Federacije Bosne i Hercegovine. Razvoj prosumera donosi korist i samim domaćinstvima i elektroenergetskom sistemu. Veći broj malih postrojenja znači veću proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora, razvoj decentralizirane proizvodnje, smanjenje emisija i aktivnije uključivanje građana u energetsku tranziciju.

Za Operator za OIEiEK objava Javnog poziva zato nije završetak jednog administrativnog procesa. Ona predstavlja veliki početak nove faze razvoja prosumera u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Četiri miliona KM direktno za građane

Program obuhvata dvije grupe korisnika:

Socijalno ugrožena domaćinstva -1.200.000 KM. Finansiranje do 100% prihvatljivih troškova, u skladu s Programom i Javnim pozivom.

Fizička lica – vlasnici ili suvlasnici porodičnih kuća – 2.800.000 KM. Sufinansiranje do 50% prihvatljivih troškova.

Javni poziv ostaje otvoren do utroška raspoloživih sredstava, a najduže 90 dana od dana objave.

Izvori: https://www.klix.ba/biznis/ekonomija/raspisan-javni-poziv-za-domacinstva-za-proizvodnju-elektricne-energije-vrijedan-cetiri-miliona-km/261001099#google_vignette; https://www.oieiek.ba/javni-poziv-za-odabir-korisnika-sredstava-za-sufinansiranje-izgradnje-prosumerskih-postrojenja/

The post Javni poziv za domaćinstva za proizvodnju električne energije vrijedan četiri miliona KM appeared first on ESG Korisno.

Osnovu solarne elektrane čine solarne ćelije izrađene od silicijuma koji se dobija iz običnog pijeska. Preko 95% svih panela na svijetu pravi se upravo od ovog materijala jer ga na Zemlji ima u izobilju. Iako prerada kvarcnog pijeska u silicijum zahtijeva mnogo energije u ranoj fazi i ima negativan uticaj na životnu sredinu, moderni solarni paneli energiju iz neobnovljivih izvora utrošenu za njihovu proizvodnju nadoknade u periodu od 1 do 1,5 godine. Ovi solarni paneli imaju životni vijek od 25 do 30 godina.

Proizvodnja energije i funkcionisanje sistema

Za potpunu i bezbjednu instalaciju fotonaponske elektrane potreban je cjelovit sistem koji obuhvata:

• solarne panele;
• inverter (pretvarač): paneli proizvode jednosmjernu struju (DC), dok aparati u domaćinstvu koriste naizmjeničnu struju (AC), a uloga invertera je da pretvara DC u AC struju;
• nosači i konstrukcija: drže panele pod optimalnim uglom;
• kablovi i zaštitna oprema: garantuju bezbjedan rad i zaštitu od prenapona;
• pametno brojilo: prati koliko struje se troši iz mreže;
• akumulatori (opcionalno): skladište višak energije za rad tokom noći ili kada nema sunca.

Nakon što se sistem instalira, objekat direktno koristi energiju koju sam proizvede tokom sunčanih sati. Kućna elektrana u prosjeku proizvede oko 1.000 do 1.100 kWh po kilovatu instalirane snage godišnje u kontinentalnim područjima, dok na obali i otocima taj prinos dostiže do 1.400 kWh/kW. Lokalni klimatski uslovi i specifične instalacije mogu utjecati na ove vrijednosti.

Za postavljanje takve elektrane u prosjeku je potrebna korisna površina krova oko 5 do 7 m². Na toj površini se mogu u prosjeku instalirati 2 do 3 panela standardne snage uzimajući u obzir i razmake između panela i prostor potreban za montažu. Današnji moderni paneli najčešće imaju snagu od 400 W do 650 W po komadu. Potrebna površina u praksi zavisi od snage i dimenzija pojedinačnog panela. Na primjer, panel snage približno 400–500 W može imati dimenzije oko 1,72 × 1,13 m te zauzima površinu od približno 1,95 m².

Najbolji prinos daje krov usmjeren ka jugu. Ako je krov usmjeren ka istoku ili zapadu, proizvodnja je manja za oko 10–15%, pa može biti potrebna nešto veća površina. Optimalan nagib varira u zavisnosti od geografske lokacije, a u našoj regiji je između 30° i 35°.

Dva osnovna modela rada

Za projektovanje ili kupovinu solarnih panela potrebno je poznavati energetske potrebe zajednice na mjesečnom planu za „on–grid“ sistem i/ili maksimalnu moguću potrebnu snagu zajednice za „off–grid“ sistem.

Samostalni sistem (Off-Grid) je nezavisan od mreže. Proizvedena energija iz solarnih panela sprema se u solarne baterije, odakle se troši prema potrebi. Pri izradi projekcije potrošnje potrebno je uzeti najteži zimski period kako bi se osiguralo neprekidno napajanje. Ključne prednosti ogledaju se u potpunoj energetskoj nezavisnosti, izostanku mjesečnih računa i neprekidnom napajanju. Najveći nedostaci su znatno viši početni troškovi nabavke i periodične zamjene baterija svakih 8 do 15 godina, kao i rizik od nestašice energije tokom dužih perioda tmurnog i zimskog vremena.

Sistem spojen na mrežu (On-Grid) radi dok sija sunce, te objekat direktno troši svoju struju. Ako proizvede više nego što potroši (npr. u podne), višak se šalje u javnu mrežu. Kada sunca nema, struja se povlači iz mreže. Spojeni su na javnu elektroenergetsku mrežu. Njegove glavne prednosti su znatno niža cijena instalacije obzirom da baterije za skladištenje nisu potrebne te jednostavnije održavanje. S druge strane, mana ovog modela je potpuna ovisnost o javnoj mreži. U slučaju nestanka struje on-grid sistem se automatski gasi.

Stvarna energetska tranzicija postiže se tek razvojem zajednica obnovljive energije. Kroz zajednice, građani ne moraju pojedinačno posjedovati krov ili velika finansijska sredstva. Umjesto toga, udruživanjem mogu zajednički ulagati u veće solarne sisteme, dijeliti proizvedenu energiju i smanjiti troškove za sve članove.

Ilustrativni primjer zajednice obnovljive energije

Prikaz godišnje potrošnje električne energije, troškova i ostvarenih ušteda – scenarij u kojem se 60% potreba pokriva iz solarne elektrane:

Pored značajnih finansijskih ušteda i dugog vijeka trajanja (garancije proizvođača traju od 10 do 25 godina), prelazak na solarnu energiju direktno smanjuje emisiju štetnog ugljen-dioksida i pomaže u zaštiti životne sredine. To potvrđuju i mnoge studije poput studije Međunarodne agencije za energiju u kojoj se navodi da 1 GW instaliranih solarnih kapaciteta godišnje smanjuje emisije  za približno 1,5 miliona tona u poređenju sa proizvodnjom iz elektrana na ugalj.

Pratite našu rubriku DOBRA ENERGIJA! Zajedničke aktivnosti podizanja svijesti o energetskoj tranziciji i zajednicama obnovljivih izvora energije u BiH, u okviru projekta EU4CAET, sprovode KORISNO doo i Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ).

The post Šta treba znati prije prelaska na solarne panele? appeared first on ESG Korisno.