Analiza iz 2025. godine pokazala je da od 11.261 kompanije, samo 35% je identifikovalo ekstremne vremenske uslove kao materijalni finansijski rizik. Pa ipak, kompanije su prijavile gotovo 3 milijarde dolara stvarnih gubitaka od ekstremnih vremenskih uslova u 2025. godini.

Obilne kiše bile su najveći pojedinačni pokretač, čineći 1,5 milijardi dolara gubitaka u kompanijama koje objavljuju podatke. Firme su također prijavile veće direktne troškove od 309 miliona dolara i operativne obustave u vrijednosti od 266 miliona dolara.

Brojke ukazuju na izazov upravljanja za rukovodioce. Mnoge kompanije i dalje tretiraju fizički klimatski rizik kao epizodičan ili lokalni. Međutim, nalazi CDP-a pokazuju da ekstremni vremenski uslovi postaju pitanje finansijskog planiranja.

Budući gubici mogli bi dostići 898 milijardi dolara

Projicirana izloženost je mnogo veća. Kompanije predviđaju 898 milijardi dolara budućih finansijskih uticaja ekstremnih vremenskih uslova. Poplave čine najveći udio, sa 528 milijardi dolara. Cikloni dodaju 161 milijardu dolara, dok obilne kiše predstavljaju 86 milijardi dolara.

Očekuje se da će se gotovo polovina otkrivenih rizika od ekstremnih vremenskih uslova materijalizovati u naredne dvije godine. To ih smješta unutar trenutnih ciklusa investicija, osiguranja, nabavke i operativnog planiranja.

Očekivani gubici nisu ograničeni na oštećene zgrade ili izolovane lokacije. Kompanije očekuju da će smanjeni proizvodni kapaciteti dovesti do uticaja od 326 milijardi dolara. Oštećenje imovine moglo bi dodati još 218 milijardi dolara.

Za investitore, ovo pomjera diskusiju sa klimatskih ambicija na kvalitet imovine. Fizički rizik može uticati na zaradu, pristup osiguranju, pouzdanost snabdijevanja i alokaciju kapitala. Također može otkriti slabo upravljanje tamo gdje upravni odbori nisu integrisali klimatske opasnosti u sisteme upravljanja rizikom preduzeća.

Gradovi i regije suočavaju se s istim pritiskom

CDP-ova analiza također pokriva 1.005 gradova, država i regija u 80 zemalja koje izvještavaju putem CDP-ICLEI Tracka i CDP-ovog upitnika za države i regije u 2025. godini. Među njima, 62% je reklo da su već značajno pogođeni ekstremnim vremenskim uvjetima. Više od 60% očekuje da će se opasnosti poput ekstremnih vrućina, urbanih poplava i suše povećati po intenzitetu, učestalosti ili oboje. Gotovo četvrtina je identifikovala finansijske i osiguravajuće aktivnosti kao visoko izložene ovim klimatskim opasnostima.

CDP poziva kompanije da ekstremne vremenske uslove tretiraju kao poslovni rizik izložen sistemu. To znači gledanje dalje od pojedinačne imovine i procjenu ovisnosti o infrastrukturi, komunalnim uslugama, logistici i javnim uslugama. Fizički klimatski rizik ulazi u finansijske sisteme kroz neosigurane gubitke, nasukanu imovinu i poremećenu ekonomsku aktivnost. Globalna agenda prilagođavanja više nije samo klimatski prioritet. Ona postaje ključni test ekonomske otpornosti.

The post Gubici preko 800 milijardi dolara za kompanije appeared first on ESG Korisno.

Globalna ulaganja u čistu energiju dostigla su novi rekord od oko 2,2 milijarde dolara u 2025. godini. Uprkos različitim političkim signalima i retorici, fizički klimatski rizik ostaje u fokusu. Ekstremne vrućine, poplave, oluje, ograničene količine pitke vode zaustavljaju proizvodnje, oštećuju postrojenja, dovode do poremećaja u lancu snabdijevanja.

Sticanje prednosti na tržištu

Klimatski rizik predstavlja kombinaciju fizičkog rizika, rizika tranzicije, rizika odgovornosti i sistemskog rizika. Institucionalni investitori i regulatori sve više tretiraju ove rizike kao finansijski značajne, posebno za sektore koji intenzivno koriste infrastrukturu i imovinu.

Analiza klimatskih rizika nije vježba izvještavanja, ona je temelj za procjenu cijena osiguranja, vijeka trajanja imovine, kapitalnih izdataka i uslova kreditiranja. Kompanije koje odgađaju djelovanje, čekajući regulatornu smjernicu, dugoročno mogu generisati veće troškove, dok će konkurencija steći prednost zbog jeftinije energije i poboljšane otpornosti.

CO2 i biodiverzitet dio finansijske analize kompanija

Održivo finansiranje također pooštrava svoj fokus. Prema istraživanju kompanije Accenture, 95% izvršnih direktora navodi usklađenost s propisima kao prioritet, dok se gotovo svi slažu da privatni sektor mora biti predvodnik tranzicije održivosti kroz održive proizvode i usluge. Ulaganje u održivo poslovanje vrši povrat kroz smanjeni rizik, poboljšanu otpornost i nove prihode.

Osim ugljika, rizici vezani za prirodu i biodiverzitet postaju dio finansijske analize. Investitori sve više proučavaju deforestaciju, korištenje zemljišta, vodosnadbijevanje i uslove rada u globalnim lancima opskrbe. Napori cirkularne ekonomije se prebacuju sa recikliranja na sisteme vođene dizajnom koji smanjuju troškove životnog ciklusa i izloženost resursima.

Dvije strane umjetne inteligencije

Analitičari koji se bave klimatskim tehnologijama ukazuju da umjetna inteligencija i održivost  može biti mač sa dvije oštrice – AI je ključna za upravljanje ESG podacima i rizikom, ali se sve više ispituje zbog potrošnje energije, potrošnje vode i značajnih CO2 emisija koje emituju ogromni centri podataka. Drugi upozoravaju da era umjetne inteligencije ulazi u fazu u kojoj je „disciplina važnija od eksperimentiranja“, posebno kako rastu troškovi infrastrukture. Za menadžmente kompanija rast centara podataka kojima se ne upravlja na ispravan način može uzrokovati operativne troškove i reputacijski rizik. Ako se dobro upravlja, može katalizirati obnovljive izvore energije, dugoročne ugovore o energiji i ulaganja u otpornost mreže.

Izvor informacija: A Sustainability Shift In 2026? What Every CEO Should Know

The post Klimatski rizici fokus kompanija u 2026. appeared first on ESG Korisno.

Evropska centralna banka (ECB) izdala je obavezujuće odluke i potencijalne novčane kazne bankama u eurozoni koje ne ispune rokove za implementaciju okolišnih i klimatskih rizika u svoje strategije, upravljanje i planiranje kapitala. 

Ipak, dobre prakse banaka često su ograničene na uski podskup izloženosti ili geografskih područja. Na primjer, mnoge banke se bave tranzicijskim rizicima u vrednovanju kolaterala, ali zanemaruju fizičke rizike poput poplava ili toplinskih valova. Slično tome, klimatski i okolišni rizici bolje su integrisani u kreditni rizik nego u operativni ili tržišni rizik.

Nadzorna očekivanja i kazne

Iako su sve banke sada uključile klimatski rizik u svoje okvire za testiranje otpornosti na stres – što je porast u odnosu na 41% u 2022. – praznine i dalje postoje. Mnoge banke još uvijek ne uzimaju u obzir sve značajne pokretače rizika, a rizici povezani s prirodom uglavnom ostaju neriješeni. Prema podacima ECB, tri četvrtine banaka eurozone još uvijek ne pokrivaju sve značajne pokretače rizika povezane s klimom i prirodom u svojim ICAAP-ovima (Proces interne procjene adekvatnosti kapitala koji finansijske institucije koriste za procjenu vlastite adekvatnosti kapitala i održavanje kapitala iznad minimalnih regulatornih zahtjeva). Samo trećina banaka u potpunosti integriše rizike povezane s klimom u kapitalne planove. 

Rastući fizički rizici i sistemske implikacije

ECB naglašava hitnost djelovanja navodeći ubrzane klimatske utjecaje. Eskalacija globalnih temperatura na kraju bi mogla učiniti tržišta osiguranja neodrživim, predstavljajući sistemski rizik koji prijeti samim temeljima finansijskog sektora. Izvještaj Swiss Re sigma predviđa godišnji porast osiguranih gubitaka od prirodnih katastrofa od 5-7%.

ECB poziva na pažljivo kalibriranje u pojednostavljenju okvira EU za izvještavanje o održivim finansijama te upozorava da bi isključivanje prevelikog broja kompanija iz Direktive o izvještavanju o korporativnoj održivosti (CSRD) moglo ugroziti dostupnost ključnih podataka. ECB podržava uključivanje srednje velikih kompanija (500–1000 zaposlenika) pod pravila obaveznog objavljivanja podataka.

Tokom 2025.–2026. godine, ECB planira neformalne dijaloge s bankama radi procjene napretka i izazova, a formalne procjene su planirane u 2027. godini. Dodatno, ECB će u drugoj polovini 2025. godine objaviti ažurirani priručnik dobrih praksi, nadograđujući se na uvide iz prethodnih stres testova za klimu. Suočeni sa sistemskim klimatskim i prirodnim rizicima, samo otporne banke mogu finansirati zelenu, digitalnu tranziciju koja je potrebna za zaštitu današnjeg načina života.

Izvor informacija: https://esgnews.com/banks-making-strong-progress-on-climate-and-nature-risk-management-ecb/

The post Obaveza procjene klimatskih i okolišnih rizika u bankama appeared first on ESG Korisno.

Prema NGFS-u, novi kratkoročni scenariji fokusiraju se na vremenski okvir od pet godina i nude detaljnu analizu sektora i opsežno pokrivanje finansijskog rizika i makroekonomskih varijabli. Scenariji istražuju interakciju faktora, uključujući klimatske politike, ekstremne vremenske uslove, ekonomske trendove i sektorske promjene.

Među ključnim karakteristikama novih scenarija je i izračun složenih fizičkih klimatskih rizika, istražujući kako niz ekstremnih vremenskih događaja poput toplotnih talasa, poplava, šumskih požara i oluja može uticati na ekonomije te prekide u lancu snabdijevanja.

Klimatske katastrofe mogle bi uzrokovati velike gubitke BDP-a, u rasponu od 6% u Aziji do 12,5% BDP-a u Africi u slučaju katastrofa i stagnacije politika. Posebno su pogođeni poljoprivreda i sektori koji zahtijevaju veliki kapital, poput proizvodnje uglja i opskrbe energijom. Nova publikacija NGFS-a definiše četiri scenarija, uključujući jedan koji se fokusira samo na fizički rizik, dva scenarija na rizik tranzicije i jedan koji kombinuje fizičke i rizike tranzicije:

1. „Katastrofe i stagnacija politika“, scenarij fizičkog rizika, istražuje ekonomske i finansijske posljedice ekstremnih, ali mogućih vremenskih događaja;
2.  „Autoput do Pariza“, scenarij koji predviđa uređenu, tehnološki vođenu postepenu tranziciju;
3. „Poziv na buđenje“ scenarij u kojem dolazi do nagle promjene u političkim preferencijama i preferencijama potrošača i investitora prema zelenim sektorima;
4. „Odvojene realnosti“, uzimajući u obzir fizički i rizik tranzicije, scenarij predviđa da napredne ekonomije slijede scenarij usklađen sa „Autoputom do Pariza“, dok druge ekonomije pogađaju ekstremni vremenski događaji što stvara poremećaje u lancu snabdijevanja i povećava troškove tranzicije na nisku emisiju ugljika.

NGFS je osnovan 2017. godine s ciljem da pomogne u jačanju globalnog odgovora potrebnog za ispunjavanje ciljeva Pariškog sporazuma te ojača ulogu finansijskog sistema u upravljanju rizicima i mobilizaciji kapitala za zelene i niskougljične investicije ekološki održivog razvoja. Organizacija pruža naučno zasnovane uvide s ciljem da pomogne finansijskim sistemima da se nose s rizicima povezanim s klimom i prirodom. Ključni alati NGFS-a uključuju dugoročne klimatske scenarije – koji odražavaju moguće buduće klimatske politike i procjenjuju fizičke rizike, uključujući vrućinu, sušu i poplave, te kratkoročne i dugoročne rizike koji proizlaze iz prelaska na zeleniju ekonomiju, kao što su rastuće cijene ugljika – koje mnoge centralne banke širom svijeta koriste u testovima klimatskog stresa za bankarske i finansijske sisteme.

The post Klimatski rizici – paket kratkoročnih scenarija appeared first on ESG Korisno.