„Današnji učenici pokretači su energetske tranzicije sutrašnjice. U budućnosti će obavljati važne funkcije, bilo kao političari, inženjeri, pravnici ili jednostavno kao građani svoje opštine, i zato moraju znati koje mogućnosti postoje kada su u pitanju obnovljivi izvori energije i kakve koristi donose. Zajednice obnovljive energije na vrlo praktičan način pokazuju kako škola, opština i njeni stanovnici mogu zajedno proizvoditi i koristiti čistu energiju. Zato je važno da razgovor s mladima počnemo već sada“, naglasila je Mareike Hahr, voditeljica projekta EU4CAET.

Tokom radionice učenici su kroz sadržaj prilagođen njihovom uzrastu razgovarali o osnovama energetske tranzicije, zajednicama obnovljive energije, smanjenju emisija stakleničkih plinova, poboljšanju kvaliteta zraka i klimatskim promjenama. Poseban naglasak bio je na praktičnom grupnom radu u kojem su srednjoškolci iznijeli prijedloge za svoju školu, preuzimajući ulogu budućih zagovornika energetske tranzicije.

Ispred Opštine Sokolac, Milijana Ivanić je istakla: „Važno je da mladi već danas razumiju koliko su energija i način na koji je proizvodimo i koristimo značajni za našu budućnost. Opština Sokolac već je napravila konkretne korake u ovom pravcu kroz uspostavljanje Zajednice obnovljive energije Sokolac. Ova zajednica nije samo projekat izgradnje solarne elektrane već i mogućnost da zajednički koristimo lokalne potencijale, smanjimo troškove električne energije i razvijamo održiviji način upravljanja resursima. O ovim temama razgovaramo sa mladima jer će oni u budućnosti donositi odluke o razvoju naše lokalne zajednice.“

Edukativne aktivnosti provode predstavnice KORISNO d.o.o., Amra Tabaković i Lejla Selmanagić, koje su poručile: „Kroz otvoren dijalog i osmišljavanje konkretnih rješenja za svoju školu, mladi prestaju biti posmatrači i postaju aktivni pokretači pozitivnih promjena. Zelena tranzicija oblikuje globalnu ekonomiju, a rani susret s ovim konceptom otvara im vrata ka zanimanjima budućnosti i uči ih da donose održive odluke, u životu i u karijeri.“

Nastavak aktivnosti planiran je u školskoj 2026/2027. godini, kada će radionice biti organizovane u još dvije srednje škole u Bosni i Hercegovini. Više informacija o saradnji i projektu dostupno je na: Dobra energija – ESG Korisno.

Zajednica obnovljive energije u Opštini Sokolac

U okviru projekta EU4CAET u Opštini Sokolac je u toku osnivanje zajednice obnovljive energije (ZOE), kroz izgradnju fotonaponske elektrane „Dvorana“ snage 71,4 kWp na krovu lokalne sportske dvorane. Elektrana će pokriti oko 90% potreba objekta i smanjiti emisiju CO₂ za 58,45 tona godišnje. Ostvarene finansijske uštede bit će reinvestirane u lokalne javne i socijalne usluge, poput unapređenja infrastrukture osnovne i srednje škole te sportskog centra u Sokocu.

The post Održana radionica o obnovljivim izvorima energije za srednjoškolce u Sokocu appeared first on ESG Korisno.

Iako postoji snažan vanjski pritisak i strateško opredjeljenje (poput prekograničnog poreza na ugljik – CBAM koji uvodi EU), BiH tek treba usvojiti jedinstvenu državnu strategiju kojom bi se postizanje neto nulte emisije službeno ozakonilo.

Na nedavnom predavanju koje je održao prof. dr. Izet Smajević, dopisni član ANUBiH i jedan od vodećih stručnjaka iz oblasti energetike i termoenergetike u Bosni i Hercegovini, rečeno je da uprkos intenzivnim međunarodnim klimatskim politikama, potrošnja uglja u svijetu i dalje raste, pri čemu Kina danas troši gotovo 56% ukupnog uglja koji se koristi globalno, dok zajedno Kina i Indija koriste oko 70% svjetske potrošnje uglja.

Posebno je naglašeno da je elektroenergetski sektor danas glavni pokretač rasta potrošnje uglja, te da je proizvodnja električne energije iz uglja 2024. godine dostigla rekordnih 10.700 teravat-sati (TWh). Tokom predavanja otvorena su i ključna pitanja energetske tranzicije, te koliko je Bosna i Hercegovina spremna za cilj nulte emisije CO₂ do 2050. godine, koja bi za posljedicu moglo imati gašenje postojećih energetskih kapaciteta bez adekvatne zamjene.

Profesor Smajević upozorio je da Bosna i Hercegovina već osjeća posljedice višedecenijskog izostanka strateškog planiranja u energetskom sektoru. Podsjetio je da je BiH od 2021. godine počela uvoziti ugalj, dok je proizvodnja električne energije u termoelektranama 2025. godine bila sedam posto manja u odnosu na godinu prije.

New Delhi i Berlin proširuju jedno od najvažnijih svjetskih partnerstava za čistu energiju

U središtu je Pravedna energetska tranzicija, okvir osmišljen kako bi se ekonomije odmaknule od fosilnih goriva uz istovremenu prekvalifikaciju radnika koji su angažovani u ovom sektoru. Za Indiju i Njemačku, tranzicija se ne odnosi samo na zamjenu ugljena solarnom, vjetroelektranom, vodikovom i zelenim mrežama. Radi se i o upravljanju društvenim troškovima promjene.

Dvije zemlje rade na proširenju obnovljivih izvora energije, jačanju elektroenergetskih mreža, izgradnji kapaciteta za skladištenje i stvaranju novih zelenih radnih mjesta. Pravedna energetska tranzicija odnosi se na prelazak s fosilnih goriva na obnovljive izvore energije na način koji osigurava pravednost, jednakost i uključivost, posebno za radnike, zajednice i regije koje historijski ovise o fosilnim gorivima.

Zajednički izazov tranzicije

Indija se obvezala postići neto nulu emisija stakleničkih gasova do 2070. godine. Također cilja na 50% kumulativnog kapaciteta električne energije iz energetskih izvora koji nisu bazirani na fosilnim gorivima do 2030., što je jednako 500 GW.

Ostvarenje tog cilja zahtijevat će velike strukturne promjene u cijeloj indijskoj energetskoj infrastrukturi. Modeli proizvodnje, prijenosa, distribucije, skladištenja i finansiranja energije moraju se prilagoditi. Istodobno, promjena otvara velike ekonomske mogućnosti u proizvodnji, čistoj tehnologiji i kvalificiranom zapošljavanju.

Njemačka se suočava s drugačijim, ali povezanim izazovom. Obvezala se na klimatsku neutralnost najkasnije do 2045. godine. Da bi ostvarila taj cilj, zemlja mora postupno ukinuti fosilna goriva u proizvodnji električne energije i povećati udio obnovljivih izvora energije u bruto potražnji za električnom energijom na 80% do 2030.

Obje zemlje imaju regije oblikovane ugljenom. To čini društvenu dimenziju tranzicije politički važnom. Vjerodostojna strategija čiste energije stoga mora uključivati ​​prekvalifikaciju, lokalna ulaganja i zaštitu onih koji su najviše izloženi poremećajima.

The post Izazovi pravedne energetske tranzicije: BiH, Indija, Njemačka appeared first on ESG Korisno.