Prosječni godišnji porast globalne potrošnje ribe premašuje rast stanovništva, te se istovremeno u Evropi odbacuje 40-60% ulovljene ribe jer ne zadovoljava standarde kvaliteta supermarketa. Kako svijet nastavlja prekomjerno iskorištavati i iscrpljivati ​​riblje zalihe, stvaramo ozbiljne poremećaje u morskim ekosistemima.

Poljoprivrednici, pojedinačni potrošači, kompanije, vlade i nevladine organizacije moraju  zajedno raditi u borbi protiv ovog problema.  Potrebno je educirati potrošače, ulagati u infrastrukturu za tretman otpada, razgovarati o metodama prikupljanja hrane u skladu s preraspodjelom, stvoriti sisteme za preusmjeravanje otpada za komercijalni i maloprodajni sektor, te provesti dodatna istraživanja o najboljim načinima recikliranja i ponovne upotrebe otpada od hrane koji se ne može konzumirati. 

Održivi prehrambeni izbori

Promjene u našoj prehrani također mogu imati značajan utjecaj. Stručnjaci se slažu da konzumiramo previše ribe, masti, šećera i prerađene hrane. Međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC) preporučuje da pređemo na prehranu koja se prvenstveno sastoji od hrane s niskim ugljičnim otiskom. To znači fokusiranje na namirnice poput sekundarnih žitarica, mahunarki, voća i povrća. Svjesnim naporom da jedemo više hrane biljnog porijekla možemo osigurati uravnoteženu prehranu, a istovremeno smanjiti naš ugljični otisak. 

RECEPT SEDMICE – LAZANJE OD POVRĆA

The post Uticaj prekomjerne proizvodnje hrane na biodiverzitet appeared first on ESG Korisno.