U kontekstu nestabilnosti u regiji Perzijskog zaljeva, obje strane su postavile tranziciju na čistu energiju kao ključnu za energetsku sigurnost i ekonomsku otpornost. Važnost tranzicije na čistu energiju doprinosi ne samo klimatskoj neutralnosti, već i njihovoj sigurnosti, neovisnosti i konkurentnosti.

Obje strane su potvrdile svoju podršku Pariškom sporazumu i naglasile hitnost ubrzanja smanjenja emisija stakleničkih gasova u ovom desetljeću s ciljem održavanja granice porasta temperature od 1,5 °C do kraja stoljeća.

Dijalog odražava širi pomak u klimatskoj diplomatiji, gdje je usklađivanje političkih okvira sve više vezano uz industrijsku konkurentnost i pristup čistim tehnologijama. Također su se obavezale na unapređenje ciklusa ambicija Pariškog sporazuma kroz jaču međunarodnu saradnju na nacionalno određenim doprinosima (NDC) i dvogodišnjim izvještajima o transparentnosti.

Održivo finansiranje ima centralnu ulogu, a obje ekonomije nastoje uskladiti tokove kapitala s klimatskim ciljevima uz održavanje konkurentnosti na globalnim tržištima. Naglasak na održivom finansiranju ukazuje na kontinuirano pooštravanje okvira za raspodjelu kapitala, s rastućim pritiskom na kompanije da pokažu vjerodostojne puteve tranzicije. Subnacionalne klimatske akcije pojavile su se kao još jedan prioritet u smislu provedbe klimatskih akcija na regionalnoj i gradskoj razini.

Kako Bosna i Hercegovina doprinosi klimatskoj neutralnosti?

Usvajanjem Zelene agende za Zapadni Balkan 2020. godine, Bosna i Hercegovina se potpisivanjem Sofijske deklaracije obavezala na sprovođenje mjera usmjerenih ka postizanju klimatske neutralnosti do 2050. godine. 

Zelena agenda promoviše prelazak na održivu ekonomiju kroz pet ključnih oblasti: dekarbonizacija (klimatske promjene, energetika i transport), cirkularna ekonomija (efikasnije korištenje resursa), smanjenje zagađenja zraka, vode i tla, razvoj održivih ruralnih područja, te očuvanje biodiverziteta kroz zaštitu i obnovu ekosistema.

Bosna i Hercegovina se obavezala na značajno smanjenje emisija stakleničkih plinova (GHG) kroz ažurirani Nacionalno utvrđeni doprinos (NDC) u sklopu Pariškog sporazuma. Plan predviđa smanjenje emisija za 33,2% do 2030. godine i za gotovo 66% do 2050. godine, u usporedbi s razinama iz 1990. godine.

Globalno, klimatska politika više se ne shvaća isključivo kao ekološka nužnost, već kao ključna komponenta državne strategije. Kako pripreme za COP31 ubrzavaju, sposobnost velikih ekonomija da koordiniraju sprovođenje, finansiranje i transparentnost odrediti će da li će globalni klimatski ciljevi biti ispunjeni.

The post BiH, EU, Japan: klimatska neutralnost znači ekonomsku otpornost appeared first on ESG Korisno.

Događaj okuplja preko 600 profesionalaca iz e-trgovine, fintech-a, AI i digitalnog marketinga, a program obuhvata četiri tematska bloka:

• Fintech i revolucija plaćanja – instant plaćanja, BNPL, digitalni novčanici, PSD2/PSD3,
• AI u marketingu, prodaji i super-aplikacijama – praktična primjena za domaća mala i srednja preduzeća,
• eCommerce tržište BiH i regije – zakon o e-trgovini, fiskalizacija, logistika, profitabilnost,
• Od lokalnog do globalnog – uspješne priče iz regije i strategije za internacionalizaciju.

Program uključuje keynote predavanja, panel diskusije, EXPO zonu sa najnovijim rješenjima, praktične radionice, te dodjelu prestižnih Golden Click Awards nagrada.

Early Bird karte dostupne su po cijeni od 350 KM (ušteda 150 KM) do 15. aprila 2026.

Registracija je moguća putem linka www.konferencija.e-commerce.ba

The post KORISNO uz najveći eCommerce događaju u regiji appeared first on ESG Korisno.

Greška 1: ESG = donacije

Društvena odgovornost nije isto što i ESG. Donacije su dio „S“ komponente, ali ESG:

• uključuje upravljanje rizicima,
• uključuje strukturu upravljanja,
• uključuje mjerljive pokazatelje.

Ako firma radi samo humanitarne aktivnosti, a nema kontrolu potrošnje energije ili formalizovanu odgovornost menadžmenta to nije ESG.

Greška 2: Kopiranje EU modela bez prilagođavanja

Mnoge firme preuzmu EU izvještaj sa interneta i pokušaju ga preslikati. Problem?

• previše indikatora,
• previše kompleksnosti,
• nedovoljno internih kapaciteta za izradu takve vrste izvještaja.

ESG mora biti proporcionalan veličini i riziku firme.

Greška 3: Marketing prije sistema

Objavljivanje „zelenih“ poruka bez podataka može dovesti do reputacijskog rizika. Prvo treba:

• uspostaviti sistem,
• definisati podatke,
• osigurati mjerljivost,

pa tek onda ide komunikacija.

Greška 4: Ignorisanje upravljačke komponente (G)

U regionu je Governance često najslabija karika jer:

• nema formalnih politika sukoba interesa,
• nema jasne odgovornosti za ESG,
• nema dokumentovanog nadzora.

Bez „G“, ESG ne može biti kredibilan.

Najveća greška nije to što firma nema savršen ESG sistem. Najveća greška je to što pokušava izgledati ESG kompatibilno bez stvarne strukture.

The post Najčešće ESG greške kod domaćih firmi appeared first on ESG Korisno.

Izjavu je podržalo šest glavnih globalnih udruženja industrije obnovljivih izvora energije koja predstavljaju sektore vjetra, sunca, vodika, hidroenergije, geotermalne energije i skladištenja energije. Koalicija uključuje Globalno vijeće za energiju vjetra, Globalno vijeće za solarnu energiju, Organizacija za zeleni vodik, Vijeće za dugoročno skladištenje energije, Međunarodno udruženje za hidroenergiju i Međunarodno udruženje za geotermalnu energiju.

Savez upozorava da su eskalirajuće tenzije na Bliskom istoku još jednom otkrile krhkost globalnog energetskog sistema, koji je i dalje u velikoj mjeri ovisan o tržištima nafte i plina. Grupa tvrdi da bi vlade trebale tretirati posljednji šok kao stratešku prekretnicu za energetsku politiku.

Prioriteti politike za prekid ciklusa energetske krize

Akcioni plan za obnovljive izvore energije ističe pet neposrednih prioriteta osmišljenih za brzo proširenje kapaciteta obnovljivih izvora energije i poboljšanje otpornosti sistema.

Prvi prioritet poziva na reforme hitnih dozvola kako bi se značajno skratili rokovi za odobrenje projekata obnovljivih izvora energije i skladištenja. Savez tvrdi da vlade moraju pojednostaviti postupke izdavanja dozvola i saglasnosti kako bi se veliki kapaciteti vjetra, sunca i skladištenja mogli implementirati u narednih 36 mjeseci.

Modernizacija mreže je drugi prioritet. Električne mreže u mnogim regijama sada su glavno usko grlo koje sprječava puštanje novih kapaciteta obnovljivih izvora energije u rad.

Tehnologije kratkoročnog i dugoročnog skladištenja energije potrebne su za stabilizaciju elektroenergetskih sistema i maksimiziranje korištenja varijabilnih obnovljivih izvora energije.

Akcioni plan stavlja značajan naglasak na mehanizme finansiranja kako bi se oslobodila velika ulaganja. GRA poziva vlade i finansijske institucije da uvedu preferencijalne okvire finansiranja za projekte obnovljivih izvora energije i infrastrukturu za skladištenje. Predložene mjere uključuju smanjenje prepreka za kreditiranje, te preusmjeravanje kapitala iz sektora s intenzivnim ugljikom.

Proširenje lanca snabdijevanja čini peti stub akcionog plana. Alijansa upozorava da se proizvodni kapaciteti za obnovljive tehnologije, mrežnu opremu i sisteme za skladištenje moraju brzo proširiti kako bi zadovoljili rastuću globalnu potražnju.

Pouke iz ponovljenih energetskih šokova

Naftni šokovi 1970-ih, globalna gasna kriza nakon ruske invazije na Ukrajinu i najnovija volatilnost cijena povezana sa tenzijama na Bliskom istoku otkrivaju istu strukturnu slabost u globalnom energetskom sistemu.

Prema GRA-u, ubrzanje korištenja domaćih obnovljivih izvora energije, uz mrežnu infrastrukturu i kapacitete za skladištenje, nudi put ka smanjenju izloženosti nestabilnim tržištima fosilnih goriva.

Poruka kreatorima politike je direktna: širenje sistema obnovljivih izvora energije više nije samo dugoročna klimatska strategija. To je najbrži put do stabilizacije energetskih tržišta i zaštite ekonomija od sljedećeg neizbježnog šoka fosilnih goriva.

Izvor informacija: https://esgnews.com/gra-calls-for-emergency-renewable-buildout-to-counter-oil-gas-price-shocks/

The post Eskalacija na Bliskom istoku ubrzava primjenu obnovljive energije appeared first on ESG Korisno.

Govoreći na energetskom događaju u Parizu, von der Leyen je rekla da je smanjenje nuklearne flote Evropske unije povećalo ovisnost o uvozu nafte i plina, izlažući države članice cjenovnim šokovima i poremećajima u opskrbi. Upozorenje dolazi u trenutku kada globalna energetska tržišta reaguju na nestabilnost povezanu s ratom u koji je uključen Iran.

Evropa je 1990. godine proizvela otprilike trećinu svoje električne energije iz nuklearne energije. Danas je ta brojka pala na oko 15%, prema podacima Komisije: “Ovo smanjenje udjela nuklearne energije bio je izbor. Vjerujem da je bila strateška greška za Evropu da okrene leđa pouzdanom i pristupačnom izvoru energije s niskim emisijama”, rekla je von der Leyen.

Dodala je da „potpuna ovisnost o skupom i nestabilnom uvozu“ fosilnih goriva stavlja Evropu u konkurentski nepovoljan položaj u poređenju s drugim regijama koje održavaju veće domaće zalihe energije.

Širenje obnovljivih izvora energije zadovoljava industrijsku potražnju za energijom

Evropska unija je značajno proširila proizvodnju obnovljive energije u posljednjoj deceniji, posebno energije vjetra i sunca. Međutim, fosilna goriva i dalje dominiraju velikim dijelovima šireg energetskog sistema, uključujući transport i grijanje, dok plinske elektrane ostaju ključna komponenta proizvodnje električne energije.

Ta strukturna ovisnost postala je očigledna 2022. godine kada je Rusija smanjila isporuke prirodnog plina nakon invazije na Ukrajinu. Cijene energije su porasle širom Evrope, prisiljavajući vlade da subvencioniraju domaćinstva i industriju, istovremeno ubrzavajući napore za diverzifikaciju opskrbe.

Nuklearna debata se nalazi na presjeku klimatske politike i industrijske konkurentnosti. Veliki industrijski sektori poput čelika, hemikalija i napredne proizvodnje zahtijevaju stabilnu bazu energije koju povremeni obnovljivi izvori energije ne mogu uvijek osigurati bez skladištenja velikih razmjera ili rezervne proizvodnje. Neke vlade sve više vide nuklearnu energiju kao jedan od puteva za isporuku čvrste, niskougljične električne energije, uz podršku ciljevima dekarbonizacije.

Političke podjele među državama članicama EU

Nuklearna politika ostaje politički sporna širom Evropske unije. Njemačka je zatvorila svoje posljednje nuklearne reaktore 2023. godine, završavajući postepeno ukidanje koje je započeto nakon katastrofe u Fukušimi 2011. godine pod tadašnjom kancelarkom Angelom Merkel. Von der Leyen je bila ministrica u toj vladi tokom donošenja odluke. Nekoliko drugih država članica i dalje se otvoreno protivi nuklearnoj energiji, uključujući Austriju i Luksemburg.

Ipak, politički stavovi se mijenjaju u dijelovima Evrope dok vlade traže pouzdane izvore energije s niskim udjelom ugljika. Danska i Holandija, historijski skeptične prema nuklearnoj energiji, ublažile su svoje stavove dok kreatori politike procjenjuju buduću potražnju za električnom energijom povezanu s elektrifikacijom i industrijskom dekarbonizacijom.

Centralni budžet Evropske unije ne finansira direktno nuklearne projekte jer su države članice i dalje podijeljene oko tehnologije. Uprkos tome, Evropska komisija nastoji olakšati priliv privatnog kapitala u nuklearne sisteme sljedeće generacije. Von der Leyen je rekla da Komisija planira ponuditi garanciju od 200 miliona eura (217 miliona dolara) za privatna ulaganja u inovativne nuklearne tehnologije. Finansiranje bi dolazilo od prihoda ostvarenih na tržištu ugljika EU. Za investitore i komunalne kompanije, ovaj potez predstavlja skroman, ali simbolično važan pomak ka integraciji nuklearne energije u širi evropski okvir dekarbonizacije.

Lanci snabdijevanja i strateška konkurencija

Francuska, koja upravlja najvećom nuklearnom flotom u Evropi, nastavlja da se zalaže za tehnologiju kao centralnu za energetsku strategiju kontinenta. Francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je na događaju u Parizu da Evropa mora smanjiti svoju ovisnost o ruskim lancima snabdijevanja nuklearnim gorivom.

Evropski nuklearni operateri uvezli su otprilike 15% svog uranijuma iz Rusije u 2024. godini. Sama Francuska je nabavila 39% svog obogaćenog uranijuma iz Rusije u 2025. godini, prema carinskim podacima.

Prošle godine, južnokorejska kompanija Korea Hydro & Nuclear Power osvojila je tender vrijedan najmanje 18 milijardi dolara za izgradnju nove nuklearne elektrane u Češkoj Republici, pobijedivši EDF u projektu visokog profila koji je francuska grupa pokušala osporiti na sudu.

Strateški izbori za energetsku budućnost Evrope

Za evropske kreatore politike i investitore, obnovljena debata o nuklearnoj energiji odražava šire strateško pitanje. Kontinent mora istovremeno smanjiti emisije ugljika, osigurati stabilno snabdijevanje električnom energijom i ograničiti izloženost geopolitičkim energetskim šokovima. Da li će nuklearna energija igrati veću ulogu u toj tranziciji zavisiće od političkog usklađivanja među državama članicama EU, okvira finansiranja i uspjeha novih tehnologija reaktora.

Izvor informacija: https://esgnews.com/eu-chief-calls-europes-nuclear-phase-down-a-strategic-mistake/

The post Odustajanje od nuklearne energije strateška greška za EU? appeared first on ESG Korisno.

• upravljanje operativnim i tržišnim rizicima,
• zaštitu profitne marže u uslovima energetske i regulatorne nestabilnosti,
• očuvanje izvozne konkurentnosti,
• pristup kapitalu i povoljnijem finansiranju.

Kompanije koje ESG posmatraju isključivo kao izvještaj propuštaju njegovu stvarnu vrijednost.

Jedna od najčešćih zabluda u regionu i u BiH je da ESG pripada velikim sistemima.

U praksi, mala i srednja proizvodna firma u BiH ima:

• direktnu izloženost energetskom riziku,
• zavisnost od jednog ili dva ključna kupca,
• ograničenu otpornost na reputacione incidente,
• visoku osjetljivost na poremećaje u lancu snabdijevanja.

Drugim riječima,  izloženost riziku je veća nego kod velikih sistema. ESG je alat za strukturirano upravljanje tim rizicima. Za ozbiljan početak nije potreban kompleksan sistem. Potrebno je:

1. Identifikovati ključne rizike po poslovni model

• energetska zavisnost,
• sigurnost zaposlenih,
• zavisnost od određenih tržišta,
• regulatorna izloženost kroz kupce.

2. Uvesti mjerenja 

Bez podataka nema upravljanja. Minimum:

• potrošnja energije po jedinici proizvoda,
• stopa povreda,
• struktura dobavljača,
• procjena izloženosti EU kupcima.

3. Formalizovati odgovornost

ESG mora imati vlasnika unutar organizacije i periodični pregled na nivou uprave. Bez toga ostaje operativna aktivnost bez strateškog efekta.

Za male i srednje firme ESG nije trošak to je:
1.  priprema za buduće regulative,
2. signal kupcima da se radi o ozbiljnim partnerima,
3. alat za internu optimizaciju.

Početak ne mora biti savršen. Bitno je krenuti na ispravan i sistematičan način.

The post ESG je stvar upravljanja, ne veličine kompanije appeared first on ESG Korisno.