Kroz podršku lokalnoj ekonomiji, stanovništvo direktno doprinosi ekonomskoj stabilnosti, smanjenju siromaštva, povećanju inkluzije, te očuvanju okoliša i resursa, što vodi ka ostvarivanju SDG ciljeva.

Ekonomski aspekt

1. SDG 8: Dostojanstven rad i ekonomski rast – kroz podršku lokalnoj ekonomiji podstiče se rast malih i srednjih preduzeća (MSP), što doprinosi stvaranju novih radnih mjesta, rastu lokalne proizvodnje i stabilnosti prihoda. Na taj način smanjuje se nezaposlenost i poboljšava kvalitet života.
2. SDG 9: Industrija, inovacije i infrastruktura –kroz kupovinu lokalnih proizvoda, smanjuju se logistički troškovi i potreba za uvozom, što omogućava bolje investicije u održive tehnologije.
3. SDG 12: Održiva potrošnja i proizvodnja – podržavanje lokalnih proizvođača promoviše održivije obrasce proizvodnje i potrošnje, smanjuje otpad i povećava efikasnost resursa.

Društveni aspekt

1. SDG 1: Iskorjenjivanje siromaštva – stanovništvo koje podržava lokalnu ekonomiju doprinosi smanjenju siromaštva, jer se povećava dostupnost poslova i poboljšava distribucija bogatstva unutar zajednice. Održiva lokalna ekonomija može smanjiti nejednakosti i stvoriti inkluzivniji društveni okvir.
2. SDG 11: Održivi gradovi i zajednice – lokalna podrška jača osjećaj zajedništva, potiče kulturnu raznolikost i održiv razvoj gradova. Uključivanje lokalnih resursa u poslovne aktivnosti doprinosi smanjenju migracije, održavajući ravnotežu između urbanih i ruralnih područja.
3. SDG 10: Smanjenje nejednakosti – kada stanovništvo podržava lokalne kompanije, posebno u ruralnim područjima,  doprinosi smanjenju ekonomskih i društvenih nejednakosti između različitih regija unutar zemlje.

Okolišni aspekt

1. SDG 13: Klimatska akcija – smanjenje zavisnosti od uvezenih proizvoda znači manje emisije iz transporta.  Lokalna proizvodnja, kada se odvija na održiv način, smanjuje ekološki otisak i doprinosi očuvanju resursa.

The post Lokalna ekonomija i SDG ciljevi  appeared first on ESG Korisno.

Na globalnom nivou, progres u postizanju ciljeva stagnira od 2020. godine. Prema ovogodišnjem izvještaju, do 2030. godine na globalnom nivou bi moglo biti ostvareno tek 16 posto ciljeva SDG-a (Sustainable Development Goals). Preostalih 84 posto pokazuje ograničeni napredak ili čak nazadovanje u njihovom ispunjenju.

Brzina napretka u postizanju ciljeva održivog razvoja značajno se razlikuje među grupama  zemalja. Nordijske zemlje predvode u postizanju ciljeva održivog razvoja. Također zemlje BRICS-a (Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južna Afrika) ostvaruju značajan napredak, dok siromašne i ranjive nacije daleko zaostaju.

Kako se priprema Izvještaj?

Izvještaj se priprema na osnovu prikupljenih podataka iz različitih relevantnih izvora, uključujući statističke podatke međunarodnih organizacija kao što su Svjetska banka, UN agencije, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), Međunarodna organizacija rada (ILO) i mnoge druge. Zemlje se rangiraju na osnovu postignuća u svih 17 ciljeva pri čemu se koriste različiti indikatori specifični za svaki cilj. Izvještaj obuhvata informacije za 193 zemlje, članice UN-a, među kojima je i Bosna i Hercegovina. 

Metodologija

Metodologija uključuje kvantitativne i kvalitativne podatke. Za svaki SDG postavlja se niz indikatora koji mjere različite aspekte napretka. Na primjer, za cilj broj 1, “No poverty” (“Svijet bez siromaštva”), koriste se podaci o broju stanovnika koji žive ispod nacionalne granice siromaštva, dok se za cilj broj 13, “Climate action” (“Zaštita klime”), analiziraju emisije ugljen-dioksida i druge klimatske politike.

Svaka zemlja dobiva ocjenu na skali od 0 do 100 za svaki cilj, pri čemu 100 predstavlja potpuni uspjeh u postizanju cilja. Zatim se sve ocjene zbrajaju kako bi se dobio ukupni rezultat zemlje. Rangiranje zemalja u SDG Indexu se temelji na ovim rezultatima.

Bosna i Hercegovina se od 193 zemlje nalazi na 50. mjestu sa ukupnim rezultatom 74. Prva tri mjesta zauzimaju: Finska, Švedska i Danska dok se Hrvatska nalazi na poziciji broj 8, Slovenija 11, Srbija 35, Albanija 42 te Sjeverna Makedonija na 51. 

Koliko često se radi rangiranje?

Izvještaj se objavljuje svake godine, što omogućava praćenje napretka i usporedbe između zemalja tokom vremena. Rangiranje iz godine u godinu pokazuje da li je neka zemlja napravila napredak, stagnirala ili nazadovala u ispunjavanju SDG ciljeva.

Zašto je važan SDR?

SDR je ključan alat za vlade, međunarodne organizacije i građanske organizacije. Osim što pruža jasan uvid u to koliko je koja zemlja napredovala u održivom razvoju, pomaže i u identifikovanju područja koja zahtijevaju dodatne napore i resurse u postizanju ciljeva. Izvještaji i rangiranja omogućavaju zemljama da prilagode svoje strategije i politike te da uče iz najboljih praksi drugih država.

Za više informacija posjetite SDG Index dashboard platformu.

The post Izvještaj o održivom razvoju   appeared first on ESG Korisno.