<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>#plastic; Archives - ESG Korisno</title>
	<atom:link href="https://esgkorisno.ba/tag/plastic/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://esgkorisno.ba/tag/plastic/</link>
	<description>Kreiramo korisne priče</description>
	<lastBuildDate>Sun, 06 Oct 2024 08:16:41 +0000</lastBuildDate>
	<language>en-GB</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=6.9.4</generator>

<image>
	<url>https://esgkorisno.ba/wp-content/uploads/2024/02/cropped-cropped-LOGO-KRUG-BEZ-SLOGANA-SA-PODLOGOM-32x32.png</url>
	<title>#plastic; Archives - ESG Korisno</title>
	<link>https://esgkorisno.ba/tag/plastic/</link>
	<width>32</width>
	<height>32</height>
</image> 
	<item>
		<title>Alarmantni podaci o zagađenosti plastikom</title>
		<link>https://esgkorisno.ba/2024/10/10/alarmantni-podaci-o-zagadenosti-plastikom/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Lejla]]></dc:creator>
		<pubDate>Thu, 10 Oct 2024 06:00:00 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Tema sedmice]]></category>
		<category><![CDATA[#plastic;]]></category>
		<category><![CDATA[#waste;]]></category>
		<category><![CDATA[#pollution]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://esgkorisno.ba/?p=2976</guid>

					<description><![CDATA[<p>Istraživanja o zagađenju plastikom u 2024. godini donose alarmantne nalaze o uticaju plastike na okeane i morski život. Nalazi istraživanja ukazuju na hitnost preduzimanja aktivnosti na globalnom nivou kako bi...</p>
<p>The post <a href="https://esgkorisno.ba/2024/10/10/alarmantni-podaci-o-zagadenosti-plastikom/">Alarmantni podaci o zagađenosti plastikom</a> appeared first on <a href="https://esgkorisno.ba">ESG Korisno</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<p>Istraživanja o zagađenju plastikom u 2024. godini donose alarmantne nalaze o uticaju plastike na okeane i morski život. Nalazi istraživanja ukazuju na hitnost preduzimanja aktivnosti na globalnom nivou kako bi se smanjilo zagađenje plastikom, uključujući:</p>



<ul class="wp-block-list">
<li><strong>smanjenje proizvodnje plastike,&nbsp;</strong></li>



<li><strong>bolju infrastrukturu za upravljanje otpadom,&nbsp;</strong></li>



<li><strong>veću pažnju na reciklažu,</strong></li>



<li><strong>ponovnu upotrebu materijala.</strong></li>
</ul>



<figure class="wp-block-image size-large"><img fetchpriority="high" decoding="async" width="1024" height="576" src="https://esgkorisno.ba/wp-content/uploads/2024/10/Statisticki-podaci-1024x576.png" alt="" class="wp-image-2983" srcset="https://esgkorisno.ba/wp-content/uploads/2024/10/Statisticki-podaci-1024x576.png 1024w, https://esgkorisno.ba/wp-content/uploads/2024/10/Statisticki-podaci-300x169.png 300w, https://esgkorisno.ba/wp-content/uploads/2024/10/Statisticki-podaci-768x432.png 768w, https://esgkorisno.ba/wp-content/uploads/2024/10/Statisticki-podaci.png 1280w" sizes="(max-width: 1024px) 100vw, 1024px" /></figure>



<p>Godišnje oko 14 miliona tona plastike završi u svjetskim okeanima. Ova količina odgovara težini pet plavih kitova koji svakog sata dospiju u morski ekosistem.&nbsp;</p>



<p>Ukoliko se ne preduzmu odlučne mjere, predviđa se da će do 2050. godine u okeanima po težini biti više plastike nego ribe, što ukazuje na rapidan porast plastičnog zagađenja koje ugrožava ekosisteme. Procjenjuje se da se na dnu okeana nalazi <strong>oko 11 miliona tona plastičnog otpada</strong>, s mikročesticama koje su prisutne u količinama 10.000 puta većim nego na površini.&nbsp;&nbsp;</p>



<p>Plastične kese, flaše i druge vrste plastičnih proizvoda brzo se razgrađuju u mikroplastiku, koja se akumulira na dnu okeana. Procjene ukazuju da je čak 56% morskih organizama unijelo plastiku u svoje tijelo.&nbsp;</p>



<p>Mikročestice plastike su pronađene u dubinama okeana, uključujući i morska dna koja sada sadrže ogromne količine mikročestica koje mogu uticati na morski ekosistem i potencijalno prodrijeti u lanac ishrane.</p>



<p>Oko 80% plastike koja završava u okeanima dolazi iz azijskih zemalja. <strong>Kina, SAD i Indija proizvode najveće količine plastičnog otpada.</strong> Indija, Kina i Brazil imaju najveći problem s neadekvatnim upravljanjem otpadom, dok su Sjedinjene Američke Države vodeće po količini otpada po osobi, sa 105 kg godišnje.</p>



<p><strong>Više od 1.000 rijeka širom svijeta odgovorne su za 80% plastičnog otpada koji dospijeva u okeane.</strong> Ribarska industrija odgovorna je za oko 10% morskog otpada. Ovdje se radi o izgubljenim ribarskim mrežama koje su često kilometrima duge i ne mogu se lako ukloniti.</p>



<p>Više zemalja potpisalo je 2023. godine <strong>&#8220;High Seas Treaty&#8221;</strong>, s ciljem da se 30% okeana do 2030. godine proglasi zaštićenim područjima. Međutim, trenutni ugovori i politike ne adresiraju problem postojećeg plastičnog otpada.</p>



<p class="has-very-light-gray-to-cyan-bluish-gray-gradient-background has-background"><strong>Predviđanja za budućnost</strong>: Očekuje se da će globalna proizvodnja plastike porasti za dodatnih 10% u narednoj deceniji, što bi značilo povećanje plastičnog otpada i zagađenja ukoliko se ne preduzmu konkretne mjere za smanjenje proizvodnje i poboljšanje upravljanja otpadom.</p>



<p></p>
<p>The post <a href="https://esgkorisno.ba/2024/10/10/alarmantni-podaci-o-zagadenosti-plastikom/">Alarmantni podaci o zagađenosti plastikom</a> appeared first on <a href="https://esgkorisno.ba">ESG Korisno</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
	</channel>
</rss>
