Cilj sporazuma bio je postepeno ukidanje proizvodnje i potrošnje supstanci koje uništavaju ozonski omotač, poput hlorofluorougljika (CFCs), halona i sličnih hemikalija koje su se koristile u rashladnim uređajima, sprejevima i industriji. Sporazum je stupio na snagu 1989. godine i do danas su mu pristupile sve članice Ujedinjenih nacija – 198 država, što ga čini jedinim univerzalno ratifikovanim međunarodnim ekološkim sporazumom.

Protokol se primjenjuje u Bosni i Hercegovini temeljem nostrifikacije o sukcesiji („Sl. list“ SFRJ, Međunarodni ugovori br. 16/90). Bosna i Hercegovina je ratifikovala i zvanično pristupila i amandmanima Montrealskog protokola (iz Londona, Kopenhagena i Montreala) 11.08.2003. godine, a Pekinškom amandmanu u oktobru 2011. godine, te tako stekla pravo na međunarodnu tehničku i finansijsku pomoć u sprovođenju Bečke konvencije i Montrealskog protokola.

Značaj protokola 

U 1980-im godinama, naučnici su otkrili ozbiljno stanjivanje ozonskog omotača iznad Antarktika, poznato kao „ozonska rupa“. Ovaj sloj u stratosferi štiti živa bića na Zemlji od štetnog UVB zračenja. Njegovo uništavanje prijetilo je:

• porastom slučajeva raka kože i očnih bolesti,
• smanjenjem imunološke otpornosti kod ljudi,
• oštećenjem ekosistema (npr. planktona u okeanima),
• narušavanjem poljoprivredne proizvodnje.

Montrealski protokol je bio hitna i koordinirana globalna reakcija na ovu prijetnju. Protokolom je definisan plan za postepeno ukidanje proizvodnje i upotrebe ozonu štetnih supstanci, uz:

• pružanje tehničke i finansijske pomoći zemljama u razvoju,
• redovno ažuriranje lista štetnih supstanci i rokova,
• osnovu za dodatne amandmane – poput Kigali amandmana (2016.) kojim su uključeni i HFC spojevi (koji ne uništavaju ozon, ali snažno doprinose klimatskim promjenama).

Scenarij sa i bez Montrealskog protokola

Izvor: Our world in data; CC BY 4.0

Rezultati Montrealskog protokola 

1. Oporavak ozonskog omotača
Prema procjenama UN i NASA, ozonski omotač se postepeno obnavlja. Ako se zadrže trenutne mjere  mogao bi se vratiti na nivo iz 1980-ih do sredine 21. stoljeća.

2. Prevencija zdravstvenih problema
Procjenjuje se da je protokol spriječio milione slučajeva raka kože i katarakte širom svijeta.

3. Ublažavanje klimatskih promjena
Mada mu to nije bio prvobitni cilj, ukidanje CFC-ova i drugih gasova visokog potencijala globalnog zagrijavanja doprinijelo je značajnom smanjenju emisija stakleničkih plinova. Procjene UNEP-a pokazuju da je protokol spriječio emisije ekvivalentne desetinama milijardi tona CO₂.

4. Primjer uspješne globalne saradnje
Montrealski protokol se često navodi kao model za klimatske sporazume, jer pokazuje da međunarodna zajednica može efikasno djelovati ako postoji politička volja i naučni konsenzus.

Izvori: UNEP – Montreal Protocol Overview; NASA Ozone Watch; Vanjsko trgovinska komora BiH

The post Montrealski protokol  appeared first on ESG Korisno.